PORUČENO IZ NJEGOVOG UREDA

Milanović spreman s Erdoanom i Vučićem raditi na "rješavanju" krize u BiH

Predsjednik Milanović je u novembru prošle godine predlagao posredovanje trojice predsjednika, Hrvatske, Srbije i Turske, smatrajući kako takav format posredovanja može pomoći dogovoru između tri konstitutivna naroda

Zoran Milanović. Arhiv

E. Ć. / Večernji.hr

20.1.2022

Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović opetovano je izrazio spremnost biti posrednik, zajedno s predsjednicima Turske Redžepom Tajipom Erdoanom (Recep Tayyip Erdogan) i Srbije Aleksandrom Vučićem, u pokušaju dogovora političkih predstavnika tri naroda u Bosni i Hercegovini budući da nekoliko kriza prijeti narušiti njezinu stabilnost, a time stvoriti probleme i u susjedstvu. 

Iz ureda hrvatskog predsjednika naveli su kako je za Hrvatsku ključno zajamčiti da Hrvati budu legitimno zastupljeni u tijelima vlasti te da ih se prestane preglasavati. 

- Predsjednik Milanović je u novembru prošle godine predlagao posredovanje trojice predsjednika, Hrvatske, Srbije i Turske, smatrajući kako takav format posredovanja može pomoći dogovoru između tri konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini. Republici Hrvatskoj ustavna je obaveza brinuti o položaju Hrvata u BiH, kao što joj je i strateški interes cjelovita i stabilna BiH kao država triju ravnopravnih konstitutivnih naroda - rekao je Nikola Jelić, glasnogovornik rekao je za Večernjak Nikola Jelić, glasnogovornik hrvatskog predsjednika.


Odnosi Bošnjaka i Hrvata su kralježnica stabilne BiH

Pojasnio je da inicijativa hrvatskog predsjednika jedino ima za cilj osigurati jednakopravnost sunarodnjaka u BiH. “Predsjednik Milanović predlagao je posredovanje trojice predsjednika isključivo s ciljem da se osigura ravnopravnost sva tri konstitutivna naroda u BiH i njihova legitimna zastupljenost u tijelima vlasti.

- Drago mu je da razgovori zainteresiranih strana idu u tom smjeru i vjeruje kako takav format posredovanja ima realne izglede za uspjeh. Ako je moguće dogovoriti posredovanje te vrste, predsjednik Milanović će sudjelovati, ali pri tome očekuje i podršku Vlade RH - dodao je Jelić.

Nedavno se i hrvatski premijer Andrej Plenković susreo s predsjednikom SDA Bakirom Izetbegovićem kako bi se pokušalo približiti stajališta Hrvata i Bošnjaka u BiH o izbornoj reformi. Zajedno s time administracija EU-a i SAD-a pokušava usuglasiti ove dvije strane kako bi se došlo do izmjene Izbornog zakona.


Sljedeće sedmice najavljuje se ponovni dolazak u zemlju posebnog izaslanika Stejt Departmenta Metjua Palmer (Matthew Palmera) i direktorice Odjela za Europu i Aziju pri Europskoj službi za vanjsko djelovanje Angeline Ajhosrt (Eichhorst). U slučaju da se ne postigne izmjena Izbornog zakona, čije su odredbe ranije poništene, a izbori svejedno održe u oktobru ove godine, mogle bi se ujediniti dvije krize u zemlji.

U slučaju da bošnjački birači ponovno Hrvatima nametnu člana Predsjedništva te ih izbace iz entitetske i državne vlade, izvjesni scenarij bilo bi novo žarište i nova kriza između Hrvata i Bošnjaka, čiji se odnosi smatraju kralježnicom stabilne BiH, navodi "Večernji list".

No, posve druge vrste je kriza koja je izazvana potezima srpske strane čiji predstavnici traže povratak nadležnosti s države BiH na entitet upravo onako kako im je to omogućeno Dejtonskim sporazumom. 


Sastanak Vučića i Erdoana u Ankari

Kako bi se prevenirali, u Ankari je za vrijeme ovosedmičnog susreta predsjednika Erdoana i Vučića potaknuta inicijativa da se ovoj zemlji pokuša pomoći okupljanjem trojice nacionalnih lidera kako bi se spriječila dalja eskalacija krajnje napete situacije.

Erdoan je pristao na takav Vučićev prijedlog, a zapravo su oni plagirali hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića koji je prvi izašao s tom idejom još prošle godine nakon susreta s turskim čelnikom.

- Očito je potrebno zajednički djelovati s međunarodnom zajednicom kako bi se prevladala kriza u BiH - rekao je Erdoan nakon susreta s Vučićem.


Američke sankcije, u ovome slučaju Erdoan je predložio da se pod okriljem Srbije i Turske okupe ne vodeći politički predstavnici triju naroda Bakir Izetbegović, Milorad Dodik i Dragan Čović, nego članovi BiH Predsjedništva gdje Hrvate "predstavlja" Željko Komšić, kojega su pak Bošnjaci u tri navrata nametnuli ovome narodu i koji je jedan od najvećih izvora problema u zemlji. Na taj je način turski predsjednik predložio format sastanka kako mu je to sugerirao Izetbegović.

Zajedno s ovim regionalnim inicijativama, SAD je započeo sa strategijom mrkve i batine na području Zapadnog Balkana. A započeli su u BiH. Objavio je nove sankcije Dodiku i njegovim bliskim suradnicima smatrajući ih najodgovornijim za trenutačnu krizu u zemlji. Očekuje se da će SAD nastaviti s istom strategijom. Nove sankcije su na pomolu, piše "Večernji list".


Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.