OSVRT

BiH nije osudila kršenje ljudskih prava u Iranu: Nova diplomatska bruka Alkalaja

Sada nema više nikakve sumnje u to da su u probosansku politiku duboko penetrirali interesi i utjecaji s Istoka

Sven Alkalaj. PRINTSCREEN

Piše: Danijal Hadžović

23.11.2022

Treći odbor Ujedinjenih naroda, zadužen za socijalna, humanitarna i društvena pitanja, usvojio je prije nekoliko dana rezoluciju o stanju ljudskih prava u Iranu.

Ova rezolucija potaknuta je brutalnom represijom koju iranski režim provodi nad demonstrantima u ovoj zemlji koji već sedmicama protestiraju protiv teokratske vlasti u Iranu.

Na početku rasprave predstavnik Kanade je naglasio kako se protesti u Iranu održavaju uprkos žalosnim akcijama iranskih vlasti protiv demonstranata.

- Ubistvo Mahse Amini samo je jedan od slučajeva zločina nad ljudskim pravima u Iranu. Nasilna primjena zakona o hidžabu podriva ljudska prava žena i djevojčica - rekao je predstavnik Kanade.

Kao što se i očekivalo, predstavnik Irana je odbacio tekst rezolucije.

Nakon rasprave u kojoj je učešće uzeo niz zapadnih zemalja, ali i onih poput Rusije, Kube, Sirije, Kine i Pakistana, pristupilo se glasanju, a rezolucija je usvojena s 80 glasova, 28 je bilo protiv i 68 suzdržanih.

Među onima koji su bili suzdržani po pitanju rezolucije bila je Bosna i Hercegovina, kao jedina evropska država koja nije podržala ovu rezoluciju. Odlukom da bude suzdržana BiH se pridružila zemljama poput Kenije, Senegala, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Kambodže, Butana...


Konfrontacija sa Zapadom

Sven Alkalaj, ambasador BiH u UN-u, postavljen kao kadar Željka Komšića, našoj državi uspio je prirediti novu diplomatsku bruku.

Podsjetimo, prije nekoliko dana u Vijeću sigurnosti UN-u, tokom rasprave o djelovanju visokog predstavnika Kristijana Šmita (Christian Schmidt), Sven Alkalaj je pročitao tekst u kojem je sasuo salve optužbi i neutemeljenih tvrdnji na račun Šmita. Na taj način Alkalaj se pridružio Rusiji u kritikama Šmita, nasuprot svim zapadnim silama koje su visokom predstavniku pružile punu podršku.

Da to nije bio tek puki hir i nesmotrena improvizacija, nego očito dublji politički projekt okretanja BiH ka Istoku, pokazuje upravo glasanje Alkalaja po pitanju Irana, gdje je BiH, kao jedina evropska država, odbila osuditi masovno kršenje ljudskih prava i zločine nad demonstrantima koji zahtijevaju slobodu u ovoj teokratskoj državi.

Alkalaj se jučer oglasio saopćenjem, tvrdeći da je za odluku o glasanju odgovorno Ministarstvo vanjskih poslova BiH. I dok Alkalaj prebacuje lopticu na Biseru Turković, koja je kao ministrica provela mnogo više vremena na Bliskom istoku nego na Zapadu, sada nema više nikakve sumnje u to da su u probosansku politiku duboko penetrirali interesi i utjecaji s Istoka s ciljem da našu zemlju dovedu u konfrontaciju s ključnim saveznicima, što je i za Bosnu i Hercegovinu, a posebno Bošnjake, poguban put.




Ubistva demonstranata

U Iranu se sedmicama održavaju masovni protesti protiv teokratske vlasti u ovoj zemlji. Inicijalna kapisla za proteste bilo je ubistvo mlade Iranke Mahse Amini, koja je preminula nakon što ju je policija za moral pritvorila i pretukla, jer je, suprotno pravilima iranske države, previše kose otkrila u javnosti.

Video
Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.