ETNIČKI ODNOSI

Baljvine kod Mrkonjić Grada: Naučnici iz Ljubljane istražuju selo u kojem nije bilo sukoba među Srbima i Bošnjacima

Projekat je počeo 1. septembra 2021. i završit će se u avgustu 2023. godine

Anadolija

Naučnici iz Ljubljane istražuju selo u kojem nije bilo sukoba među Srbima i Bošnjacima

Foto: Anadolija


Naučnici s Univerziteta u Ljubljani Rok Zupančić i Faris Kočan zajedno istražuju selo Baljvine kod Mrkonjić Grada, u Bosni i Hercegovini, u kojem tokom rat od 1992. do 1995. godine nije bilo sukoba među komšijama Bošnjacima i Srbima.

Zupančič je vanredni profesor na Univerzitetu u Ljubljani i istraživač u Centru za istraživanje odbrane. Njegova glavna polja interesovanja su prevencija sukoba i izgradnja mira u jugoistočnoj Evropi. U projektu istraživanja naselja Baljvine kod Mrkonjić Grada zaslužan je za povezivanje dva stuba projekta, razvoj konceptualnih i metodoloških pristupa, a dijelom i za provođenje istraživanja u Bosni i Hercegovini (Baljvine), Kosovu (Kamenica) i Hrvatskoj (Vukovar).

Zupančič se s posebnošću sela Baljvine upoznao preko jednog TV-priloga što ga je motiviralo da krene u naučno istraživanje ovog naselja u općini Mrkonjić Grad.

Selo u kojem nije bilo sukoba između Srba i Bošnjaka

- U jednom od rijetkih medijskih izvještaja o selu Baljvine koji je objavila Al Jazeera Balkans 2014. godine upoznao sam se s ovom pričom. Pozvao sam nekoliko mojih kolega iz Bosne i Hercegovine koji nisu imali pojma o ovom selu i shvatio sam da je to jako dobar primjer za analizu, jer nije mnogo poznat - kaže za Anadolu Agency (AA) Zupančič.

On je pored Baljvina u istraživanje uvrstio slično naselje na Kosovu gdje se održao mir između Srba i Albanaca te Vukovar u Hrvatskoj.

- Cilj istraživanja je utvrditi koji su faktori utjecali i doprinijeli tome da pojedini gradovi ili sela u inače podijeljenim društvima jugoistočne Evrope imaju bolje odnose, kada su u pitanju međunacionalni sukobi. Pored Baljvina, istražićemo i grad Kamenicu na Kosovu, gdje su odnosi između lokalnih Albanaca i Srba sasvim pozitivni. Na osnovu ovoga želimo da naučimo koji se pristupi mogu koristiti da bi se smanjila etnička distanca između ljudi različitog porijekla, posebno ako tjelesno-umni (somatski) pristupi ljudima mogu doprinijeti smanjenju međuetničke distance - pojašnjava Zupančič.

Životni izazovi važniji od etničke pripadnosti

Zupančič je već boravio na terenu i realizovao niz razgovora sa stanovnicima Baljvine.

- Moj prvi sagovornik s Baljvina je bio Mirsad. Proveo me kroz cijelo selo, i bošnjačkim (muslimanskim) i srpskim (pravoslavnim) dijelom. Tokom obilaska i shvatio sam da smo pozitivno dočekani od svih i da Mirsad nije imao problema da me vozi i upoznaje s ljudima različite etničke pripadnosti. Pretpostavljam da opušteni razgovori kakve smo vodili na Baljvinama ne bi bili mogući u nekim drugim dijelovima Bosne i Hercegovine, u Višegradu, naprimjer. Spomenuo bih i lokalnog hodžu Harisa, koji mnogo čini da odnosi u selu ostanu mirni i da Baljvine ostanu pozitivan primjer međunacionalnih odnosa. Vjerujem da su ljudi itekako svjesni činjenice da u ovom selu postoje važnija pitanja vezana za svakodnevni život i opstanak od etničke pripadnosti. Naime, u Baljvinama je pristup pitkoj vodi ograničen. Zanimljivo je i primijetiti koliko su seljani ponosni i to s pravom na činjenicu da su tako 'izuzetni' u kontekstu Bosne i Hercegovine - pojašnjava dr. Zupančič.

Planirano trajanje ovog istraživanja je dvije godine, a rezultati će biti korišteni za poboljšanje međunacionalnih odnosa na Balkanu.

- Projekat je počeo 1. septembra 2021. i završit će se u augustu 2023. godine. Podaci koje ćemo prikupiti poslužit će kao kamen temeljac za buduće projekte koji se odnose na razumijevanje kako etnički odnosi 'funkcionišu' i koji su faktori koji doprinose pogoršanju ili poboljšanju odnosa. Ovim se nadamo da ćemo doprinijeti razumijevanju društava u jugoistočnoj Evropi i naširoko pokazati da međuetnički odnosi po definiciji nisu loši i da je pribjegavanje nasilju ili miru uvijek izbor - zaključuje Zupančič.

Pozitivno iskustvo prenijeti u druge sredine

Faris Kočan je jedan od istraživača na ovom projektu s Univerziteta u Ljubljani. On ističe da naučnu pažnju do sada nisu imali primjer međunacionalne harmonije kao što je selo Baljvine.

- U kontekstu istraživanja faktora i okolnosti, koje perpetuiraju etnički konflikt u Bosni i Hercegovini već su dobro istraživački obrađeni. Jako malo se daje pažnje na sredine koje nisu podlegle etnonacionalističkim imaginarijima i koje su uspjele u svakodnevnom životu spriječiti poništenje 'bosanskohercegovačkog komšiluka'. U tom smislu je bitno istraživati Baljvine, jer nam takvi primjeri dobrih praksa mogu služiti za izgradnju boljeg društva - smatra Kočan.

Kočan ističe da je primarni cilj ovog istraživanja razumjeti zašto su Baljvine drugačije, odnosno zašto su Bošnjaci i bosanski Srbi dobre komšije te kakve strategije se mogu prenijeti iz Baljvina na čitavu Bosni i Hercegovinu kako bi postigli bolje međuetničke odnose.

- Očekujemo da će javnost s pažnjom ispratiti rezultate projekta koji su u kontekstu sve negativnije situacije u regionu jako bitni, jer pokazuju da mogu biti odnosi oslobođeni etnonacionalnih isključivosti. Primjer sela Baljvine pokazuje tendenciju da su bolja društva u jugoistočnoj Evropi moguća - zaključuje Kočan .

NA VRH

Podijeli članak na