POGLED NA SVJETSKI PROBLEM

Profesor Kržalić o ukrajinskoj krizi za "Avaz": Oni koji su sve počeli sad će sjediti u toplim uredima i smišljati nove strategije

Vidimo da sve zemlje vole da prodaju ili doniraju oružje Ukrajini, ali niko ne želi slati vojnike da ginu za Ukrajinu, kaže Kržalić

A. Bajramović

Kržalić: Lekcije Briselu

Foto: Avaz


Situacija u Ukrajini značajno će utjecati na globalnu sigurnost, perspektivu međunarodnih institucija i preispitivanje njihove dosadašnje uloge, ali i velike ekonomske posljedice kroz sistem snabdjevanja plinom i naftom, koje će biti otežano posebno za manje države poput BiH. 

Ovo su tvrdnje Armina Kržalića, profesora Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije UNSA i zamjenika direktora Centra za sigurnosne studije iz Sarajeva. Posljedice koje su izvjesne zahtjevaju brzu reakciju Vijeća sigurnosti, UN-a i EU, kako bi se našla alternativna rješenja.

- Svakako će to sve utjecati i na ekonomsku moć građana, jer će vrlo brzo cijene krenuti u divljanje, imaćemo nekontrolisan rast cijena energenata. Kao da se fokus sa medicinske opreme i vakcina u vrijeme pandemije sada seli na vojni dio, na militarizaciju i nabavku naoružanja. Budžeti se usmjeravaju na to, tako da ćemo s proljećem izaći iz zdravstvene krize, a onda ćemo imati element straha koji će se širiti zbog ovog sukoba koji može biti i visokog intenziteta – kaže profesor Kržalić.

Odgovornost Brisela

On se ne slaže sa ocjenama da Rusija snosi najveću odgovornost za kulminaciju krize, te podsjeća da od proglašenja neovisnosti Ukrajine 1991. godine postoje tendencije da se ona oslobodi ruskog nasljeđa.

– 2014. je čak nastojala postati punopravna članica EU. Međutim, Brisel k’o Brisel, nije mu odgovaralo da remeti neke svoje lagodne standarde, uvijek mu je odgovaralo da ima status quo, da ima Ukrajinu kao tampon zonu prema Rusiji. Zašto se toliko čekalo, ako je Ukrajina bila od velikog interesa za sigurnost Evrope? A jeste jer ako pogledamo na istok postojala je mogućnost da će Rusija nastojati proširiti svoju teritoriju na tu i druge postsovjetske zemlje, koje su dugo čekale na tu integraciju – pojašnjava Kržalić.

Ukrajini su, nakon agresije na dio njene teritorije, na raspolaganju svi mehanizmi zaštite vlastitog suvereniteta i teritorijalnog integriteta.

Najveću cijenu će platiti roditelji

- Ovdje imamo problem što se Ukrajina susreće sa jednom superiornijom vojnom silom. Sada je na predstavnicima Ukrajine da dobro izvagaju žele li ući u otvoreni konflikt sa silom koja je i u ekonomskom, i vojnom aspektu gotovo izašla na sam vrh. Mislim da ne bi trebalo i da se neće ići u otvoreni sukob ruskih i ukrajinskih snaga, već to može ići preko snaga u Donbasu. Što se tiče NATO-a i drugih zemalja, svjedoci smo da su oni tu jaki na riječima, ali na djelima to ide sporo i daleko smo od intervencije NATO-a. 

Vidimo da sve zemlje vole da prodaju ili doniraju oružje Ukrajini, ali niko ne želi slati vojnike da ginu za Ukrajinu. Zato će se vratiti ustaljenoj praksi da se ide sa ekonomskim sankcijama. Najžalosnije je što će najviše u ovom sukobu platiti roditelji čija će djeca stradati i svi građani, jer će njihovi životi biti direktno ugroženi, a domino efekat će se prenijeti i na druge, kroz povećanje cijena, nedostatak energenata... Oni koji su to započeli će da sjede u ovalnim toplim uredima i smišljaju nove strategije – ističe profesor Armin Kržalić.

Put BiH u EU i NATO

Iako postoje sličnosti sa separatistički opredjeljenim politikama u dijelu BiH, te podrškom koju one imaju iz susjedstva, ukrajinski scenarij u BiH ne može se desiti, smatra Kržalić. Najprije, što su oni koji to priželjkuju u manjini, ali i zbog toga što BiH nema jake susjede kakva je Rusija.

- Predstavlja se da Srbija ima razvoj u zamahu, jačanje ekonomske moći, ali sve je to neopravdano napuhavanje mišića. Iščekivanje da se ovaj scenarij prenese na BiH nije realan. Srbija će sada imati dovoljno svojih problema, neće više moći sjediti na dvije stolice i sad će morati da se suprostavi politici Rusije ako bude nastojala da podrži zemlje EU po pitanju sankcija. Da se nalazi u nepovoljnom položaju naznačio je i sam predsjednik Srbije. Sama politička kriza i izbori koji dolaze u Srbiji ukazuju na to da bi se određene politike mogle mijenjati kad je u pitanju region i pretenzije prema susjednim zemljama – navodi profesor Kržalić.

Situacija u Ukrajini trebala bi poslužiti kao lekcija Briselu, da se ne pravi ista greška i u BiH i zapadnom Balkanu.

- BiH ne bi trebala imati alternativu osim članstva u EU i NATO-u. To može biti riješeno za 12 mjeseci, ako se želi to riješiti, ali ako Brisel želi da ima status quo i ovdje, da imaju džokera u rukavu u smislu destabilizacije ili da određeni političari dolaze da grade karijere ovdje, onda ćemo čekati kao i Ukrajina još puno godina, dok će predvodioci politika i dalje gomilati svoje bogatstvo – zaključuje Armin Kržalić, profesor Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije UNSA i zamjenik direktora Centra za sigurnosne studije iz Sarajeva.

NA VRH

Podijeli članak na