Ugledni američki sedmični časopis Newsweek danas je objavio analizu trenutnog stanja u BiH. 

Prenosimo je u cijelosti. 

- Kristijan Šmit (Christian Schmidt), visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu i međunarodni nadzornik mira u zemlji, nedavno je upozorio da bi se, ako međunarodna zajednica ne reagira i smanji prijetnje separatističkih mjera bosanskih Srba, mala zemlja zapadnog Balkana mogla suočiti s najgorom "egzistencijalnom prijetnjom poslijeratnog perioda." Njegov izvještaj je trebao biti pročitan pred Vijećem sigurnosti Ujedinjenih nacija, ali je skinut sa dnevnog reda nakon pritiska Rusije.

Dejton s vremenom pojačao podjele

Čovjek koji stoji iza krize je lider bosanskih Srba Milorad Dodik, koji je član tročlanog Predsjedništva Bosne i Hercegovine, institucije koju aktivno pokušava oslabiti iako uživa u prednostima ove pozicije. Dodik je zaprijetio da će ponovo uspostaviti Armiju bosanskih Srba koju je Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju proglasio ključnom agencijom odgovornom za masovne zločine uključujući i zloglasni genocid u Srebrenici u kojem je pogubljeno više od 8.000 muškaraca i dječaka Bošnjaka, a njihovi tijela sakrivena su u masovnim grobnicama.

1995. godine u Ohaju je zaključen Dejtonski mirovni sporazum, čime je okončan krvavi troipogodišnji rat. Međutim, ovaj mirovni sporazum je vremenom pojačao podjele. 

Poslijeratna Bosna i Hercegovina je administrativno podijeljena na dva entiteta — Republiku Srpsku i Federaciju. Stanovništvo u prvom su prvenstveno bosanski Srbi, dok su drugi prvenstveno Bošnjaci i bosanski Hrvati. Vlada na državnom nivou, u početku prilično slaba, jačala je tokom godina, uglavnom uz pomoć pritiska SAD-a i Evropske unije preko Ureda visokog predstavnika. 

U početnom periodu se činilo da sve ide dobro. Ekonomska i politička situacija je polako napredovala u pozitivnom smjeru. Počinioci su hapšeni i suđeno im je za zločine. Činilo se da je članstvo u EU i NATO-u iza ugla. Tako nam je barem rečeno.

Silajdžićeva i Dodikova kampanja

Presudna prekretnica bila je 2006. Britanski visoki predstavnik Pedi Ešdaun (Paddy Ashdown) napustio je svoju poziciju. Održani su opći izbori na kojima je za bošnjačkog člana tročlanog Predsjedništva izabran ratni politički lider Haris Silajdžić, a za premijera Republike Srpske Milorad Dodik. 

Silajdžić je vodio kampanju za ukidanje srpskog entiteta, dok je Dodik vodio kampanju za nezavisnost. To je bila politička pobjeda i njihove kampanje su dovele jedna drugu na vlast kroz retoriku podjela. U proteklih 15 godina Dodik je nastavio da dominira političkom scenom nastavljajući iste narative, što je dovelo do toga da neposredan poslijeratni napredak Bosne stagnira tokom vremena.

U međuvremenu, porast krajnje desničarskih nativističkih ideologija i islamofobije u Evropi i globalno dao je vodstvu bosanskih Srba idealnu priliku da dehumanizira Bošnjake. Označavajući ih "radikalima" koji žele "muslimansku državu", establišment bosanskih Srba je direktno igrao na strahove sve većeg broja desnih populista na Zapadu. 

Bošnjaci, koji su pretežno liberalni i promovišu Bosnu i Hercegovinu kao sekularnu državu, ignorisani su, a zemlja je umjesto toga predstavljena kao "terorističko" središte, siguran raj za militante i ilegalne migrante.

Savezi sa autokratama u Evropi

Sadašnja kriza koja se odvija u Bosni i retorika nas podsjećaju na devedesete godine kada su genocidaši optuživali Bošnjake za fundamentalizam. Vojne operacije bosanskih Srba uglavnom su se sastojale od masovnog zatvaranja, masovnog pogubljenja, masovnog silovanja i masovnih grobnica. Najnovija retorika uz opću globalnu i regionalnu političku situaciju izazvala je strah među građanima Bosne i Hercegovine.

Dok preduzima korake ka daljem slabljenju institucija na državnom nivou, Dodik je izgradio saveze sa autokratama u Evropi. U septembru ove godine, Četvrtom budimpeštanskom demografskom samitu prisustvovali su nativistički lideri, a prisustvovao je i bivši američki potpredsjednik Majk Pens (Mike Pence).

Prisustvovao je i Dodik. On je postavio pitanje publici: "Ko će živjeti u Evropi za 50 godina od sada? Hoće li biti Evropljana? Živim u regionu samo četiri i po sata odavde, gdje migranti dolaze sa Bliskog istoka. Mislite li da je to daleko od Evrope? Ne, nije."

SAD mora da održi mir i nasljeđe

Ovo pokazuje da Dodik pokušava da svoju opasnu retoriku prenese van granica Bosne.

 Njegove nedavne odluke izazvale su zabrinutost među bosanskim građanima i međunarodnim posmatračima. Prijetnje o potencijalnoj secesiji entiteta Republika Srpska u Bosni i Hercegovini predstavljaju ozbiljan sigurnosni rizik u regionu, sa velikim dugoročnim implikacijama. Oni također nose implicitnu prijetnju nesrbima koji žive u ovom entitetu, uključujući povratnike genocida u Srebrenici, Bošnjake, bosanske Hrvate i višestruke manjine.

Dejton je predvodila Klintonova administracija. Vrijeme je da Bajdenova administracija uskoči i podrži svoje saveznike u Bosni i Hercegovini i da održi mir i svoje naslijeđe. U suprotnom, Bosna i Hercegovina bi se mogla spiralno pretvoriti u novi Afganistan - zaključuje Newsweek u svojoj analizi.