INTERVJU

Edhem Bičakčić, predsjednik Bh. komiteta CIGRE: Po gas na more

Gasna privreda je nerazvijena, država nezainteresovana, potrošači zabrinuti. Energetska tranzicija i konekcija BiH sa Hrvatskom u budućnosti bi trebalo da osiguraju stabilno snabdijevanje ovim energentom

A. Nalo

Bičakčić: Gasa se nećemo odreći

Foto: Avaz


Bosna i Hercegovina se neće odreći gasa kao energenta bez obzira na sva dosadašnja i buduća dešavanja prouzrokovana agresijom Rusije na Ukrajinu i komplikacijama u vezi sa njegovim transportom.

- Imamo rješenje kako se može obezbjediti njegov dotok i razvoj infrastrukture neophodne za uredno snabdijevanje gasom postojećih i novih potrošača - kaže u intervjuu za “Dnevni avaz” Edhem Bičakčič, predsjednik Bosanskohercegovačkog komiteta Međunarodnog vijeća za velike električne sisteme (CIGRE) i biznismen čija je djelatnost energetika.

Bičakčić je rezolutan – “gasa će biti makar ga do velikih potrošača – gradova i kompanija dovozili kamionima“.

Promašene investicije

Snabdijevanje Bosne i Hercegovine gasom iz Rusije već duže vrijeme je tema o kojoj raspravljaju i znalci i neznalice. Ovi drugi to pitanje isključivo vežu za sukob Rusije i Ukrajine. Vi ga posmatrate sa aspekta energetske tranzicije i klimatskih promjena i energetske tranzicije. Zašto?

- Energetska tranzicija je povezana sa klimatskim promjenama i to je neminovan proces koji će predstavljati ključnu komponentu nove industrijske revolucije. Pred nama je zahtjevan i neminovan proces a pojava novih tehnologija u proizvodnji i korištenju energije izazov da uz ostalo i snabdijevanje i potrošnju gasa organizujemo na moderan i stručan način.

Pitanje tranzicije energetskog sektora u Evropi nije samo povezano sa klimatskim promjenama nego je i geopolitičko pitanje.

U novonastalim okolnostima postojeći putevi transporta gasa iz Rusije prema Evropi su postali upitni, a države ovisnice o tom energentu crtaju nove karte sa trasama novih gasovoda. Šta će se u konačnici dogoditi?

- Godišnji izvoz gasa iz Rusije će se značajno smanjiti, posebno kad je u pitanju Evropa, jer su članice Evropske unije već donijele odluku o smanjenju ovisnosti od ruskog gasa, tako da je upitna isplativost investiranja u nove pravce protoka gasa od Rusije do Evrope, kao što je Sjeverni tok 2. Transporti gasa kroz Ukrajinu će biti drastično smanjeni.

Ništa bez skladišta

Gasna privreda u Evropi je moćna, dobro organizovana, stručno vođena. Kakvo je stanje tog sektora privrede u BiH?

- Gasna mreža u BiH je slabo razvijena jer još od prije 40 godina od kada je zemni gas došao u BiH postoji samo jedan pravac snabdijevanja i jedan isporučilac gasa. Taj energent je bitan za grad Sarajevo, posebno za grijanje, te kompanije Arcerol Mittal Zenica, Alumina Zvornik i još neke manje potrošače.

Godišnja potrošnja u BiH je oko 230 miliona kubnih metara prirodnog gasa i to sa oscilirajućim sezonskim dijagramom opterećenja (ljeto-zima). Moram ovdje istaći da se bez obzira na poteškoće u sigurnosti snabdijevanja distributivna mreža širi. Najdalje u tom pogledu je otišla Bijeljina koja je razvila distributivnu mrežu i radi priključak na magistralni gasovod što se očekuje do kraja godine sa potencijalnom potrošnjom od 30 miliona kubika.

Zenica je formirala svoje preduzeće za distribuciju gasa koje priprema razvoj distributivne mreže sa potencijalnom potrošnjom od preko 20 miliona kubika. Veliku šansu za razvoj distributivne mreže imaju općine u Srednjoj Bosni jer imaju gasovod visokog pritiska, ali nemaju razvijenu distributivnu mrežu. Sve kada se sagleda mogla bi se potrošnja prirodnog gasa u narednih nekoliko godina povećati za 40 posto.

Osnovne karakteristike pravaca snabdijevanja BiH su jedan izvor, jedan pravac preko Bugarske i Srbije (Turski tok), jedna tačka interkonekcije i uz to ne postoji skladište prirodnog gasa. Konačno je sasvim jasno da skladište moramo graditi ili iznajmiti neko negdje u okruženju. Kao skladište nam može poslužiti LNG terminal na Krku. Posebno od kada postoji mogućnost pretankivanja prirodnog gasa u tečnom stanju u kamione, koji mogu transportovati 40-50 kubuka tečnog gasa.

To je nova mogućnost koju nudi terminal na Krku, pri čemu je riječ o kamionima koji su slični standardnim kamionima za prevoz tečnih tereta, odnosno cisternama sa posebnim izolovanim tankovima koji omogućavaju da gas na vrlo niskoj temperaturi ostane u tečnom stanju. Ovo je za nas posebno značajno za sadašnje stanje u kome nismo priključeni na gasni sistem Hrvatske.

Naravno ovo se može koristiti u slučaju potpune obustave prirodnog gasa, ali čitav gasni sistem treba posebno pripremiti. Istina, tečni prirodni gas je skuplji od onog u gasovodima kako zbog prevoza tako i tehnologija pretankivanja. Ali, najskuplja je energija koje nema. Kada se priključimo na gasni sistem Hrvatske ovaj problem transporta će biti u potpunosti riješen.

Naša zemlja je okružena gasnim koridorima, neki su u fazi izgradnje. Za sigurnije snabdijevanje u budućnosti iznenada postaje interesantan terminal ukapljenog plina (LNG) u Aleksandropolisu (Grčka). Zbog čega?

- To bi mogao da bude diverzifikacijski izvor snabdijevanja ali ne i pravac na koji se možemo trajno osloniti. Nama u ovom slučaju i dalje ostaje istočni pravac preko Srbije. Ostaju tu još neki neriješeni problemi. Očekujemo sredinom ove godine da se izgradi gasna interkonekcijska veza Grčka - Bugarska, ali trenutni problem je izgradnja takve veze između Bugarske i Srbije, koja još nije ni počela.

EU je zainteresovana za finansijsku podršku ovakvoj interkonekciji koja bi omogućila korištenje prirodnog gasa iz Azerbejdžana ali i iz LNG terminala u Grčkoj. Izgradnja ove interkonekcije je moguća najranije do kraja 2023. godine. U konačnici, Bosna i Hercegovina treba kompletnu diverzifikaciju i izvora i pravaca snabdijevanja, što može realizovati samo povezivanjem sa gasnim sistemom Hrvatske.

Novca će biti

Sve ovo aktueliziralo je i projekat južne interkonekcije sa Hrvatskom. Šta su očekivani benerfiti?

- Prije svega smanjenje ovisnosti o jednom transportnom pravcu, te jednom izvoru snabdijevanja a to je sada ruski gas! Ako ga realizujemo imaćemo pristup novim izvorima prirodnog gasa kao što su LNG terminal Krk u Hrvatskoj, skladišta prirodnog gasa u susjednim zemljama, izvori gasa iz Kaspijske regije i drugi.

Sigurnost snabdijevanja znatno bi porasla, stvorili bi pretpostavku za gasifikaciju novih dijelova BiH, stvorili bi preduslove za priključenje velikih potrošača koji bi koristili prirodni gas, a uvođenjem ovog niskougljeničnog energenta smanjili bi emisiju ugljendioksida.

Je li to ta spasonosna formula stabilnog snabdijevanja zemnim gasom za kraj ove i narednu deceniju?

- Da, ali je za dobijanje konačnog rezultata potrebna pomoć države u realizaciji ovog ali i drugih projekata gasne infrastrukture. U proces donošenja odluka treba uključiti stručnjake iz kompanija koje se bave gasom (snabdijevanje, transport, distribucija,razvoj, inženjering) važne potrošače prirodnog gasa, proizvođače opreme i postrojenja prirodnog gasa i vodonika, predstavnike akademske zajednice i svih nivoa vlasti i naravno bankare.

Novca će biti za ovakve projekte, samo vlada treba da postavi jasan cilj šta želi da uradi u gasnoj privredi. Finansijska konstrukcija alternativnog gasovoda se može u potpunosti finansijski zatvoriti uz podršku vlade, banaka ali i sredstvima koje imaju javne kompanije iz oblasti gasa.

Kako će se grijati Sarajevo

- Brojni su problemi u gasnoj privredi BiH, a tome treba dodati nesigurnost i neizvjesnost snabdijevanja, te cijene koje variraju. Ukoliko dotok prirodnog gasa u BiH bude prekinut, osnovno je pitanje kako se grijati sljedeće zime u Sarajevu i ima li alternative ruskom prirodnom gasu.

Ne postoji jasna vizija u kom se pravcu treba razvijati gasna privreda Bosne i Hercegovine. 

NA VRH

Podijeli članak na