Više hiljada građana u Donjem Vakufu pozdravilo je defile konjanika iz više dijelova Bosne i Hercegovine, predvođenih konjanicima koji su jutros krenuli iz Karaule. Konjanici su danas u poslijepodnevnim satima prošli kroz Donji Vakuf, a potom nastavili put ka Pruscu, gdje će sutra biti održana centralna svečanost kulturno-vjerske manifestacije "512. dani Ajvatovice", javlja Anadolu Agency (AA).
Ukupno 280 konjanika iz gradova širom BiH, odjevenih u tradicionalnu nošnju, prodefilovalo je kroz Donji Vakuf, odakle su, ispraćeni aplauzima građana, krenuli ka Pruscu.
Na čelu defilea nalazile su se državne zastave Bosne i Hercegovine i Republike Turske te zastava Islamske zajednice u BiH.
Defile je predvodio tradicionalni turski vojni orkestar "Mehter", koji je ove godine nastupio ispred Unije "Mehter" sastava Ministarstva odbrane Republike Turske.
Učesnike defilea u Donjem Vakufu dočekali su, između ostalih, muftija travnički Ahmed efendija Adilović, imami, predstavnici lokalnih vlasti i brojni građani.
Dolaskom defilea konjanika u Donji Vakuf, muftija travnički Ahmed efendija Adilović, predao je bajrak dugogodišnjem imamu karaulske džamije Salih-ef. Arslanoviću.
Muftija Adilović je u izjavi ukazao na značaj kontinuiteta kada se radi o obilježavanju ove značajne manifestacije podsjetivši da tradicija Ajvatovice živi više od 500 godina.
- Ona je zasnovana na legendi o Ajvaz-dedi, koji je prema toj legendi došao sa sultanom Mehmedom Fatihom na ove prostore i koji je jako puno učinio za ovaj kraj, na planu islamizacije ovih krajeva, ali isto tako i na planu opće pomoći za društvo. U tom smislu se prenosi da Prusac, u kojem je on bio, nije imao dovoljno pitke vode i da je on kao izrazito učen čovjek, pobožan, šejh, izlazio 40 jutara na plato Ajvatovice i na izvor vode, koja nije mogla da prođe do Prusca zbog stijene. On je 40 jutara molio dragog Boga da se stijena raspukne i da voda prođe do Prusca, i prema toj legendi, to se zaista i desilo nakon 40 dana. Od tada Prusac ima dovoljno pitke vode sa tog izvora sa Ajvatovice - rekao je muftija Adilović.
Muftija Adilović je rekao da "naši muslimani Bosne i Hercegovine, a vjerovatno i mnogo šire to doživljavaju kao jedan keramet, kao jedno čudo koje je Bog dao kao rezultat iskrene dove Ajvaz-dede".
- S obzirom na to i dan danas taj događaj je inspirativan. I dan danas mi iz tog događaja crpimo određene pouke, između ostalog, da i učeni ljudi u vjeri trebaju da se bave općim dobrom, na tome kako pomoći svim ljudima, tako je i Ajvaz-dedo pomogao ljudima bez obzira na vjersku pripadnost - rekao je Adilović.
Muftija travnički Adilović je rekao kako u tom smislu "mi njegujemo tu tradiciju".
- Ponosni smo, a ove konjanike koje ste imali priliku vidjeti, oni su također dio naše tradicije. Bošnjaci su ponosan narod, Bosna je ponosna zemlja, a ovim konjanicima mi to pokazujemo, tu našu svijetlu višestoljetnu tradiciju - rekao je muftija Adilović.
U nedjelju ujutro konjanici će tradicionalno krenuti ispred Handanagine džamije u Pruscu prema Ajvaz-dedinoj stijeni. Nakon toga bit će prozvani i bajraktari. Nakon prolaska kroz stijenu i učenja dove, na platou Ajvatovice bit će održan svečani program manifestacije.
Ajvatovica je najveće dovište muslimana u Evropi i jedno od najstarijih u BiH. Duboko je ukorijenjena u identitet Bošnjaka. Smještena je u podnožju planine Šuljage i udaljena sedam kilometara od starog grada Prusca. Ajvatovica je specifičnost bosanskih muslimana, jer ima autohtoni karakter.
Ne zna se pouzdano kada je prvi pohod Ajvatovici održan, ali se zna da je Ajvatovica dobila ime po Ajvaz Dedi, islamskom učenjaku i dervišu koji je u 15. vijeku u Bosnu došao sa prostora današnje Turske. Nakon 1947. godine održavanje Ajvatovice bilo je zabranjeno, a tradicija je obnovljena 1990. godine. Jubilarna, 500. manifestacija održana je u junu 2010. godine.
Ajvaz Dedo, derviš i islamski učenjak koji se u 15. vijeku nastanio na prostoru današnjeg Prusca, nakon dugotrajne suše u ovom mjestu, 40 dana i 40 noći učio je dovu moleći za vodu na stjenovitom predjelu iznad kasabe. Prema predanjima o Ajvaz-dedi, četrdesetu noć od dolaska na dovište, stijena se razdvojila, a iz nje je potekla voda, koju i danas posjetioci Ajvaz Dedine stijene imaju priliku okusiti. Ajvatovica je danas mjesto susreta desetina hiljada muslimana iz BiH, regiona, Evrope i Azije.
