EKSKLUZIVNO

Politički analitičar Tobi Vogel za "Avaz": Sankcije zaslužuje veliki broj bh. lidera

Čini se da je poruka da Vijeće sigurnosti ne želi čuti jasnu, snažnu analizu situacije u Bosni i Hercegovini

Razgovarala: Helena Javor - Ibrahimbegović

4.11.2021

Tobi Vogel i Kristijan Šmit. Avaz

Novi visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit (Christian Schmidt) podnio je svoj prvi izvještaj Vijeću sigurnosti UN-a o situaciji u BiH. U detaljnoj analizi na 34 strane Šmit je više od 60 puta spomenuo člana Predsjedništva Milorada Dodika, naglasio da se naša zemlja nalazi u najvećoj krizi od Dejtona i apelirao na međunarodnu zajednicu da što prije reagira. Međutim, on se ipak nije obratio pred Vijećem sigurnosti UN-a. 


Kriza u BiH

U ekskluzivnom intervjuu za "Dnevni avaz" cijelu situaciju komentirao je poznati politički analitičar Tobi Vogel (Toby). Kako ističe, izvještaj visokog predstavnika je bio vrlo jasan o krizi koja je nastala u BiH i o tome ko je odgovoran za nju.

- Visoki predstavnik je, očito, odlučio da je ova kriza dovoljno ozbiljna da zaslužuje jezik koji nije ni diplomatski ni eufemistički. Čini se da izvještaj ima za cilj da uzdrma Vijeće sigurnosti, a posebno njegove stalne članice Francusku, Veliku Britaniju i SAD, zbog njihovog angažmana u BiH. 

Kako komentirate činjenicu da se novi visoki predstavnik nije obratio Vijeću sigurnosti UN-a?

- Mislim da je bez presedana da Vijeće sigurnosti blokira govor visokog predstavnika. Visokom predstavniku je do sada uvijek bilo dozvoljeno da se obrati Vijeću sigurnosti kada je to htio. To sugerira da ambasadori u Vijeću nisu zainteresirani da iz prve ruke čuju njegovu procjenu situacije. 

Iz naših izvora u UN-u saznali smo da EUFOR/ALTHEA misije nikada nisu bile upitne, jedini problem za Kinu i Rusiju je bio Kristijan Šmit i njegovo obraćanje, jer ga ne priznaju kao visokog predstavnika.

- Niko se ne boji EUFOR-a, izgubio je kapacitet odvraćanja prije deceniju, kada je EU pustila da joj snaga trupa padne ispod minimalnih operativnih zahtjeva, što znači da bi, u slučaju nasilja, EUFOR mogao braniti ili Sarajevski aerodrom ili kamp Butmir, ali ne oboje, a kamoli ispuniti svoj mandat održavanja sigurnog okruženja. Drugim riječima, da se pomogne Bosancima koji mogu doživjeti oružani sukob. U tom smislu ste u pravu, Dodiku i Rusiji nije stalo do EUFOR-a, oni su to, jednostavno, iskoristili da ucijene EU i to je uspjelo. Sada se čini da je većina referenci na OHR izbačena iz teksta kako bi se barem obnovio mandat EUFOR-a.

Izbacivanje pozivanja na OHR iz rezolucije šalje signal da SAD, Velika Britanija, Francuska i ostale zapadne stalne članice Vijeća sigurnosti više ne podržavaju OHR. Da li je to tačno ili ne, sekundarno je, jer ono što se računa je da se time stvara atmosfera u kojoj su oba međunarodna izvršna mandata EUFOR-a i OHR-a učinjena impotentnima. Pitanje je da li će EUFOR ispuniti svoj mandat iz poglavlja 7. i odbraniti teritorijalni integritet i suverenitet BiH u slučaju otcjepljenja RS. 


Izborni zakon

Prema Vašem mišljenju, budući da se Šmit nije obratio Vijeću, kakvu nam poruku oni time šalju?

- Čini se da je poruka da Vijeće sigurnosti ne želi čuti jasnu, snažnu analizu situacije u Bosni i Hercegovini. 

Hoće li visoki predstavnik koristiti bonska ovlaštenja?

- Šmit je nagovijestio da će iskoristiti bonska ovlaštenja ako zakon RS o Agenciji za lijekove stupi na snagu. Ali svi znamo da je to uglavnom simbolično. 

Hoće li SAD i EU uvesti najavljene sankcije?

- Mogao bih da napišem čitav spisak bh. političkih lidera koji bi trebali biti sankcionirani. Ali bojim se da se u ovom trenutku ova prijetnja uglavnom koristi taktički, da se određeni lideri potpišu na reformu Izbornog zakona, što bi dodatno narušilo integritet države. 


Strategija SAD

Hoće li dolazak novog ambasadora SAD Majkla Marfija (Michael Murphy) promijeniti situaciju u BiH?

- Ključno pitanje je imaju li SAD strategiju postupanja s BiH, a svi dosadašnji dokazi govore da nemaju. Što se tiče Izbornog zakona, SAD su na potpuno istoj liniji kao EU i Velika Britanija, tražeći neku vrstu ustupka Čovićevoj agendi kako bi HDZ-u zaštitio hrvatsko mjesto u Predsjedništvu BiH. U takvim diplomatskim pregovorima ličnosti su bitne i bilo bi dobro imati nekoga ko nije umiješan u pregovore o Izbornom zakonu. Ali, opet, pravo je pitanje da li Stejt department zna šta želi raditi u BiH. Vidjet ćemo kada dođe do pitanja državne i vojne imovine kakav će stav zauzeti SAD, EU i UK - zaključio je Vogel. 


Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.