PRENOSIMO

Palmer pred put u Sarajevo: Kada moraju, bh. politički lideri su sposobni napraviti kompromis

Vidimo priliku da se u narednim mjesecima u BiH postigne dogovor, da političko vodstvo podrži kompromise potrebne za provedbu ograničenih ciljanih ustavnih promjena, naveo je Palmer

Metju Palmer. VOA

Glas Amerike

28.9.2021

Neposredno pred odlazak u BiH,Metju Palmer (Matthew) izjavio je da će SAD pomoći u postizanju dogovora, ali da je odgovornost na političarima iz BiH koji moraju biti spremni na kompromise i teške odluke.

Prema Palmerovim riječima, SAD u BiH žele vidjeti ograničene ciljane promjene Ustava koje bi uklonile etničke prefikse sa izbora za Predsjedništvo i za Dom naroda Federacije, te izbornu reformu u skladu sa preporukama OSCE-a, GRECO-a i međunarodnih sudova, uz zadovoljenje principa: jedna zemlja, dva entiteta, tri konstitutivna naroda, kazao je Palmer za "Glas Amerike".

- Vidimo priliku da se u narednim mjesecima u BiH postigne dogovor, da političko vodstvo podrži kompromise potrebne za provedbu ograničenih ciljanih ustavnih promjena i izbornih reformi koje će pomoći BiH da krene naprijed na svom evropskom putu, te promovisati transparentnost i odgovornost u demokratskom procesu. Sekretar Blinken razumije da ovdje postoji prilika. On je na ovome direktno angažiran sa kolektivnim Predsjedništvom u BiH i zamolio me je da ostanem angažiran po ovom pitanju i radim u partnerstvu sa ambasadorom Nelsonom, našim timom u Sarajevu, te sa predstavnicima Evropske unije (EU) na postizanju tog cilja - rekaoje Palmer.

Istakao je da su SAD u cijeli proces već uključene.

- Od početka smo vrlo uključeni u ovo. Ovdje bih naglasio da SAD ili EU u konačnici nisu oni koji moraju utvrditi kompromise i napraviti teške izbore koji su neophodni. Politički lideri u BiH trebaju to učiniti. Ali mi ćemo tu biti kao partneri, kao prijatelji, kao zagovornici da pokušamo da pomognemo u podsticanju ovih reformi i da strane pomjeramo ka postizanju dogovora - rekao je.

Promjene Ustava

- Bilo je mnogo razgovora, mnogo važnih razgovora. Mislim da su strane prešle dug put ka postizanju zajedničkog razumijevanja postavljenog problema, te toga šta su pitanja i koji su kompromisi kojima će se morati pozabaviti riješiti ih. Iskreno, ovo je pitanje liderstva. Ne postoji ništa fundamentalno u strukturama Dejtonskog mirovnog sporazuma što je nespojivo sa težnjama ka EU, ali potrebno je da politički lideri sprovedu neke značajne reforme kako bi postigli cilj stabilnosti, prosperiteta i evropske perspektive - rekao je.

Kakvu bi izbornu i ustavnu reformu SAD željele vidjeti u BiH, otkrio je Palmer.

- Željeli bismo vidjeti neke ograničene ciljane promjene Ustava koje bi uklonile etničke prefikse sa izbora za Predsjedništvo i za Dom naroda Federacije BiH. Željeli bismo da se paralelno s tim implementira reforma izbornog zakonodavstva koja će omogućiti veću transparentnost i odgovornost u skladu sa preporukama OSCE-a i GRECO-a. I voljeli bismo vidjeti kako politički lideri prihvaćaju ustupke i kompromise koji su neophodni dio tog paketa - istakao je Palmer.

Istakao je da SAD podržava Dejtonski mirovni sporazum.

- Znate da SAD u osnovi podržavaju Dejtonski mirovni sporazum i dejtonske strukture. To uključuje princip: jedna zemlja, dva entiteta, tri konstitutivna naroda. Ovo je temelj kompromisa koji su uloženi u uspostavljanje zemlje BiH prema Dejtonskom mirovnom sporazumu. To je okvir koji može dobro poslužiti BiH na njenom putu ka članstvu u EU. Ono što bismo željeli vidjeti je sistem koji je u skladu sa temeljnim kompromisima koji su bili dio Dejtonskog mirovnog sporazuma, ali i koji omogućava BiH da ispuni svoje obaveze i odgovornosti prema EU. To uključuje rješavanje konkretnih presuda Evropskog suda za ljudska prava, u šta spada i slučaj Sejdić-Finci. Paket koji zagovaramo i na kojem radimo sa političarima kako bismo krenuli naprijed bi postigao obje stvari: pozabavio se onim što brine Evropski sud za ljudska prava, slučajem Sejdić-Finci i drugim presudama evropskih sudova, ali i promovirao funkcionalnost i pomogao BiH da krene naprijed prema Evropi - kazao je.

O legitimnom predstavljanju

Mislim da je Dragan Čović identificirao da bi želio da pojedinac koji zastupa interese Hrvata u dejtonskim strukturama i dejtonskim sistemima bude izabran većinom hrvatskih glasova, kazao je.

- On na to misli pod „legitimnim predstavljanjem“. Razumijemo tu zabrinutost u kontekstu jedne zemlje, dva entiteta i tri konstitutivna naroda, te nastavljamo vjerovati da postoji način da se te brige riješe u skladu s presudama Evropskog suda za ljudska prava. Ovaj proces pregovaranja o ustavnim promjenama i izbornim reformama dio je rješavanja te zabrinutosti, kao i omogućavanja BiH da ostvari funkcionalniji sistem i sistem koji je više evropski.

Na pitanje da li postoji bojazan da bi u budućnosti potencijalno moglo doći do novih slučajeva Sejdić-Finci, jer je vrlo teško odrediti ko je pravi Hrvat, ili nije, ko je Bošnjak ili nešto treće, Palmer odgovara:

- Mislim da uvijek postoje rizici da bi promjene mogle rezultirati sudskim izazovima. To je normalan dio demokracije, sudovi su akteri demokratskog sistema i imaju pravo da se uključe i promišljaju kada ljudi smatraju da su povrijeđena njihova prava i povlastice. To je normalno i uvijek bismo trebali pretpostaviti da će sudovi imati ulogu u tumačenju i provedbi zakona, uključujući i one koji se odnose na izborne reforme. S tim u vezi, mislim da postoji put naprijed za rješavanje slučaja Sejdić-Finci koji bi bio u skladu sa obavezama prema EU, u skladu sa evropskim zakonima i u skladu sa Dejtonskim mirovnim sporazumom. Imamo stručnjake iz Venecijanske komisije i OSCE -a koji su od samog početka bili uključeni u ovaj proces kako bi osigurali da će postignuti sporazumi i kompromisi izdržati taj izazov - kazao je.

Uvijek želim ostati pozitivan

Palemr je istakao da su kompromisi koji se mogu identificirati oni koje bi opozicija također mogla prihvatiti.

- I ja sam se angažirao sa vodstvima različitih opozicionih stranaka i mislim da one moraju biti dio razgovora, te da moraju biti dio rješenja. Ovdje se ne radi samo o dvije velike etničke stranke. Ovdje se radi o budućnosti BiH. Svaki građanin BiH ima udio u tom procesu koji uključuje i opozicione stranke. Dakle, nadamo se da su kompromisi koji se mogu identificirati oni koje bi opozicija također mogla prihvatiti, uz razumijevanje da to promiče pozitivne promjene, stabilnost, veću demokratiju, veću transparentnost i veće izglede za napredak ka evropskoj budućnosti - rekao je.

Istakao je da je u pitanju vrlo složen proces.

- Pazite, da je ovo lako, to bi već bilo urađeno, zar ne. Ali nije lako jer uključuje upravo te ustupke koji su danas u pitanju, tu vrstu ravnoteže na koju se BiH oslanjala i o kojoj je ovisila. Tako da će uvijek doći do kontroverzi kada su u pitanju ove vrste promjena. A liderima je to teško raditi, ljudima nije jednostavno donijeti tako teške odluke. Ali ono što smo uvijek vidjeli u BiH je da su, kada smatraju da moraju, politički lideri sposobni napraviti kompromis. Sposobni su odstupiti od maksimalističkih pozicija i identificirati rješenja. To smo vrlo jasno vidjeli u slučaju Mostara, gdje je desetak godina stvar izgledala nerješiva i kao da nikada neće doći do usklađivanja mišljenja, posebno između SDA i HDZ. A onda se to desilo. Željeli bismo vidjeti nešto slično, sličan proces u pogledu izborne reforme, samo da ne traje toliko dugo.

Metju Palmer. VOA

Republika Srpska bi člana Predsjedništva birala kako i do sada putem izbora, dok bi se u Federaciji dva člana birala putem parlamenta. Je li to nešto prihvatljivo za poziciju SAD?

- Gledajte, neću ukloniti bilo šta takvo sa stola i od razmatranja. Ali razumijem da je posebno SDA javno zauzela stav koji se tome prilično jasno i snažno protivi. Dakle, to mora biti dio pregovora, diskusija i jedan od elemenata kompromisa. Govorimo li o direktnim ili indirektnim izborima? Simetričnim ili asimetričnim? Koji je model po kojem bi se birali pojedinci iz Federacije? Ovo je upravo tema za razgovore koji se sada vode između aktera u različitim strankama.

Istakao je da je posvećen cijelom procesu.

- Uvijek želim ostati pozitivan. Postoji li prilika? Da. Nadamo se da će je strane iskoristiti i to zato što smo posvećeni ovoj prilici u ovoj godini. Ja sam lično posvećen tome, tako da sutra (op.a. razgovor vođen u ponedjeljak 27. septembra) idem na avion i letim za Sarajevo kako bih se tamo sastao sa ljudima povodom ovih pitanja. Planiram ponovno putovati krajem oktobra, zajedno s Angelinom Eichhorst iz Službe za vanjsko djelovanje EU, ona i ja smo vrlo dobri i bliski partneri u ovim nastojanjima. Posvećeni smo ovom naporu. Spreman sam na akciju kako bih podržao ono što govorim, ukrcati se u avion, otputovati i održati sastanke, učiniti sve što mogu kako ne bismo propustili ovu priliku. I ovdje opet moram podcrtati da mi možemo pomoći, možemo ohrabriti, možemo olakšati, možemo primijeniti i mali pritisak na stranke, ali one su te koje trebaju voditi. Oni su ti koji trebaju donijeti teške odluke. Oni će na kraju morati prepoznati kompromise koji će tu zemlju voditi naprijed - istakao je Palmer.

- Ako to ne učine, zabrinut sam da se stvari u BiH neće poboljšati, da će se propustiti prilika za promicanje stabilnosti, prosperiteta i evropskog napretka. Nadam se da će glasači u BiH odgovoriti na to i dati do znanja svom rukovodstvu da su nezadovoljni trenutnim stanjem - dodao je.

Ne bismo trebali govoriti o sankcijama

Na pitanje da li su sankcije opcija za bosanske lidere i političare ako ne djeluju u razumnom roku, Palmer odgovara:

- Mislim da ne bismo trebali govoriti o sankcijama. Mislim da je ono o čemu trebamo razgovarati lični interes, ispravno shvaćen. U interesu je svih građana BiH da se politički lideri okupe, naprave neophodan kompromis i krenu naprijed. Rekao bih da je također u interesu svih političkih stranaka da pokažu vodstvo po ovom pitanju. BiH trenutno nije na dobrom mjestu, ne napreduje na svom evropskom putu, muči se ekonomski i politički. To su pitanja kojima se može baviti. Ako ih se ne može riješiti, može ih se barem ublažiti dogovorom o izbornoj reformi i provedbom ustavnih i zakonodavnih promjena.

- Samo bih podvukao predanost SAD u pomoći našim prijateljima i partnerima u BiH. Imamo viziju za tu zemlju. Podržavamo suverenitet i teritorijalni integritet BiH, njene evropske ambicije. Suverenitet se ne sastoji samo u tome da budete ostavljeni sami da radite šta god želite. Suverenitet se odnosi na to da rukovodstvo preuzme odgovornost za provođenje vizije građana. To je demokratski suverenitet. BiH ima ambicije, ima evropsku perspektivu, a na liderima je da pokažu da imaju potrebnu hrabrost da rade zajedno kako bi pomjerali zemlju ka toj perspektivi - dodao je na kraju za Glas Amerike.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.