CRNO TRŽIŠTE DUHANA

Ilegalni proizvodi u BiH i dalje dolaze do kupaca: Je li internet postao raj za švercere cigareta i duhana

UIOBiH započeo javnu kampanju „Stop švercu“ kako bi građani imali priliku prijaviti bilo kakvu informaciju o utaji indirektnih poreza i nezakonitom prometovanju roba, a posebno duhanskih prerađevina

Faruk Hadžić. Avaz

Piše: Z. Karić

2.6.2022

Bez obzira na povećane kontrole i zapljene duhana i duhanskih proizvoda na crnom tržištu, ilegalni proizvodi u našoj zemlji i dalje pronalaze načine da dođu do kupaca. Osim na nelegalnim prodajnim mjestima, pijacama i trgovima širom BiH, ilegalne cigarete, rezani duhan, ručno punjene cigarete, arome za nargilu lako su dostupni i na internetu. Sve navedeno potvrđuje anketa koju je jedan bh. portal proveo u martu 2022. godine.

Od ukupnog broja građana koji su učestvovali u anketi o internet-platformama na kojima se prodaju ilegalne cigarete čak 45 posto njih reklo je da se prodaja vrši putem društvene mreže Facebook i grupa iste platforme, 30 posto tvrdi da reklame „iskaču“ gdje god surfaju, dok je 25 posto građana zapazilo ilegalnu prodaju cigareta po raznim online oglasnicima.


Mali paketi

U posljednje vrijeme u grupama na društvenim mrežama, online oglasnicima i online reklamama bilježi se rast ponude ilegalnog rezanog duhana. Ovakvu vrstu trgovine nesumnjivo potiče viša cijena ilegalnih u odnosu na legalne cigarete na tržištu, a što je direktna posljedica visokih akciza na duhan i duhanske proizvode.

Ilegalna prodaja cigareta i duhanskih proizvoda na internetu vrši se kroz razgovore u zatvorenim grupama na društvenim mrežama, preko ličnih profila ili portala za online trgovinu, a dostava se vrši kroz male pakete, kako ne bi privlačila pažnju.

Prodaja ilegalnih cigareta, takozvani crni e-commerce, u našoj zemlji se pokazala kao unosan biznis u vrijeme pandemije, kada su postojala veća ograničenja kretanja i zadržavanja na pijacama. Sada je on još više procvjetao.


Hadžić: Višestruka šteta za državu. Avaz

Online platforme posebno su privlačne za švercere jer omogućavaju anonimnost, nisu zakonski tretirane na pravi način, repliciranje stvarnih prodajnih platformi je jednostavno, dostupnost i komunikacija s potrošačima je laka i u konačnici postoji dovoljan broj platformi s mogućnošću otvaranja novih kanala/profila. Zanimljiva je i činjenica da 56 posto lažnih proizvoda zaplijenjenih na evropskim granicama potiče od kupovine putem interneta.


Neuređena trgovina

Očigledno je da je oblast online trgovine poprilično neuređena u BiH, ne samo s aspekta prodaje ilegalnih duhanskih proizvoda već i drugih djelatnosti, gdje se pružaju velike mogućnosti korištenja društvenih mreža i online šopova za prodaju.

Belma Agić, izvršna direktorica eCommerce asocijacija u BiH, ističe kako pojedinci i subjekti koji vrše prodaju putem interneta, a da nisu registrirani kao pravna lica te ne izdaju fiskalne račune za prodate proizvode ili artikle, rade van okvira zakona.

- Trenutno ne postoje tačni podaci o broju online trgovina ovog tipa, s obzirom na to da se iste otvaraju bez registracije bilo koje vrste i uz plaćanje pouzećem te nije moguće pratiti njihove finansijske promete niti poslovanje. Nasuprot nelegalnim web-shopovima, najveći dio eCommerce poslovanja u našoj zemlji zauzimaju legitimni online prodavači koji su registrirani kao pravna lica, imaju otvoren račun u bankama te omogućuju kartično plaćanje direktno putem web-shopa - kaže Agić.

Veliki problem je, kako ističe, i neadekvatna zakonska regulativa koja bi tretirala problem ilegalne online trgovine.

- Naša zemlja još nema zakon koji tretira isključivo internet-trgovinu. Ona je regulirana Zakonom o unutrašnjoj trgovini, Zakonom o elektronskom pravnom i poslovnom prometu i Zakonom o zaštiti potrošača u BiH. Zbog nedostatka adekvatne legislative ne postoji ni subjekt koji bi spriječio ovaj vid nelegalne trgovine. eCommerce asocijacija u Bosni i Hercegovini upravo radi na unapređenju svih aspekata online trgovine i eCommerce tržišta u našoj zemlji - govori Agić.


Teže se otkriva

Prema riječima dr. Faruka Hadžića, makroekonomskog analitičara, za razliku od fizičkih lokacija na kojima se danas prodaje ilegalni duhan u BiH, situacija s online prodajom je nešto drugačija. Naime, prodaja na fizičkim lokacijama je dosta poznata i veže se uglavnom za pijace, dok je problem online prodaje znatno teže otkrivanje i razbijanje lanca prodaje.

- Prodaja online putem se sada češće seli i na društvene mreže, jer dostupnost zatvorenih grupa i limitiranog pristupa za vanjske članove je ograničena, što daje mogućnost neometanog rada švercerima. Time se pravi višestruka šteta za državu, prvo zbog trgovine nelegalnim duhanskim proizvodima, bez dostupnih informacija o porijeklu i sadržaju, uz dodatno neprijavljivanje prometa, čime država ne naplaćuje poreze. Poseban problem jeste što ovaj segment nije do kraja uređen u BiH, čime šverceri koriste sve blagodati i prednosti ovog sistema na štetu države i zdravlja građana - kaže dr. Hadžić.

Pozvane institucije da reagiraju

Online platforme su privlačne za švercere jer omogućavaju anonimnost, nisu zakonski tretirane na pravi način, repliciranje stvarnih prodajnih platformi je jednostavno, dostupnost i komunikacija s potrošačima je laka i u konačnici postoji dovoljan broj platformi s mogućnošću otvaranja novih kanala/profila. Ne treba zanemariti činjenicu da 56 posto lažnih proizvoda zaplijenjenih na evropskim granicama potječe od kupovine putem interneta.

Na nedavno održanom Jahorina ekonomskom forumu je, također, diskutirano o ovom problemu te su institucije pozvane da se više pozabave njime. Tom prilikom je ukazano da kontinuiranim rastom akciza kao indirektnih poreza raste i siva ekonomija, a poseban akcent je stavljen na problem koji je sve više prisutan u Evropi, odnosno trend prodaje cigareta i rezanog duhana kroz kućnu dostavu. Kao odgovor na otvaranje ove važne teme, iz Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH najavili su intenzivnije kontrole poreznih obveznika koji koriste usluge brzih pošta.

Uprava za indirektno oporezivanje nedavno je krenula u nastavak javne kampanje “Stop švercu”, čiji je cilj da svi građani Bosne i Hercegovine koji imaju bilo kakvu informaciju o utaji indirektnih poreza i nezakonitom prometovanju roba, a posebno duhanskih prerađevina, to i dojave putem otvorenog broja ili na Viber broj 065 355 155, gdje mogu poslati fotografiju i lokaciju gdje se nelegalno prodaju cigarete i duhan, kako bi dežurni ovlašteni službenici UIO mogli u realnom vremenu izvršiti provjeru na terenu.


Ko kontrolira online prodaju

Očito je da posao nije gotov i da su šverceri cigareta posegli za „kreativnim“ metodama dolaska do krajnjih korisnika. Za prodaju ilegalnih cigareta tzv. crni e-commerce u našoj zemlji se pokazao kao unosan biznis u vrijeme pandemije kada su postojala veća ograničenja kretanja i zadržavanja na pijacama, a sada je procvjetao jer je upravo e-commerce siva zona poslovanja za kupce i prodavače u BiH.

Podaci eCommerce asocijacije u BiH

Vrijednost eCommerce prometa u BiH tokom 2021. godine porastao je za nevjerovatnih 312 posto, dok je rast eCommerce transakcija u istoj godini porastao za 370 posto.

 Ovdje govorimo o legalnom tržištu. Postavlja se pitanje koji bi bio realan procent porasta kada bi u statistiku ušle i kupovine, odnosno transakcije putem ilegalnih online kanala.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.