Bosna i Hercegovina dobila je novi saziv Vijeća ministara bez SDA. Posebno je značajno to da su Bošnjaci uspjeli zadržati kontrolu nad resorom Ministarstva vanjskih poslova.
Novi ministar Elmedin Konaković, iako mu energije i ambicije ne nedostaje, od mnogih je bio osporavan, s obzirom na nedostatak diplomatskog iskustva. Valja napomenuti i da ovaj resor ima podijeljenu nadležnost – naime, dio ovlasti za vanjske poslove je u rukama Predsjedništva BiH.
Tuđi kadrovi
U tom pogledu su popriličnu kontroverzu izazvala najavljena imenovanja na ambasadorske pozicije od Denisa Bećirovića. Od 14 imena koja su najavljena njih čak sedam su vršila ovu dužnost kao kadrovi SDA.
Tome treba dodati i Erola Avdovića, koji je u prethodnim sedmicama otvoreno podržavao politike DF-a i Željka Komšića, kao i veliku koaliciju u koju bi ušli SDA, DF i SDP. Tu je i ime Zlatka Lagumdžije za generalnog sekretara UN-a te Damira Arnauta kao kadra Naše stranke. Jedini ambasador od najavljenih na kojeg će Konaković moći direktno računati, kako sada stvari stoje, jeste Haris Bašić, aktuelni dogradonačelnik Sarajeva, osoba inače vrlo bliska Konakoviću.
To je posebno značajno u svjetlu činjenice da se pred Konakovićem nalazi historijski posao. Tokom prethodnih godina svjedočili smo značajnom padu pozicije BiH u svijetu. Starih prijatelja na pozicijama je ostalo sve manje, nove uglavnom nismo stjecali, posebno u zapadnim državama. Uporedo s tim, diplomatija bh. države godinama djeluje kao raštiman orkestar, gdje su imenovani kadrovi zastupali češće stranačke i etničke nego državne interese, često konfrontirane jedne s drugima.
Konakovićeva prethodnica Bisera Turković više vremena je provodila u državama Bliskog i Srednjeg istoka s upitnim rezultatima nego u najvišim zapadnim centrima moći, gdje se donose krucijalne odluke za BiH.
Poljuljane veze
Konaković sada pred sobom ima odgovornost (uz pomoć Predsjedništva) da Bosni i Hercgeovini, ali i Bošnjacima vrati poljuljane veze u svijetu i ponovo ojača našu poziciju, kako na Istoku tako i na Zapadu. Našoj diplomatiji neophodne su nove energija i strategija u jeku dobivanja kandidatskog statusa za EU koji iziskuje brojne reforme, kao i lobiranje u Briselu, rata u Ukrajini koji zahtijeva jedinstvo Zapada, ali i dalje snažne suverenističke desnice s krajnje islamofobičnim pogledima, koja poziciju Bošnjaka nimalo ne olakšava.
Otežana situacija
Simptomatično je, također, da je u javnost isplivalo samo 14 imena ambasadora koje bi trebao imenovati Bećirović. O kadrovima druga dva člana Predsjedništva Željka Komšića i Željke Cvijanović još nema ni riječi. No, s obzirom na to da SNSD već odavno vodi vlastitu „diplomatiju“, a da je Komšić u krajnje lošim odnosima s Konakovićem, novom ministru situacija će sigurno biti veoma otežana u rukovođenju bh. diplomatijom.
Za bilo kakav vanjskopolitički uspjeh bit će nužno da Predsjedništvo i Konaković diplomatsku službu uspiju usmjeriti da radi u zajedničkom interesu i s jasnim ciljem. Od toga će, vjerovatno, zavisiti i uspjeh cjelokupnog mandata.
