Bivši visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Kristijan Švarc-Šiling (Schwarz-Schilling) govorio je za austrijski "Der Standard" o onome šta je međunarodna zajednica trebala naučiti iz rata, kao i poslijeratnog perioda u Bosni i Hercegovini.
Švarc-Šiling je rekao da se "ne smiju praviti pogrešni kompromisi" i da "politika smirivanja nikada ne može donijeti ništa dobro".
- Trideset godina nakon početka rata u Bosni i Hercegovini i 26 nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, trebalo je naučiti da se ni u kom slučaju ne smije praviti pogrešne kompromise - s jedne strane u pogledu geografskog širenja države i s druge strane u pogledu daljeg razvoja ove države pravne države i demokratskih principa.
Dejtonski mirovni sporazum, pod pritiskom međunarodne zajednice, okončao je rat, ali je državu učinio neoperabilnom jer nije morala da se pridržava ovih principa. Rat je – kako se nažalost mora konstatovati – godinama zapravo nastavljen diplomatskim sredstvima i tako praktično odlučen u korist agresora. Takve greške ne bi trebalo ponavljati - rekao je Švarc-Šiling za Der Standard.
Naveo je da je u svojoj knjizi "Proigrani mir u BiH – Kako je Evropa zakazala na Balkanu" opisao kako je međunarodna zajednica prije 30 godina odbacila Bosnu i Hercegovinu "jer nije htjela da vidi opasnost koju predstavlja Slobodan Milošević i da on zapravo cilja na Veliku Srbiju – kao što Putin sada cilja na Veliku Rusiju sa Ukrajinom".
- Tada je u Bosni i Hercegovini bilo četiri miliona ljudi, danas ih je u Ukrajini 40 miliona. Teško je porediti dva rata, ali jedno im je zajedničko: treba naučiti da politika smirivanja, velika ili mala, nikada ne može donijeti ništa dobro.
Naivno je i nerealno samo posmatrati loš razvoj događaja i nadati se da neće biti strašnog ishoda. Prije nekoliko godina, u Gruziji i na Krimu, Putin je pokazao na šta je spreman. Reagovali smo veoma zbunjeno i nedovoljno. I nesmetano je nastavio svoju politiku - ističe bivši visoki predstavnik u našoj zemlji.
Švarc-Šiling je naglasio da užasne slike iz Buče u Ukrajini podsjećaju na ratne zločine rata u BiH, ali i da je činjenica da se EU sada ujedinila pred ratom u Ukrajini i promoviše zajedničku politiku "dobar znak preorijentacije" i da je vrlo važno da se ova promjena paradigme nastavi.
- Vrlo je važno da se ova promjena paradigme nastavi, kako je rekao njemački kancelar Olaf Šolc (Scholz): To je prekretnica. Moramo shvatiti da moramo biti spremni da branimo naše vrijednosti u svakom trenutku. Srećom, tada je u Bosni bio zatvoren zračni prostor iznad zemlje, tako da nije moglo doći do razaranja od zračnih napada.
Da su zapadne zračne snage odgovorile iznenađujuće brzo na zahtjev za pomoć u zatvaranju ukrajinskog zračnog prostora, okrutni ruski bombaški napadi na civilno stanovništvo ne bi imali efekta. Ovo ne bi učinilo NATO stranom u ratu, ali bi podržalo Ukrajinu u njenim mirovnim naporima - rekao je Švarc-Šiling.
Bivši visoki predstavnik u našoj zemlji je istakao da je sada je važno djelovati, a ne samo čekati sa reakcijom dok član Predsjedništva BiH, Milorad Dodik, "jednog dana ne otcijepi" entitet Republiku Srpsku.
- Međunarodna zajednica je do sada trebala preduzeti ozbiljne korake. Oni koji krše Dejtonski mirovni sporazum moraju se suočiti sa opipljivim sankcijama. Ako to nije moguće zbog klauzule o jednoglasnosti država EU u Briselu, onda će velika većina evropskih država morati da sprovodi mjere jednostranim sankcijama.
Osim toga, treba podržati uspostavljanje Visokog predstavnika – jer tu leže takozvana bonska punomoćja. Da bi ih iskoristila, međunarodna zajednica bi također morala dati čvrstu podršku. Po mom mišljenju, bilo bi važno i ojačati vojnu misiju EU Eufor i olakšati put Bosni i Hercegovini u NATO - ističe Švarc-Šiling, te dodaje:
- Na šta ustvari još čekamo? Da Dodik u parlamentu Republike Srpske donese sve zakone koji su u suprotnosti sa Dejtonskim mirovnim sporazumom i koje je već najavio na jesen? I šta onda?
Kada je u pitanju Bosna i Hercegovina, međunarodna zajednica je previše pasivna, podijeljena i nezainteresovana. Ako aktuelni rat protiv Ukrajine, koji može ugroziti i zapadni Balkan, ne razbudi sviju, onda će na kocki biti samopotvrđivanje Evrope - rekao je Švarc-Šiling za Der Standard.
