U sarajevskoj katedrali Srca Isusova, osvijetljenoj za ovu prigodu u crvenoj boji, na spomendan vijetnamskih mučenika sv. Andrije Dung-Laca i drugova, u večernjim satima 24. novembra 2021. nadbiskup metropolit vrhbosanski kardinal Vinko Puljić predvodio je Euharistijsko slavlje u zajedništvu s nadbiskupom koadjutorom vrhbosanskim i apostolskim upraviteljem Vojnog ordinarijata u BiH mons. Tomom Vukšićem te uz koncelebraciju 12 svećenika.
Ovim Misnim slavljem i osvjetljivanjem prvostolnice u crvenoj mučeničkoj boji Vrhbosanska nadbiskupija se priključila inicijativi Zakladi papinskoga prava „Kirche in Not“ („Crkva u nevolji“) izražavajući solidarnost cijele biskupijske zajednice s progonjenim kršćanima širom svijeta.
Uvodeći u Misno slavlje kardinal Puljić je kazao da će na osobit način moliti za progonjene kršćane širom svijeta, ali i da će moliti za progonitelje da Gospodin obrati njihova srca na put dobra.
Nakon što je đakon Josip navijestio evanđeoski odlomak iz Evanđelja po Luki (21,12-19) u kojem Isus govori svojim učenicima da će na njih „podignut ruke i progoniti“ ih i „predavati u sinagoge i tamnice“, ali da im „ni vlas vam s glave neće propasti“ te da će se svojom „postojanošću spasiti“, kardinal Puljić je u prigodnoj propovijedi najprije progovorio o sv. Andriji Dung-Lacu napominjući da taj mučenik ima vrlo zanimljiv životopis. Kazao je da je Andrija rođen u drugoj polovini 18. stoljeća u tako siromašnoj obitelji da ga je, kako ga neko ne bi učinio robom, otkupio jedan vjeroučitelj i odgojio ga. Kazao je da je Andrija postao svećenik te da je u vrijeme njegova svećeničkog života i djelovanja nastupio jedan od brojnih progona kršćana u Vijetnamu u kojima je stradalo i do tristo hiljada kršćana što se može usporediti s progonima u Rimskom carstvu. Istaknuo je da se svećenik Andrija pred sucem ni pod koju cijenu nije htio odreći Isusa Krista pa su mu odsjekli glavu kao jednom od brojnih mučenika.
Napominjući da i u današnjem vremenu imaju prigodu slušati u progonima kršćana posebno u pojedinim dijelovima svijeta, kardinal Puljić je rekao da im se tada duša steže jer se i sami prisjećaju teških ratnih vremena. Rekao je da vlastodršci čak i u Evropi, iz političkih razloga, niječu mnoge teške stvari koje su se dogodile tokom historije.
Dodao je da se i u Evropi govori s jedne strane o slobodi vjere, a nerijetko radi drugačije. Pojasnio je da je „Kirche in Not“ pokrenuo inicijativu „crvene srijede“, koja je ove godine pala 24. novembra, kada nastoji u središte staviti brojne mučenike te javne zgrade diljem svijeta osvijetliti crvenom bojom. Pojasnio je da su voditelji liturgije, osim na Duhove, također odjeveni u crvenu boju na Veliki petak te na blagdane i spomendane brojnih mučenika koji su svoju krv prolili iz ljubavi prema vjeri u Isusa Krista.
Napominjući da riječ mučenik dolazi od grčke riječi koja znači svjedok, vrhbosanski nadbiskup je podsjetio da je prvi mučenik bio sv. Stjepan, đakon, koji je prema Isusovu primjeru molio za svoje ubojice: „Gospodine, ne uzmi im ovo za grijeh!“ (Dj 7, 60). Potom je pročitao odlomak iz pisma sv. Ignacija Antiohijskog, mučenika s početka drugog stoljeća, koji kao biskup iz Smirne piše rimskoj kršćanskoj zajednici da „rado umire za Boga“ i poziva ih da ga puste da bude hrana zvijerima „po kojima može susresti Boga“ i da je „Božje žito i zubi ga zvijeri melju da postanem čisti kruh Kristov“.
Kardinal Puljić je potom spomenuo da su od Rima pa širom svijeta izgrađene brojne crkve na grobovima mučenika te podsjetio na riječi pape Franje prema kojima "ima više mučenika u trećem tisućljeću nego u trećem stoljeću kada su kršćani na osobit način bili progonjeni u Rimskom carstvu".
Spomenuo je da su u brojnim zemljama kršćani podvrgnuti diskriminaciji i prijetnjama, a negdje i progonjeni. Kazao je da je, prema podacima „Kirche in Not“, u oko 62 zemlje, u kojima živi više od pet milijardi ljudi odnosno oko dvije trećine čovječanstva, sloboda vjere ograničena i brutalno sprječavana. Istaknuo je da kršenje vjerskih sloboda utječe na pripadnike svih religija, ali da kršćani često pate na poseban način jer kao manjina nemaju političkih zagovornika i jer su osobito sumnjivi zbog globalne crkvene orijentacije. Rekao je da su uzroci progona različiti od toga da je neka druga religija većinska kao što je slučaj u nekim arapskim zemljama te sve više u Indiji ili se kršćanstvo ne uklapa u određenu ideologiju kao što je slučaj u Kini i Sjevernoj Koreji ili autokratski vladari žele proširiti svoju moć koristeći većinsku vjeru za sebe kao što je slučaj u arapskim i drugim zemljama sve do Filipina ili se religija koristi iz gospodarskih interesa što se očituje u zemljama afričke zone.
Podsjećajući na Isusove riječi upućene učenicima da će ih svi zamrziti zbog Njegova imena, kardinal Puljić je istaknuo da se ta mržnja događa i danas pa od 2015. godine nadalje crvenom bojom žele „skrenuti pozornost na progone, zlostavljanje, diskriminaciju i uskraćivanje vjerskih sloboda“. Podsjetio je na primjere o kojima se moglo pročitati na portalima da su u Evropi naprimjer otpustili s posla medicinsku sestru jer je nosila križ te dodao da ujedinjena Evropa donosi pojedine zakone protivne Božjim zakonima. Potaknuo je na molitvu da Duh Sveti prosvijetli pamet ljudima koji imaju vlast da se zlo ne širi nego da svaki čovjek može živjeti u svojim pravima i u slobodi.
Tokom Mise asistirali su bogoslovi Vrhbosanskog bogoslovnog sjemeništa, a liturgijsko pjevanje animirali su bogoslovi Franjevačke teologije.
Nakon Svete mise uslijedilo je klanjanje pred Presvetim Oltarskim Sakramentom u svetištu osvijetljenom u crvenu boju uz prigodna razmatranja koja su čitali mladi iz Nadbiskupijskog centra za pastoral mladih „Ivan Pavao II.“ predvođeni vlč. Ivanom Matijevićem.
