Visoki predstavnik u BiH, Kristijan Šmit (Christian Schmidt), kaže da je prijetnja srpskih separatista ponovnom uspostavom vlastite vojske za sada oslabjela, ali zemlja i okolna regija još uvijek se kreću prema krizi s obzirom da nema značajnog diplomatskog angažmana SAD-a i Evrope, navodi se u analizi koju nam donosi The Guardian.

Šmit je rekao je kako su regionalni lideri uvjerili Milorada Dodika da obustavi svoje planove za povlačenje srpskih snaga iz bosanske vojske i ponovno uspostavljanje snaga bosanskih Srba.

Ne vidim opasnost od rata

- Vidimo da je nakon mnogo razgovora, uključujući i one u susjedstvu, dobio poruku da niko neće prihvatiti put koji vodi povećanom potencijalu političkog i - nadamo se da ne - vojnog sukoba - rekao je Schmidt za The Guardian u intervjuu koji je tom listu dao u Washingtonu.

- Ja zapravo ne vidim opasnost od rata - dodao je Šmit, rekavši da je u zemlji manje teškog naoružanja u odnosu na 1992. godinu, kada je izbio rat u BiH.

- Srećom, premalo je raspoloživih vojnih resursa, rekao je Šmit.

Međutim, Šmit je tvrdi da Dodikova separatistička retorika i njegova obećanja o ukidanju pravnog i poreznog sistema u dijelu zemlje vode zemlju prema teškoj krizi.

- Ova taktika došla je do tačke u kojoj (Dodik) sada ne može nazad, a da ne izgubi obraz. Moj dojam je da smo vrlo blizu ove tačke i za to je potreban vrlo jasan odgovor međunarodne zajednice, rekao je.

- Rekao bih da bi izazov takvog raspada Bosne i Hercegovine bio taj što se to ne bi moglo ograničiti samo na BiH, rekao je Šmit.

Šmit je boravio u Washingtonu na razgovorima s vanjskopolitičkim timom predsjednika Džo Bajdena (Joea Bidena) o prijetnji kolapsa Daytonskog mirovnog sporazuma, kojim je okončan rat u BiH 1995. godine.

Turneja zapadnim prijestolnicama

Njegovi su suradnici bili ohrabreni što se Bajednov savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan neočekivano pojavio na njihovom sastanku s predstavnicima Bijele kuće, što su shvatili kao signal da će Bajdenova administracija posvetiti veću pažnju i na višem nivou - zbivanjima u BiH.

Nakon posjeta regiji savjetnika State Departmenta Dereka Cholleta, koji je bio angažiran na oblikovanju Daytonskog sporazuma, a u svjetlu Dodikovih prijetnji, američki čelnici su kazali da preispituju politiku Washingtona u BiH, koja je do sada bila slabašna i foikusirana isključivo na izbornu reformu.

- Jako sam sretan zbog ovoga jer vidim da posljednjih godina nije bilo strategije jer je to bio dojam ne samo u SAD-u, već i u Evropskoj uniji, ali će stvari sada ići (mirno) - rekao je Šmit.

Naglasio je da na svojoj turneji zapadnim prijestolnicama nije tražio dodatne međunarodne mirovne snage, već ujedinjeni diplomatski angažman.

Kurt Bassuener, suosnivač Vijeća za politiku demokratizacije, think tanka sa sjedištem u Berlinu, smatra da je Šmit bio pretjerano optimističan u pogledu šansi da se izbjegne nasilje te kaže da u zemlji ima više nego dovoljno vojne opreme i oružja da se potaknne još jedan sukob.

- Mislim da je zapravo pretjerano samouvjeren. Cijela suština je u tome je da ima više nego dovoljno opreme da se dogode vrlo loše stvari, kaže Bassuener.

Diplomatski pritisk na Šmita

Šmitov položaj je pod diplomatskim pritiskom. Moskva se protivila njegovom imenovanju i ne priznaje njegov autoritet.

Rusija i Kina su insistirale da se svako spominjanje visokog predstavnika ukloni iz nedavne rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a o BiH.

Dodik se odbio sastati se s njim, dovodeći u pitanje njegov legitimitet.

Ipak Šmit, koji ima podršku ostatka međunarodne zajednice, rekao je kako neće biti prisiljen otići.

- Ostat ću i (ispuniti) svoju odgovornost - rekao je Šmit.