MJESEC RADOSTI

Izet ef. Čamdžić za "Avaz": Ramazan je škola koja odgaja i uči

Ne postoji narod bez izazova, a naš je usud da živimo na najistočnijem dijelu zapada i najzapadnijem dijelu istoka, pa su i naša iskušenja teža

Piše: A. Bajramović

2.4.2022

Izet ef. Čamdžić: Ramazan prilika da preispitamo sami sebe. Avaz

Postač ima dvije radosti - iftar i svoj post - pri susretu s Gospodarom. Riječima poslanika Muhammeda, a.s., glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Zavidovići Izet ef. Čamdžić opisuje svoje emocije i najradosniji dio jednog ramazanskog dana.

- Ako govorimo o ukupnoj radosti unutar ramazana, rekao bih da je Bajram najveća radost, jer se tada „isplaćuje plaća“. Poslanik je rekao da će ljudi, prije nego što klanjaju bajram-namaz, dobiti svoju plaću za ramazan, da će Allah ukabuliti njihova djela, dati im ono što ramazan donosi - blagoslov, sreću, napredak - kaže ef. Čamdžić.

Hutbe imama iz Zavidovića, zbog svog sadržaja, jasnih poruka i uputa, ukazivanja na apsurde s kojima živimo, nepravdu, ali i zbog emocija s kojima su izgovorene, daleko odjekuju. Narod u njemu prepoznaje imama koji progovara u njegovo ime.


Crpiti pouku

Čamdžić ističe da je ramazan prilika da preispitamo sami sebe i pogledamo one oko sebe. Do nas je koliko ćemo blagoslovu, sreći, opomeni, napretku, samodisciplini, solidarnosti, kao sadržajima ramazana, dopustiti da postanu dio nas i da iz ramazana izađemo plemenitiji, bogobojazniji i bolji.

- Do nas je koliko ćemo ramazan svesti samo na obred, a koliko ćemo iz njega učiti. Naša je ulema govorila da je ramazan škola koja odgaja i uči, pa ga ne treba nipošto svesti samo na ibadetske sadržaje - postiti, klanjati i tako dalje, već o onom što nam donosi - razmišljati, crpiti pouku, na sebi raditi i sebe mijenjati. Ramazan je izvanredna prilika da postanemo plemenitiji, a time da imamo i društvo koje će biti humanije, pravednije i bolje - ističe ef. Čamdžić.

Na pitanje gdje najviše griješimo, imam odgovara da nam ne fali dunjalučkih blagodati, da kao malo koja država na svijetu imamo tako plodnu zemlju, bujne šume, izvore vode, pa i one mineralne...


Zajedničko dobro

- Niko iz BiH ne ide zato što je gladan kruha, odavde ljudi odlaze zato što su gladni pravde, uređenog sistema, povjerenja u državu i njene institucije. Svi griješimo što od države očekujemo sve i uzeli bismo joj sve, a ne damo joj ništa. Nije sva krivnja samo na vlastima i onima koje biramo, iako oni jesu najodgovorniji, pa su za nered i najviše krivi. Krivnja je na svima nama jer svi možemo svakog trena, svojim postupcima i odnosom prema zajedničkom dobru i imovini, biti bolji i doprinositi domovini, da ne pitamo šta je ona učinila za nas, već šta smo mi uradili za nju - poručuje Izet ef. Čamdžić.

Ne postoji narod bez izazova, kaže on, a naš je usud da živimo na najistočnijem dijelu zapada i najzapadnijem dijelu istoka, pa su i naša iskušenja teža. Zato u odabranom mjesecu moramo duhovno ojačati kako bismo se nastavili nositi s njima.


Sjetva je obaveza

Čamdžić godinama upozorava i na neobrađenu bosansku zemlju, a razlozi su najjasniji danas, kad se svijet suočava s krizom kakva dugo nije zabilježena. Najdraži gost stigao je u proljeće, pa jednom od ključnih ramazanskih poruka smatra uputu i Kur’ana: „Brinite se o sebi.“

- BiH milijardu eura godišnje da za uvoz hrane. Milijardu damo za krompir, grah, paprike, a sve možemo imati ovdje, da tu milijardu ne dadnemo za mladi krompir u Egipat, suhu šljivu u Peru ili bijeli luk u Kinu, već da je uložimo u zdravstvo. Da dostojanstveno idemo u naše bolnice, da ne sakupljamo novac za liječenje u inozemstvu. Zato insistiram, promjena je na nama. Obaveza je vjernikova da se brine o sebi, da nikad ne dopusti da pruži ruku da od drugog traži. Bog Uzvišeni je rekao da je ruka koja daje bolja od one koja prima i mi sebe ne trebamo dovoditi u situaciju da će nam neko dati pšenice. Niko nam ništa džaba dati neće, a naš narod kaže da su najskuplje džabne stvari. Dakle, sjetva je obaveza - poručuje glavni imam MIZ Zavidovići Izet ef. Čamdžić.   


Video
Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.