Više od godinu nakon izbora 2018. bilo je potrebno da se formira Vijeće ministara BiH.

Sam način formiranja novih bh. vlasti kao da je obećavao katastrofu. Stranke iz Federacije SDA i DF svoj pristanak da formiraju državnu vlast bez uvjetovanja da se istovremeno dogovori i formiranje federalne vlasti pravdale su time da je Milorad Dodik potpisao program reformi za NATO, koji je ustvari ANP, čime je navodno bio otvoren put za članstvo BiH u ovoj vojnoj alijansi i zbog čega je Dodika zauzvrat trebalo pustiti u državnu vlast.

Tako je Dodik u državnoj vlasti zamijenio do tada vrlo konstruktivne SDS i PDP, dok je Dragan Čović nastavio blokirati formiranje nove vlasti u FBiH, na čijem su čelu ostali Marinko Čavara kao predsjednik i Fadil Novalić kao premijer. Rezultat svega su bili blokirana Federacija i najgori saziv Vijeća ministara u historiji ove zemlje na čijem je čelu SNSD-ov Zoran Tegeltija.

Mandatno razdoblje obilježile su brojne blokade rada institucija, ali i pandemija COVID-19, koja je još jednom pokazala nefunkcionalnost državnog aparata. I svi pokazatelji ukazuju na to da je u društvu s inače krajnje neefikasnom vlašću najviše zakazalo Vijeće ministara BiH.

Krenimo od evropskog puta.

U maju 2019. Evropska komisija objavila je Mišljenje o kandidaturi BiH za članstvo u EU te pred našu državu stavila ispunjavanje 14 ključnih prioriteta za dobivanje kandidatskog statusa. Od 14 prioriteta BiH je djelimično ispunila svega četiri.

Ministri su u ovom mandatu redovno zasjedali 54 puta. Prema podacima dostupnim na internet-stranici Parlamentarne skupštine BiH, od kraja 2019. do danas svega deset zakonskih prijedloga došlo je iz ove institucije, a u mandatu ih je bilo ukupno 68. Osam zakona je doneseno i objavljeno, jedan prijedlog je u proceduri – Zakon o javnim nabavkama, dok je jedan – Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću – odbijen.

Mjere pomoći

Katastrofalno stanje u Vijeću ministara pokazala je i pandemija koronavirusa. Borba s pandemijom pokazala je s kakvom vlašću imamo posla. Većina mjera kojima se pokušavalo pomoći zdravstvu, građanima i privredi pala je na entitete, a državne institucije, koje su uporno skidale odgovornost sa sebe, pokazale su koliko nisu u stanju čak ni da koordiniraju. Mjere pomoći privredi gotovo da su izostale.

Nakon pandemije uslijedili su inflacija i vrtoglavi rast cijena. Vijeće ministara je i po ovom pitanju odlučilo da slijedi svoju dosadašnju praksu i manje-više ne čini ništa. Neki prijedlozi, poput privremenog ukidanja akciza na gorivo kako bi se ublažili troškovi, nisu bili inicirani od Vijeća ministara, nego od opozicionih zastupnika u Parlamentarnoj skupštini BiH, ali su bili zaustavljeni od zastupnika vladajuće većine.

Blokada rada

Blokada institucija BiH nastala krajem jula 2021., nakon što je bivši visoki predstavnik Valentin Incko (Inzko) nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH kojima se kažnjava negiranje genocida, trajala je oko tri mjeseca. Predstavnici vlasti i opozicije iz RS povukli su se iz rada u institucijama, ali su i nakon povratka neko vrijeme blokirali donošenje odluka.