Direktorica Osnovne škole “Aleksa Šantić” Amina Delić-Zimić je u razgovoru za “Avaz” objasnila šta je inkluzija, u kojoj mjeri je zastupljena te je istakla da je ona predviđena zakonom, ali da nije u potpunosti primjenjiva.
Stavke zakona
Inkluzija nastoji osigurati da svi pojedinci ili društvene grupe, posebno oni u uvjetima segregacije ili marginalizacije, mogu imati iste mogućnosti da se ispune kao pojedinci. To je, zapravo, proces uključivanja svih pojedinaca u društvo.
- Mi u BiH moramo naći stavke zakona koje zaista mogu odgovarati našim osnovnim školama i koje su prilagodljive djeci - navodi Delić-Zimić.
Dodaje i to da, ako je riječ o blažim oblicima cerebralne paralize, mikrocefalije te blažim elementima autizma, provođenje inkluzije je prihvatljivo.
- Kada je riječ o našoj školi, mi imamo 50 učenika s nekim oblikom poteškoća. Dobili smo asistente, mobilni tim, psihologa i stvarno se trudimo da koliko god je moguće budemo na raspolaganju i da prihvatimo inkluziju u najvećoj mogućoj mjeri - kazala je Delić-Zimić.
Ako je u pitanju situacija da dijete vrišti, udara, ometa, Delić-Zimić navodi da treba shvatiti da u osnovnim školama ipak rade nastavnici koji ne znaju kako pristupiti u tim slučajevima, jer nisi defektolozi.
- Mi nismo osposobljeni u potpunosti da možemo raditi s takvom djecom, trudimo se i dajemo sve od sebe. Također, uz saradnju s Vijećem roditelja, dolazimo do određenih odobrenja, ali i poteškoća, jer imamo roditelje koji pristaju na to da ima djece koja će ometati nastavu, ali ima i onih koji ne žele da neko ometa rad njihove djece - ističe Delić-Zimić.
Problem socijalizacije
Osvrnula se i na online nastavu te istakla da, koliko god bilo dobro to što svi postajemo tehnološki sposobniji i spremniji, opet takva nastava djecu čini statičnom.
Direktorica je naglasila i to da je, kada je u pitanju online nastava, glavni problem socijalizacija djece i mišljenja je da većina roditelja nema toliko vremena za dijete zbog posla, što dovodi do toga da su djeca prepuštena sama sebi.
Edukacija roditelja
Direktorica je posebno istakla i to da se provode edukacije roditelja, ali i nastavnog osoblja, kako bi sve funkcioniralo kao cjelina.
- Inkluzija nije 100 posto provediva. Moraju postojati razgraničenja, koja će biti evidentirana u ljekarskom uvjerenju kod djeteta - kazala je Delić-Zimić.
- Najveće posljedice, kada su u pitanju ishodi online nastave, imaju djeca koja su bila prvi razred za vrijeme pandemije, kao i učenici sedmog razreda. Prvačići su tada tražili učiteljicu, druženje s drugom djecom, igru, ali su morali biti zatvoreni i raditi samo s roditeljima, dok su učenici sedmog razreda tada ulazili u pubertet - navodi Delić-Zimić.
