29. GODIŠNJICA ZLOČINA

Šetnja "Put istine i sjećanja": Ne smijemo zaboraviti stravični zločin u Ahmićima

Mi se ne stidimo onoga što je bilo, mi tu istinu prenosimo, ali mi i gradimo suživot sa svima onima koji žive ovdje pored nas u miru, kaže Mahir ef. Husić

L. S. / Anadolija

Šetnjom "Put istine i sjećanja" počelo je obilježavanje 29. godišnjice od masakra nad bošnjačkim civilima u selu Ahmići kod Viteza.

Mahir ef. Husić, imam u Ahmićima, rekao je kako danas, skoro tri decenije od ”nepresuđenog genocida u Ahmićima, koji se desio 16. aprila 1993. godine“, svake godine na simboličan način šire kulturu sjećanja, želeći da se ne zaboravi i ne ponovi.

Ubijeno je 116 bošnjačkih civila

U šetnji "Putem istine i sjećanja" učestvovale su stotine ljudi, uključujući i djecu s područja općine Vitez, ali i drugih mjesta u Bosni i Hercegovini. Prošli su od šehidskog mezarja u Vitezu do sela Ahmići.

- Mi šaljemo poruku istine, onoga šta je bilo, a i sjećamo se naših šehida - rekao je Husić.

Nakon šetnje "Put istine i sjećanja" održana je komemoracija u Ahmićima.

Položeno je cvijeće i odata počast žrtvama stravičnog zločina, a planiran je i vjerski program.

Husić je govorio i o poruci koju šalju organizatori komemoracije za žrtve masakra u Ahmićima, a koja je istaknuta i na plakatima koji najavljuju obilježavanje godišnjice "traganje za istinom i gradnja suživota".

- Mi se ne stidimo onoga što je bilo, mi tu istinu prenosimo, ali mi i gradimo suživot sa svima onima koji žive ovdje pored nas u miru. Svakako, mi nismo i nećemo zaboraviti one koji su nam to uradili. Prenosit ćemo kroz kulturu sjećanja imena postrojbi koje su činile 16. aprila u Ahmićima ta zlodjela. Još uvijek u Ahmićima se traga za 15 posmrtnih ostataka, 7. maja planirana je dženaza za devet identifikovanih posmrtnih ostataka u mrtvačnici u Visokom - rekao je Husić.

U ranim jutarnjim satima, 16. aprila 1993. godine, pripadnici jedinica za posebne namjene Hrvatskog vijeća obrane (HVO) "Džokeri" i "Maturice" izvršili su napad na selo Ahmići. Ezan za sabah-namaz, jutarnju molitvu muslimana, bio je znak za napad.

Ubijeno je 116 bošnjačkih civila, a najmlađa žrtva u Ahmićima bila je tromjesečna beba.

  • Učestvovala i djeca iz Viteza i drugih mjesta

    Učestvovala i djeca iz Viteza i drugih mjesta

    Foto: Anadolija


Ranije ovog mjeseca, u Visokom je izvršena identifikacija žrtava proteklog rata, među kojima je i sedam žrtava iz Ahmića. Među njima je i pet članova jedne porodice.

Radi se o žrtvama bošnjačke nacionalnosti koje su nestale 1993. godine na području sela Kratine, općina Vitez. Posmrtni ostaci ovih žrtava su 1998. godine ekshumirani na lokalitetu Međine kod Mostara. Identitet žrtava je najprije utvrđen putem DNK metode da bi danas taj identitet potvrdili i članovi njihovih porodica.

U Visokom je identificirano pet članova porodice Salkić iz mjesta Nadioci kod Viteza. Potvrđen je identitet supružnika Emsada (1955. godište) i Nihade (1959.) te njihovo troje djece: Melise, koja je u momentu smrti imala samo osam godina, Nermina, koji je imao 12 godina te 14-godišnjeg Senada.

Potvrđen je identitet i braće Ćerimić, također iz mjesta Nadioci kod Viteza, Edina, rođenog 1976. godine, i njegovog tri godine mlađeg brata Elvedina (1979).

Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije presudio je da su ubistva u Ahmićima bila zločini protiv čovječnosti. Jedan od zapovjednika HVO-a Dario Kordić osuđen je na 25 godina zatvora, Zoran, Mirjan i Vlatko Kupreškić su osuđeni na kazne od šest do deset godina zatvora za sudjelovanje u masakru, ali su novom presudom 2001. godine oslobođeni optužbi.

Presude Haškog suda

Dario Kordić, koji je u austrijskom zatvoru izdržavao 25-godišnju kaznu zbog zločina u centralnoj Bosni, među kojima i zbog zločina u Ahmićima 16. aprila 1993. godine, oslobođen je nakon izdržane dvije trećine kazne.

Haški sud je osudio i bivšeg pripadnika specijalne jedinice HVO-a "Džokeri", bosanskog Hrvata Miroslava Cicka Bralu, na 20 godina zatvora. Paško Ljubičić osuđen je na osam godina zatvora, a nakon odležane dvije trećine kazne pušten je na slobodu, dok je Tihomir Blaškić osuđen na devet godina zatvora. Na slobodu je pušten nakon što je odslužio kaznu od osam godina i četiri mjeseca.

Kavazović uručio priznanje Stjuartu

U Ahmićima je danas bio i nekadašnji pukovnik Bob Stjuart (Stewart) koji je ušao u Ahmiće u aprilu 1993. s vojnicima UN-a britanske vojske. On je kazao da se nalazi na prelijepom mjestu na kojem se desila užasna tragedija.

- Velika je priviliegija i čast i 40 mojih vojnika, podoficiria i prevodilaca što učestvujemo u komemoraciji tako velikom broju stradalih vojnika. Moji vojnici nisu mogli vjerovati u ono što su zatekli u aprilu 1993. godine. Danas postavljamo ploču kojom se sjećamo mlade žene koja je bila moj prevodilac u to vrijeme. Ubili su je zato što je prevodila za mene u to vrijeme. Ona je bila Srpkinja, ali prije svega bila je bosanska Srpkinja, Bosanka. Zvala se Dobrila Kalaba i rekla mi je da neće kraj rata dočekati kao živa da može posvjedočiti i bila je upravu. 

Odajem počast grupi mladih žena i ljudi iz ovog područja koji su tada pomogli meni i mojim ljudima. UN su mojim vojnicima dodijelili medalje, a prevodioci koji su tada radili zaslužuju barem dvije ili tri. Oni su danas tu - kazao je Stjuart.

  • S današnjeg obilježavanja godišnjice u Ahmićima

    S današnjeg obilježavanja godišnjice u Ahmićima

    Foto: Facebook


Reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein ef. Kavazović dodijelio je danas priznanje pukovniku Stjuartu.

- U ime IZ dobrom čovjeku Bobu Stjuartu i njegovim vojnicima dodjeljujemo priznanje kao znak naše zahvalnosti za ono to su učinili. Bili su vojnici tada snaga UN-a, oni nisu okrenuli leđa nakon svoje misije i otišli. Ostali su sa nama, hvala im za njihovo svjedočenje, njihovo prijateljstvo i hvala im za ono što sada čine - naveo je Kavazović.

NA VRH

Podijeli članak na