POLITIČKA ANALITIČARKA

Svetlana Cenić: U rđavu čitluku vazda rđava godina

Meni ni ove, ni buduće sankcije, kad dođe do multietničkog spiska, ništa u životu promijeniti neće. Ja se još uvijek nadam sankcijama na izborima i u domaćem pravosudnom sistemu, poručila je Cenić

Svetlana Cenić. arhiv

Inforadar

11.1.2022

Svetlana Cenić, doktorica ekonomskih nauka i politička analitičarka, napisala je kolumnu u kojoj se osvrnula na posljednja dešavanja. Cenić je prokomentarisala događanja, od sankcija koje su SAD uvele Miloradu Dodiku, do incidenata u Priboju, Janji, Prijedoru i Novom Pazaru, u svojoj kolumni za "Inforadar".

- Svak se svoga zla boji. Kaže poslovica. Priboj, Janja, Prijedor, Novi Pazar… Slike koje prizivaju zlo, priznaju zlo. Ako misle da prkose bilo kome, onda su gorem neznanju i zabludi nego što i najluđi može da pretpostavi. Ili je smišljeno ne bi li se i Bošnjacima toliko smučilo da i sami počnu da prizivaju raspad države, a u Srbiji stvaranje atmosfere da više nemaju kuda.

Samo ne znam ko će onda biti kriv za sve, na koga će se projektovati ta slika o ugroženosti, ko će biti ta opasnost za srpsko nacionalno blagostanje. I koje će posljedice po Srbiju i RS biti?! Batina ima dva kraja, a ko vetar sije, buru žanje. Nemoj poslije da bude šta to bi i samo smo se šalili. Jer, to su oni isti koje Srbe u Sarajevu zovu Alijinim Srbima, pa bih rekla da sledom logike Srbi u Nemačkoj su Merkelovi/Šolcovi (Scholz); Srbi u Americi Bajdenovi; Srbi u Austriji Šalembergovi (Schallemberg).




Divna atmosfera za regionalne integracije

I da ne nabrajam.

Kako li zovu ono Srba što je ostalo u Hrvatskoj? Jesu li Milanovićevi ili Plenkovićevi? Ili nisi Srbin ako nisi u RS ili Srbiji? Nemaš pravo da voliš rodni grad ili selo? Dok te dave satima pričom o svom selu, koje je opustelo i gdje, eto, neće ljudi da se vraćaju. Je li načelnik Bosanskog Grahova, inače član SNSD-a, Alijin/Bakirov Srbin? Ili Dušica Runić, načelnica Drvara, također kandidat SNSD-a? Nebojša Radivojša, kandidat SNSD-a, načelnik Glamoča?

A poslije ovih pitanja očekujem bar desetak poruka da me upute u sve postulate legitimne Srpkinje, uz obavezni pokušaj uvreda. Bez argumenata, kako i dolikuje onima koji nikada nisu naučili bilo šta i iz nedavne prošlosti. Sve dok ne dobiju preko usta. 

Onda će s druge strane salva o genocidnom narodu, genocidnoj RS i svim zlim Srbima na planeti. S treće strane čekaju poluvrijeme da i oni prošaraju po Bošnjacima, a u Hrvatskoj da sruče još neki automobil sa tablicama Srbije u more. Nije važno što se Mile i Dragan obožavaju, nije važno što su Zoran i Mile sada u ljubavi. Srbija je Srbija. Ne znači im ništa što je Mile Acin mali od palube.

Baš, onako, divna jedna atmosfera za ove regionalne integracije, bilo da govorimo o Otvorenom Balkanu ili o Zajedničkom regionalnim tržištu. Naročito nakon izjava visokih dužnosnika Srbije i RS na proslavi u Banjoj Luci.

Jer, samo je Zajedničko regionalno tržište u okviru Berlinskog procesa potpisalo svih šest zemalja, dok Otvoreni Balkan za sada podrazumeva tri zemlje, Kosovo se povuklo, u Crnoj Gori pola hoće, pola neća, kao i u Bosni i Hercegovini. Logika je jasna: ono pola Crne Gore i pola Bosne i Hercegovine ne može potrčati u sporazum ako svakodnevno sluša i gleda već pomenuta nacionalistička divljanja, neprimjerene izjave, posebno Vučiću potčinjenih Vulina i Dačića, mada ni ostalima nema mane.

 Dakle, ko će biti u Otvorenom Balkanu? Tri države i po pola BiH, Crne Gore i Kosova? Može li to, s obzirom da se temelji na one četiri slobode – sloboda kretanja roba, sloboda pružanja usluga, sloboda kretanja radnika i sloboda kretanja kapitala?

Čekamo dalje sankcije

Evo, recimo, Sjeverna Makedonija, koja je pristupila Otvorenom Balkanu te 2019. godine, a ministar vanjskih poslova Bujar Osmani oglasio se povodom uvođenja sankcija Miloradu Dodiku i poručio kako pozdravlja aktivnosti SAD-a te naglasio kako Sjeverna Makedonija osuđuje svaki čin narušavanja stabilnosti BiH. 

Odluku o sankcijama protiv Zvonka Veselinovića, biznismena sa severa Kosova, njegovog brata Žarka, Milana Radoičića, potpredsjednika Srpske liste, i još deset sa njima povezanih osoba, kao i sankcije Dodiku pozdravili su zvaničnici Kosova. Samo primjeri. I opet: treba li da naglašavam da su upravo SAD podržale ideju Otvorenog Balkana? Uostalom, negdje iz njihove kolijevke je i nikla, data Vučiću, a zagovaraju je najviše Srbi – bilo u Srbiji, bilo u RS.

Od onog evropskog puta ionako nema ama baš ništa, pa niko ni ne pominje. Čekamo dalje sankcije. Tek smo na početku. Za sada, po ovim taze odlukama, vode Srbi tri na prema jedan, pa se može drviti o svijetu koji je protiv Srba, zloj Americi i tradicionalnim neprijateljima Britancima i Nijemcima. Osim kad daju pare.


Meni ni ove, ni buduće sankcije, kad dođe do multietničkog spiska, ništa u životu promijeniti neće. Ja se još uvijek nadam sankcijama na izborima i u domaćem pravosudnom sistemu. Čekam, uzaludno, vladavinu prava. Samo sam radoznala da vidim hoće li onda biti da je to urota protiv Srba, napad na Bošnjake ili podrivanje ionako ugroženih Hrvata. Zatim da iščitivam sa zanimanjem pisma podrške.

Dodik je, eto, iznio najnovije uslove za povratak u državne institucije: poništavanje Inzkovog zakona i da se zemlja i šume vode na entitet, što bi značilo poništavanje odluke Ustavnog suda BiH da se mora donijeti zakon o tome na državnom nivou, pa neka krčmi svako svoje. OHR nam je smetnja, kaže, i valja ga ukinuti, pa u tome ima podršku Rusije.

Ma, ja bih da podsjetim da do 2003. nije postojao nikakav plan o tome kada je pravi trenutak da se zatvori OHR. Kada su o OHR-u vidjeli da aneksi sedam i devet Sporazuma neće biti sprovedeni boga ti pitaj kad, napravljen je dokument Plan provedbe misije OHR-a, ažuriran 2006., pa se Upravni odbor Vijeća za implentaciju mira složio da bi OHR odmah trebalo da počne s pripremama za zatvaranje 30. juna 2007. god, kako bi ga mogao naslijediti EU Special Representatives (EUSRs). E, ali! Plan su pokvarili izbori 2006., kada se pogoršala politička situacuja u BiH. 

Treba li da napominjem ko je dobio izbore i kakvom retorikom? Kako tada, tako danas dan. Odluka o zatvaranju OHR-a revidirana opet u februaru 2007., datum tranzicije je odgođen do 30. juna 2008. i, konačno, na sastanku 2008. PIC je odlučio da produži mandat visokom predstavniku na neodređeno dok se niz uslova ne ispuni – “5+2” paket – čije se porijeklo može naći u Planu provedbe misije.

Dodik kontrira Dejtonu u koji se zaklinje

Odluku o zatvaranju OHR-a mora donijeti UO PIC-a jednoglasno. Naglašavam: jednoglasno! Da nagađamo hoće li? I kada, sa svim ovim političkim torturama, nacionalističkim divljanjem i retorikom? Dame i gospodo, drugovi i drugarice, braćo i sestre, da podsjetim da su članice Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira Francuska, Italija, Japan, Kanada, Nemačka, Rusija, SAD, Velika Britanija, Predsjedništvo EU, Evropska komisija i Organizacija islamske konferencije, koju predstavlja Turska. 

I, uzgred, Upravni odbor vijeća za implementaciju mira uspostavljen je u Londonu 8. i 9. decembra 1995. kada je održana Konferencija o provedbi mira. Kina se iz Vijeća za implementaciju mira, koji čine 55 zemalja, povukla maja 2000. godine. Priznali ili ne priznali visokog predstavnika, odnosno Šmita (Christian Schmidt), ostaje Vijeće za implementaciju mira i njegov upravni odbor.

I šta sad još bilo ko može očekivati u izbornoj godini? Pa, da vladajuće stranke blokiraju, a već viđeno, usvajanje budžeta kako ne bi bilo para za izbore. Da ih bojkotuju, ne isplati se, jer opozicija ih neće bojkotovati. Zato će bojkotovati institucije i donošenje budžeta. Ovako im je mnogo komotnije dok se u Federaciji uslovljava (HDZ) usvajanjem izbornog zakona, a vlast oko Milorada Dodika blokira rad državnih institucija.

Doduše, Dodik nastupajući u hrvatskim medijima pominje i treći entitet kao veliki zaštitnik Hrvata, ispravno rečeno HDZ-a, samo malkice zaboravi da toga nema u tom izvornom Dejtonu, kako ga zove i u koji se zaklinje. Zaboravi da to ne bi baš prošlo bez raspakivanja i teritorije RS, ma koliko HDZ ne bi insistirao na tome, ali jednom kad se krene u promjenu Ustava BiH, ne pita se više samo jedan ili dvojica.


Nema šanse nadati se boljoj godini

Nadati se boljoj godini nema šanse, kao što velike želje ovdje nemaju tu zlatnu ribicu da ih ispuni. Zlatna ribica je ovdje zadužena da bude (neutemeljeni) simbol kratkog pamćenja.

No, ja bih makar da se imena svih partija do izbora svedu na ono što one zaista jesu – za početak da se iz imena izbaci ono „demokratska“, jer to nijedna nije. Pa, da imamo Stranku akcije i reakcije, Srpsku stranku, Hrvatsku zajednicu i, naravno, da od Saveza nezavisnih socijaldemokrata ostane samo Savez, jer ni nezavisnost, ni socijaldemokratija sa njima veze nema. Možda preimenovati u Dodikov savez. Zatim Fronta, bez demokratska; Narod vs. Pravda; Stranka, bez ono Naša; Socijaldemokratska partija BiH da bude samo Partija, jer im se ekonomski program bazira samo na Federaciji, a socijaldemokratije i socijalne pravde slabo da ima, dok Savez za bolju budućnost može da ostane kao Savez…, gdje u prazno mjesto treba ubaciti s kim, a ovdje bolje budućnosti zadugo nema. Socijalistička partija RS neka bude Dodikova savezna Partija RS, a Ujedinjena Srpska potpuno da mijenja ime, pošto to ujedinjena sa etiketiranjem opozicije kao izdajnika ne miriše ni na kakvo ujedinjenje, osim možda da bude PriDodikova Srpska.

Imamo mi tih partija da te mili bog sačuva, samo nigdje te demokratije, pa da ne redam dalje. Eh, teče još jedna rđava godina. Rđav čitluk, rđave spahije - poručila je Cenić u svojoj kolumni.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.