OSVRT

Od Vašingtonskog sporazuma do Berijevih amandmana: Dom naroda Federacije decenijama izvor tenzija

Izvornim Ustavnom FBiH određeno je da se Dom naroda sastoji od 30 delegata Bošnjaka i 30 delegata Hrvata

Dom naroda: Kako će se popunjavati. Arhiv

Piše: Danijal Hadžović

27.7.2022

Veliku buru u javnosti izazvala je najava visokog predstavnika u BiH Kristijana Šmita (Christian Smith) da namjerava nametnuti odluku prema kojoj će uvjet da neki delegat bude biran u Dom naroda FBiH biti taj da pripadnici tog naroda čine najmanje 3 posto stanovništva u tom kantonu od ukupnog broja tog naroda u FBiH.

I dok su se probosanske stranke redom pobunile protiv ovog zakona, smatrajući da on uvodi dodatnu etničku podjelu u BiH i cementira vlast HDZ-a, stranke okupljene oko HNS-a pozdravljaju navedena rješenja.


10 kantona

Vašingtonskim sporazumom, potpisanim 18. marta, okončan je rat između Armije RBiH i HVO-a te formirana Federacija BiH. On je, osim okončanja rata, Federaciji BiH dao i njeno uređenje, odnosno podjelu na 10 kantona i pravila o institucijama i podjeli vlasti.

Izvornim Ustavnom FBiH određeno je da se Dom naroda sastoji od 30 delegata Bošnjaka i 30 delegata Hrvata, kao i ostalih delegata.

Stvar će se iz temelja izmijeniti nakon što je Ustavni sud, prema apelaciji Alije Izetbegovića, donio odluku o konstitutivnosti naroda u Bosni i Hercegovini, u kojoj je navedeno kako je konstitutivnost tri naroda "natkrovljujuće načelo" Ustava BiH te je odlučeno da su sva tri naroda konstitutivna na teritoriji oba entiteta, što znači da su Srbi morali dobiti status konstitutivnosti u FBiH, a Bošnjaci i Hrvati u RS.

To je značilo i potrebu za izmjenom načina popunjavanja Doma naroda FBiH, koji je vidljivo bio diskriminatoran prema Srbima u FBiH. Voditelj Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini Robert Beri 2000. uveo je Izborni zakon, kojim je omogućeno da izaslanike u Domu naroda Parlamenta FBiH, bez obzira na njihovu nacionalnost, mogu predlagati i birati svi zastupnici u skupštinama kantona Federacije BiH, što do tada nije bio slučaj. Ove odluke potvrđene su nametanjem amandmana na Ustav FBiH od visokog predstavnika Volfganga Petriča (Wolfgan Petrirsch), kojima je odluka Ustavnog suda BiH provedena u praksi.

Prema novim ustavnim promjenama, ukupan broj izaslanika smanjen je na 58, i to po 17 izaslanika iz reda bošnjačkog, srpskog i hrvatskog naroda i sedam iz reda ostalih.

Prema ovim rješenjima, Bosansko-podrinjski kanton dobio je pravo izbora jednog hrvatskog delegata, kao i Tuzlanski, Sarajevski, Zeničko-dobojski te Unsko-sanski kanton, koji biraju od jednog do dva delegata. Za formiranje nove Vlade FBiH, osim opće, sada je bila potrebna podrška samo trećine delegata iz svakog kluba, što znači da je vlast mogla biti formirana zaobilaženjem stranaka koje su osvojile najveći broj glasova Hrvata. Prethodno je najmanje polovina delegata iz svakog kluba morala podržati novu vladu.



Nezadovoljstvo HDZ-a

Zahvaljujući ovim amandmanima, 2000. formirana je „Alijansa za promjene“ bez HDZ-a, na šta je ova stranka reagirala formiranjem „Hrvatske samouprave“ kao parapolitičkog tijela u FBiH koje je završilo neslavno. Ovaj scenarij ponovio se opet 2010., kada je, ponovo uz zaobilaženje HDZ-a, formirana vlada tzv. platforme.



Apelacija “Ljubić”

Presudom u predmetu “Ljubić” Ustavni sud Bosne i Hercegovine je 1. decembra 2016. djelimično prihvatio zahtjev za ocjenu ustavnosti Izbornog zakona u vezi s načinom izbora delegata u Dom naroda Federacije Bosne i Hercegovine.

Presudom je utvrđeno da odredba potpoglavlja B člana 10.12. stav 2. u dijelu: "Svakom konstitutivnom narodu se daje jedno mjesto u svakom kantonu" nije u skladu s članom I/2. Ustava Bosne i Hercegovine.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.