RAZGOVOR

Politolog i ekspert za Balkan Bodo Veber za „Avaz“: Bh. vlast neće reforme koje znače poštene izbore

Ukidanje nacionalnih prefiksa u izborima članova Predsjedništva ne predstavlja promjenu koja je potrebna, kaže Veber

E. Halimić

Veber: Više faktora za nastavak angažmana Njemačke u BiH

Foto: Avaz


Etnonacionalni lideri u BiH neće prihvatiti reformu izbornog zakonodavstva u dijelu transparentnosti izbornog procesa, osim u paketu jednog „prljavog dogovora“, kazao je za „Avaz“ Bodo Veber (Weber), viši saradnik Vijeća za politiku demokratizacije iz Berlina, politolog i ekspert za Balkan.

Prljavi dogovor

- Nije jasno radi li se o trajnoj ili privremenoj funkciji Metjua Palmera (Matthew), koji je od američke administracije zadužen za reformu Izbornog zakona u BiH. On nastavlja politiku pregovaranja koju je započeo u Trampovoj (Trump) administraciji na pregovorima Kosovo - Srbija - smatra Veber.

Dodao je da ukidanje nacionalnih prefiksa u izborima članova Predsjedništva BiH ne predstavlja pravu reformu koju treba Bosna i Hercegovina.

- To je tzv. Fileov model, kojim se, naizgled, implementira presuda Evropskog suda za ljudska prava u slučaju “Sejdić i Finci”, ali se kroz matematiku zapravo želi osigurati status „konstitutivnih partija“ - kaže Veber.

Prema njegovim riječima, Bosni i Hercegovini je potrebno suštinsko rješenje u izbornom zakonodavstvu.

- U okviru te reforme se treba fokusirati na pitanje tehničkih reformi, a kako bi se osigurao integritet izbornog procesa te onemogućile izborne krađe koje vidimo od potpisivanja Dejtona pa do danas. Dok se suštinska reforma izbornog sistema može realizirati tek u okviru sveobuhvatne ustavne reforme - ističe Veber.

Ovaj njemački politolog smatra da su nacionalni lideri zadovoljni postojećim mogućnostima izbornih prevara, a koje im omogućava trenutno izborno zakonodavstvo.

- Oni bi na reforme jedino pristali u paketu jednog “prljavog dogovora” koji bi ispunio njihove nacionalističke agende - potcrtava Veber.

Tri koalicije

Govoreći o rezultatima izbora u Njemačkoj, Veber je istakao da je teško predvidjeti šta će se dalje dešavati.

- Trenutno imamo tri koalicijske opcije. Nezavisno od koalicije, borba će se voditi oko kontinuiteta podrške ideji proširenja EU na zapadni Balkan. Imamo više faktora za nastavak angažmana prema regiji, a posebno BiH. Prvi su „Zeleni“ koji su najvatreniji zagovarač nastavka proširenja. Najvjerovatnije u svakoj mogućoj kombinaciji oni će biti na vlasti, pa čak je moguće da dobiju Ministarstvo vanjskih poslova Njemačke. Drugi faktor je visoki predstavnik Kristijan Šmit (Christian Schmidt) koji je imenovan od odlazeće kancelarke Angele Merkel tako da nije mogao odlučnije da sebe pozicionira, te da ima jasnu strategiju. Ipak, on ima dobre odnose sa svim parlamentarnim strankama koje bi mogli uči u vlast. Vjerujem da će on nastojati da uvjeri novu vladu da pokrene inicijativu za stvaranja zajedničke strateške politike EU prema BiH – zaključio je Veber.

Borba Njemačke i Francuske

- Vodeća uloga Njemačke na Balkanu je slabila posljednjih pet godina prvenstveno jer se Merkel nije uspjela izboriti s predsjednikom Francuske Emanuelom Makronom (Emmanuel Macron), koji i nije za proširenje EU. Pitanje je hoće li nova vlast u Njemačkoj uspjeti da se izbori s Francuskom te isposlovati otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom, ukoliko se to ne desi u 2022., to će značiti kraj politike proširenja i perspektive članstva zemalja zapadnog Balkana u EU - smatra Veber.

NA VRH

Podijeli članak na