Krajnji rok za izmjene Izbornog zakona je kraj januara naredne godine, kako bi se dogovor svih političkih stranaka na vrijeme mogao uputiti u parlamentarnu proceduru, gdje bi trebao biti usvojen do kraja aprila, odnosno prije roka za raspisivanja općih izbora koji bi se trebali održati u oktobru sljedeće godine.

Palmer i Ajhorst ponovo stižu u Sarajevo

Do sada su održane tri runde pregovora, a u toku ove sedmice u našu zemlju bi ponovo trebali doći specijalni američki izaslanik za izbornu reformu Metju Palmer (Matthew Palmer) i direktorica pri Evropskoj službi za vanjske poslove Angelina Ajhorst (Eichhorst).

I ako se usvoje izmjene Izbornog zakona, potrebna je deblokada institucija, kako bi se u Parlamentu izmjene mogle usvojiti. Iako je član Predsjedništva Milorad Dodik do sada obećao međunarodnim izaslanicima Palmeru, Ajhorst i Varheljiju kako će se vratiti u institucije to se do sada nije desilo.

Važno je napomenuti da su oni kao predstavnici međunarodne zajednice samo medijatori ovog procesa, a odluku moraju donijeti političke partije u BiH.

Ključne izmjene Izbornog zakona

Postoje četiri ključne izmjene Izbornog zakona koje uključuju implementaciju odluka Evropskog suda za ljudska prava odnosno izmjene Ustava BiH, zatim integritet izbora kako bi isti bili transparentiniji. Sutra u Sarajevo dolaze predstavnici OSCE i ODIHR kako bi predvodili rad Interresorne radne grupe. Treći element je način izbora članova Predsjedništva, hoće li on biti direktni ili indirektni. I četvrti element jeste funkcionalnost FBiH. Do sad smo vidjeli posljedice nefukncionalnosti, tačnije nemogućnost formiranja Vlade tri godine nakon izbora.

Iako se u medijima i javnosti špekulira da bi moglo doći do bojkota izbora, većina aktera je uvjerena da će se oni održati bez obzira na sve.