Profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije UNSA i potpredsjednik Centra za sigurnosne studije Armin Kržalić kaže da razumije frustracije boraca i boračkih udruženja zbog pozicije u koju su dovedeni, ali da je potrebno gledati naprijed i analizirati sve posljedice aktuelnih odluka.
Komentirajući zahtjev "Zelenih beretki" da saobraćaj na cestama između Sarajeva i Istočnog Sarajeva bude obustavljen 9. januara, na dan obilježavanja neustavnog dana RS, Kržalić ističe da barikade ili obustava saobraćaja nikome neće donijeti ništa dobro.
- To je samo postizanje cilja, onog što se željelo izazvati sa najavom ovom događaja. Institucije su trebale raditi svoj posao, ali nisu. U ovom slučaju, s obzirom da se radi o neustavnom događaju, sigurnosne institucije su trebale napraviti procjenu, to je trebala uraditi SIPA i MUP KS i u tom kontekstu poduzeti određene mjere. Tu su trebale one da odreaguju, a ne da to rade nekakva udruženja jer onda dobijamo još goru situaciju – kaže Kržalić.
Bh sigurnosne agencije, dodaje, mogu učiti od kolega iz hrvatske policije. Po najavi bilo kakvog događaja koji se može smatrati skupom visokog rizika, oni se ne bave analizama je li to političko pitanje ili nije, već na osnovu sigurnosne procjene zabrane njegovo održavanje.
- Ne treba zaboraviti da je sloboda kretanja zagarantovana i Dejtonskim sporazumom, da su zabranjene bilo kakve kontrola na entitetskim linijama, upravo zbog toga što su oba entiteta dio BiH i da neko ne bi pomislio da su to odvojene teritorijalne jedinice. Istočno Sarajevo je dio BiH, nadležnost ima SIPA i ona bi trebala uraditi procjenu, pratiti taj događaj, a s obzirom da je on neustavan, da kršenje odluka Ustavnog suda predstavlja krivično djelo, te se mogu komotno podnijeti krivične prijave protiv organizatora. Da se to desilo ranije do ovoga danas ne bi dolazilo – ističe Kržalić.
Svake godine svjedočimo istim skupovima visokog rizika i svake godine oni izazivaju veliku uznemirenost građana. Kržalić podsjeća da tamo gdje imamo utjecaj politike nema profesionalizna i odgovornosti.
- Taj neprofesionalizam je i u sektoru upravljanja sigurnosnim institucijama, koji treba da bude apsolutno profesionalan. On mora biti i depolitiziran, ali znamo da sama struktura traži da postoji taj odnos politike i institucija. Međutim, ako imate profesionalne rukovodioce čiji je cilj jačanje sigurnosti, povjerenja građana, suzbijanje prijetnji i rizika, onda tu politika nema šta tražiti. Zato ti profesionalci moraju biti postavljani na osnovu svog stručnog, a ne izvedenog političkog autoriteta, a mi na čelnim pozicijama imamo ljude bez stvarnog autoriteta koji ostvaruju ciljeve politike a ne same institucije i građana – kaže Kržalić.
Dok se izbor kadrova u sigurnosnim institucijama ne bude vršio na osnovu kriterija koju podrazumijevaju profesionalizam, stručnost i neovisnost, BiH je potrebna pomoć međunarodne zajednice, kako se neki od događaja koji su pred nama ne bi pretvorio u veći sigurnosni problem.
- I sam Visoki predstavnik je priznao da se radi o neustavnom prazniku, koji narušava Dejtonski sporazum, pa bi oni na najjednostavniji način mogli da riješe ovakve trzavice. Očito je da za to ne postoji volja, da ovakva situacija nažalost odgovara međunarodnoj zajednici, jer ovo već dugo traje i stoji neriješeno još od bivšeg Visokog predstavnika. Bivši visoki predstavnik je donio zakon (o zabrani negiranja genocida i veličanju ratnih zločinaca, op.a.), koji je napravio probleme u BiH, a onda je pobjegao umjesto da ga implementira. Najjednostavnije je donijeti zakon i otići, jer je znao da će stvoriti probleme. Ako je međunarodna zajednica donijela taj zakon, onda bi svojim mehanizmima trebala nastojati da on bude i primjenjiv. Ni kod novog Visokog predstavnika ne vidim volju i htijenje da se unaprijedi vladavina prava, pa i borba protiv korupcije, da se napravi jedan bolji život u BiH, što se radilo od 2004 do 2006. Zbog toga imamo stalno nazadovanje države koja je nekad bila vodeća po pitanju euro – integracija. Međunarodna zajednica želi status quo sa političkim dilovima, bez rješavanja bilo čega bitnog za integritet države, odnosno omogućavanju da država može da egzistira i da njene institucije obezbjeđuju ljudska prava i pravnu i svaku drugu sigurnost – ističe profesor Armin Kržalić, profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije UNSA i potpredsjednik Centra za sigurnosne studije.
