U najnovijem izvještaju Međunarodne krizne grupe, koja se bavi problematičnim državama, upozorava se na probleme koji bi u Bosni i Hercegovini mogli nastati nakon održavanja predstojećih Općih izbora. 

U izvještaju se navodi da je glavni okidač za probleme prijepor između Bošnjaka i Hrvata oko izbornog zakona i u njemu se poziva na međunarodni intervencionizam, zbog potencijalne opasnosti koja može nastati na izborima. 

Dalekosežnije reforme

Članovi Međunarodne krizne grupe smatraju kako bi spoljni akteri, koji podržavaju rad OHR-a u BiH, trebalo da ulože napore kako bi se nakon izbora krenulo dalekosežnije reforme, kako one izbornog zakona tako i ostale.

- Ovo nametanje koje se očekuje i koje je trebalo već biti i po najavama visokog predstavnika, ono neće riješiti krizu, ono krizu može kanalizirati i omogućiti da se domaći akteri u naredne 4 godine dogovore i usvoje ona zakonska rješenja koja bi bila primjerena BiH kao zemlji koja je podijeljeno društvo - smatra politolog Danijel Vidović.

Međunarodna krizna grupa svojevremeno je skinula BiH sa spiska problematičnih država, no izvještaj objavljen jučer upozorava na opasnosti kojima bi se poremetila ravnoteža uspostavljena Dejtonskim mirovnim sporazumom. Prvenstveno se to odnosi na, kako se navodi u izvještaju, opasnost da Bošnjaci isključe Hrvate iz vlasti nakon izbora.

- Ustavni aranžman je takav da vi ne možete lako formirati državnu vlast a da pri tom u njoj nemate zastupljene glavne predstavnike sva 3 konstitutivna naroda. Tako da je to izvještaj koji pokušava da projektuje strah i paniku u BiH posebno među građanskim krugovima - stava je Vlade Simović sa Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Banjoj Luci.

Nimalo laka pozicija

Profesor Simović smatra da nakon izbora Kristijana Šmita ()Christian Schmidt) očekuju dva izbora i da niti jedan od njih neće biti lak. Sa jedne strane tu su očekivanja Vijeća za provedbu mira koji su vrlo slični onome što zastupa građanska i probošnjačka opcija, a sa druge strane, ističe Simović, njegova želja da pomogne HDZ-u.

- Kada se na to sve doda činjenica da ga u RS uopšte ne priznaju kao visokog predstavnika onda znate u kojoj se on nalazi poziciji a ta pozicija nije nimalo laka tako da sam skeptičan kada je riječ o tome da bi on mogao da donosi neke radikalne odluke - dodaje Simović.

Ovo nije prvi put da se BiH spominje u izvještajima Međunarodne krizne grupe. Posljednji put to se desilo u julu ove godine kada je naglasak bio na krizi koja je nastala u Federaciji BiH zbog izbornog zakona, kao i negodovanju i bojkotu srpskih stranaka iz RS zbog nametanja zakona o negiranju genocida.