Sud Bosne i Hercegovine izrekao je nepravosnažnu presudu kojom je Đorđe Ristanić, nekadašnji predsjednik Ratnog predsjedništva u Brčkom, oslobođen optužbi da je u periodu od aprila do decembra 1992. godine učestvovao u udruženom zločinačkom poduhvatu koji je za cilj imao progon Bošnjaka i Hrvata – ubistvima, zatvaranjem, mučenjima, prisilnim nestancima i drugim djelima.

Ristanić, koji nije prisustvovao izricanju, prvostepenom presudom je oslobođen po 11 tačaka optužnice za zločin protiv čovječnosti.

Vijeće je utvrdilo da se ime Ristanića spominje samo u preambuli optužnice, ali ne i u činjeničnim opisima tačaka.

Iako nije detaljno analiziralo izjave svjedoka, Vijeće je utvrdilo da su gotovo svi svjedoci Tužilaštva koji su svjedočili na okolnosti dešavanja u Brčkom kazali da je nakon rušenja mostova u ovom gradu krajem aprila 1992. godine uslijedilo granatiranje, kao i hapšenja, pljačkanja te zatvaranja na različitim lokacijama. Svjedoci su, kako je navedeno, potvrdili da se napad odvijao isključivo nad civilima.

Predsjedavajući sudija Šaban Maksumić je rekao da je Vijeće zaključilo da Tužilaštvo BiH nije dokazalo van svake razumne sumnje da su radnje optuženog predstavljale dio širokog i sistematičnog napada, kao i da nema sumnje da su se opisi iz tačaka optužnice zaista desili, ali nema dokaza da je on mogao predvidjeti da će doći do ovih događaja, niti da je imao kontrolu nad direktnim počiniocima.

"Cilj UZP-a nije jasno postavljen"

Prema optužnici, nesrpsko stanovništvo bilo je lišeno slobode, te zatvarano na različitim lokacijama, između ostalog u Drvenoj džamiji, prostorijama Sekretarijata unutrašnjih poslova (SUP) i Doma zdravlja, u hotelu “Posavina”, prostorijama preduzeća “Laser”, Uprave “Luke Brčko” i drugim, gdje su bili premlaćivani, mučeni, silovani, ubijani, a neke osobe se još uvijek vode kao nestale.

Jedna od tačaka optužnice odnosi se i na uništavanje kulturnih, historijskih i religijskih spomenika.

Sudija Maksumić je pojasnio da je nesporno da je formirano Ratno predsjedništvo u Brčkom, na čijem čelu je bio Ristanić, ali da Vijeće cijeni da sama činjenica da je obnašao funkciju predsjednika u inkriminisanom periodu ne može sama po sebi biti dovoljna da se optuženi dovede u vezu s napadom.

Govoreći o udruženom zločinačkom poduhvatu (UZP), sudija Maksumić je napomenuo da se postojanje UZP-a ne može pretpostaviti, nego mora biti dokazano izvan svake sumnje, te da u ovom predmetu Vijeće nije moglo naći dovoljno uporište u dokazima bez razumne sumnje koje bi dovelo do osuđujuće odluke.

Prema Vijeću, sam cilj UZP-a nije jasno postavljen, niti to koji je bio zajednički plan.

- Tužilaštvo nije izvelo konkretne dokaze koji bi ukazivali na zaključak da je kod optuženog i drugih učesnika UZP-a bio zajednički plan i dogovor - rekao je Maksumić, dodavši da nema dokaza da su se drugi učesnici UZP-a oslanjali na optuženog.

Postoji mogućnost žalbe

Tokom obrazlaganja presude navedeno je kako je Tužilaštvo pretpostavilo, s obzirom na razmjer počinjenih zločina, da je morao postojati i UZP i da je Ristanić zbog funkcije morao biti učesnik.

- Dokazi ukazuju da Ristanić, kao predsjednik Ratnog predsjedništva, nije imao kontrolu nad dešavanjima u Brčkom u inkriminisanom periodu - kazao je sudija.

Troškovi postupka će biti isplaćeni iz budžetskih sredstava, rečeno je tokom izricanja presude, kao i da su oštećeni upućeni na parnicu.

Sud je Ristaniću ukinuo postojeće mjere zabrane.

Optužnica u ovom predmetu potvrđena je krajem 2015., a suđenje je počelo u martu 2016. godine.

Na ovu presudu postoji mogućnost žalbe.