RATOM BI KRMINAL SKRIO

„Politico“ analiza: Suzdržana Evropa i Eskobar sa najavom ..."sankcija koje će uključit firme bliske Dodiku“

Postoji regionalna frustracija što EU nije dorasla američkom samopuzdanju i direktnom nastupu, u pokušaju da uhvati nacionalističkog vođu Milorada Dodika, navode iz Politica

SAD su sankcionirale Dodika 2017. zbog ometanja mirovnog sporazuma, Amerika nema problem direktno kritizirati nacionalističkog vođu – ni tada, a ni nedavno. AVAZ

E. Š. / Politico

12.11.2021

Gabriel Escobar, američki posebni izaslanik za zapadni Balkan, stigao je u nedjelju u dvodnevni posjet u atmosferu koja mnoge podsjeća na početak rata od 1992.

Milorad Dodik, sadašnji srpski predstavnik u trostrukom predsjedništvu zemlje, prijeti stvaranjem otcijepljene srpske vojske, bojkotira centralne institucije zemlje i obećava povlačenje bosanskih Srba iz centralnih institucija - kampanju koju je vatrenu nacionalističku retoriku je pokrenuo nakon donošenja zakona koji zabranjuje negiranje genocida u Srebrenici 1995. godine. Za mnoge su takvi potezi poziv na rat.

Eskobar se u ponedjeljak sastao s Dodikom. Sastanak je ocijenio “produktivnim” i rekao novinarima da je srpski čelnik “otvoren za razgovore o povlačenju svih zakona koji bi oslabili centralne institucije”. I naglasio:

- Jedna od stvari u koju želimo biti sigurni je da Bosna ostane neovisna, suverena i teritorijalno cjelovita – kazao je Eskobar.


On štiti svoje bogastvo i moć

Ipak, Dodik je bio više konfrontirajući tokom vlastite press konferencije nakon sastanka, odbijajući odustati od obećanja.

- Slažem se sa Eskobarom da moramo sačuvati mir i stabilnost. Rekao sam Eskobaru da ćemo nastaviti s našim ciljem da određene zakone pošaljemo u parlament Republike Srpske i povučemo suglasnost za pitanja poput vojske, neizravnog oporezivanja, sudskog siste,a, te da ćemo u narednom periodu izraditi nacrt novih zakona.

Bosna je podijeljena na dvije podnacionalne administrativne jedinice: Republiku Srpsku sa srpskom većinom i Federaciju Bosne i Hercegovine, uglavnom naseljene Bošnjacima i Hrvatima. Obje jedinice imaju vlastitu vladu i parlamente koje nadziru krovne institucije na državnom nivou. Čelnici zemlje također se biraju na temelju etničkih kvota.

Pokušaji da se značajno promijeni ova pomno iscrtana ravnoteža nosi potencijal da destabilizira cijelu zemlju. SAD cijelu situaciju vide kao poziv da pojačaju svoju ulogu. SAD su sankcionirale Dodika 2017. zbog ometanja mirovnog sporazuma kojim je okončan rat. A nemaju problem direktno kritizirati nacionalističkog vođu – ni tada, a ni nedavno.

I taj potez dolazi upravo u trenutku kada se EU suočila s kritikama zbog svog suzdržanog pristupa. Blok nije uspio sankcionirati Dodika i nisu događaje nazivali pravim imenima. Eskobar je prošlog sedmice, naprimjer, optužio Dodika da pokušava "zaštititi svoje bogatstvo i moć ".

- Eskobarove izjave o Dodiku bile su najoštrije i najizravnije koje smo čuli od bilo kojeg visokog zapadnog dužnosnika. S druge strane Evropska unija dosljedno ponižava institucije Bosne i Hercegovine - rekla je Tanja Topić, politička analitičarka iz Banjaluke.


Eskobarove izjave o Dodiku bile su najoštrije i najizravnije koje smo čuli od bilo kojeg visokog zapadnog dužnosnika, kaže Topić. AGENCIJE

Dodik je središnja figura u politici više od dvije decenije, okupljajući ultranacionalističke glasače minimizirajući zločine vojske bosanskih Srba tokom rata. Ipak, ono što je najviše sporno je negiranje da pokolj 8.000 Bošnjaka u Srebrenici tokom rata predstavlja genocid

Dok Dodik tvrdi da ne želi rat, nastavio je koristiti ključne pojmove posebno u vezi s bošnjačkom zajednicom u zemlji, koja je nominalno muslimanska. Dodik redovno tvrdi da Bošnjaci, kao muslimani, prijete da će dominirati drugim etničkim grupama u zemlji.

- Ne možemo dopustiti da Bošnjaci ispune kvote namijenjene Srbima ili Hrvatima u vojsci i da jednog dana imamo muslimansku vojsku, rekao je Dodik u ponedjeljak.

BiH ima vojsku od 10.000 pripadnika, formiranu između 2004. i 2006. godine. Etničke kvote su uspostavljene kako bi se osigurala jednaka zastupljenost. Dodikova nacionalistička retorika vrlo podsjeća na retoriku drugih desnih populista u Evropi.

Stoga nije bilo iznenađenja kada se susreo s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom u subotu i slovenskim premijerom Janezom Janšom u nedjelju uoči Eskobarovog posjeta. Oba čelnika su se već očitovali da dijele Dodikove osjećaje u vezi s muslimanima.


Orban, Janša i Dodik

Dodik je rekao da je njegov sastanak s Janšom bio fokusiran na slabe napore EU u regiji, posebno na planove za prijem zemalja koje su nekada bile dio Jugoslavije u blok. Ponovno je pokrenuo to pitanje s Eskobarom tokom njihovog sastanka u ponedjeljak.

- Jasno je da u Evropi ne postoji konsenzus o EU integracijama... i rekao sam mu da ni on ni SAD ne mogu natjerati EU da otvori ruke prema zapadnom Balkanu, rekao je Dodik.

Izgledi integracije država zapadnog Balkana u EU – i ekonomske koristi koje iz toga proizlaze – nekada su bile efikasno sredstvo za smanjenje svojeglavih balkanskih lidera.

No, nakon početnog razdoblja širenja na istok na bivši komunistički teritorij, EU je postajala sve neodlučnija u prihvaćanju novih članica, uglavnom na račun zemalja zapadnog Balkana. To je dovelo do toga da se balkanski čelnici manje boje da će umanjitii izglede svoje zemlje za EU. Ipak, Eskobar vrši pritisak na članstvo u EU kao ključnu tačku razgovora u svojoj strategiji za Balkan.

- Uvjeren sam da će Evropljani shvatiti da biste trebali biti dio Evrope u razumnom vremenskom razdoblju, rekao je u ponedjeljak.


Za Dodika bi "sankcije EU ili određenih država članica uticale više nego sankcije SAD-a". ARHIVA

Za neke u regiji, Eskobar bi mogao biti bolji glasnik za EU od njih samih. Nedavno je priznao tokom saslušanja u američkom kongresu da je Washington pomogao EU u rješavanju još jedne balkanske krize —na granici između Kosova i Srbije.

Analitičarka Topić je navela da SAD pokazuje viši nivo dosljednosti i proaktivnog pristupa.

Napomenula je da je osim postojećih američkih sankcija Dodiku, koje su mu zabranile putovanje u SAD i zamrznule bilo kakvu američku imovinu, Eskobar obećao da će sve "buduće sankcije biti mnogo oštrije i uključit će razne firme bliske Dodiku i njegovoj vladi.

U međuvremenu, EU se trudila dati slična obećanja ali njezine sankcije moraju odobriti svih 27 članica - što je često teška borba.


Sigurnost i interesi Evrope

Za Dodika bi "sankcije EU ili određenih država članica uticale više nego sankcije SAD-a", smatra Topić.

- Umjesto da insistiraju da se problemi rješavaju unutar institucija BiH, oni stalno direktno razgovaraju s čelnicima političkih stranaka i rješavaju probleme uz piće i večeru, dodala je.

Prošle sedmice, glasnogovornik Josepa Borrella, visokog predstavnika EU za vanjsku politiku, naglasio je da je situacija u Bosni “izvor velike zabrinutosti za Evropsku uniju”.


Neki analitičari insistiraju da EU možda propušta priliku da spriječi štetni sukob. AGENCIJE

Ipak, za mnoge u Bosni i Hercegovini takve izjave ne opisuju ozbiljnost situacije. Neki analitičari insistiraju da EU možda propušta priliku da spriječi štetni sukob.

- Mislim da je nerazumijevanje situacije u BiH – posebno od strane EU – ogromno i da će nažalost EU platiti najveću cijenu za to, rekla je Senada Šelo Šabić, viši asistent na Institutu za razvoj i međunarodne odnose u Hrvatskoj.

- Jednostavno, fokus je negdje drugdje - što potpuno razumijem. Ali, nažalost, Evropa ne može izbjeći posljedice sukoba ili degradacije Bosne po vlastitu sigurnost, te političke i ekonomske interese.

Dodikova retorika zadire u ratnu traumu koja još uvijek prevladava u bosanskohercegovačkom društvu, upozorila je Šabić.

- Ljudi u Bosni pozive na uništenje zemlje vide kao egzistencijalnu prijetnju. Trenutno ljudi opet pričaju o tome kako bježati ili kako se boriti - rekla je.


Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.