ZAKAZANA ZA 23. MAJ

Ovo je sedam tačaka koje sadrži rezolucija o Srebrenici

Generalna skupština UN-a također podsjeća kako će se 2025. godine obilježiti 30 godina od genocida u Srebrenici

Rasprava o rezoluciji o Srebrenici. UN

FENA

prije 5 dana

Rasprava o rezoluciji o Srebrenici u Generalnoj skupštini Ujedinjenih naroda zvanično je zakazana za 23. maj, a na stranici UN-a već je dostupan i zvanični nacrt rezolucije.

Nacrt rezolucije sponzorišu mnoge države

Kako se navodi, nacrt rezolucije sponzorišu mnoge države, uključujući Albaniju, Austriju, Bangladeš, Belgiju, Bosnu i Hercegovinu, Bugarsku, Kanadu, Čile, Hrvatsku, Dansku, Estoniju, Finsku, Francusku, Njemačku, Irsku, Italiju, Jordan, Lihtenštajn, Litvaniju, Luksemburg, Maleziju, Nizozemsku, Novi Zeland, Sjevernu Makedoniju, Poljsku, Ruandu, Sloveniju, Švedsku, Turkiye, Veliku Britaniju, Sjedinjene Američke Države i Vanuatu, javlja Anadolija.

U nacrtu se Generalna skupština UN-a poziva na rezolucije iz 1993. godine u kojima se Srebrenica proglašava sigurnom zonom, rezoluciju iz maja 1993. godine kojom se osniva Međunarodni tribunal za bivšu Jugoslaviju te rezoluciju iz decembra 2010. godine o osnivanju Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove.

Također, tekst rezolucije podsjeća na sve presude Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju, posebno one koje sadrže osuđujuće presude za zločin genocida protiv bosanskih Muslimana počinjen u Srebrenici 1995. te iz februara 2007. godine u kojoj je Sud utvrdio da djela počinjena u Srebrenici predstavljaju genocid.

"Generalna skupština UN-a potvrđuje snažno protivljenje nekažnjivosti za genocid, zločine protiv čovječnosti, ratnih zločina ili drugih kršenja međunarodnog humanitarnog prava te se naglašava u ovom kontekstu odgovornost država da okončaju nekažnjivost i u tom cilju temeljno istraže i krivično gone, u skladu sa relevantnim međunarodnim pravnim obavezama i domaćim pravom, lica odgovorna za takva djela", navodi se.

Također se pozdravlja važan napredak koji su međunarodni sudovi postigli posljednjih godina u pogledu borbe protiv nekažnjivosti i osiguranja odgovornosti za genocid, zločine protiv čovječnosti, ratne zločine i druge teške zločine.

Genocid 

U rezoluciji se navodi da procesuiranje odgovornih za genocid i druge međunarodne zločine u nacionalnim pravosudnim sistemima, uključujući i Sud Bosne i Hercegovine Hercegovine, te Međunarodni sud za bivšu Jugoslaviju kao i Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove, i dalje ostaje centralno mjesto za proces nacionalnog pomirenja i izgradnje povjerenja te obnove i očuvanja mira u Bosni i Hercegovini, navodeći da je snažna regionalna saradnja između nacionalnih tužilaštava od suštinskog značaja za njegovanje mira, pravde, istine i pomirenja među državama u regionu.

Generalna skupština UN-a također podsjeća kako će se 2025. godine obilježiti 30 godina od genocida u Srebrenici u kojem je ubijeno najmanje 8.372 ljudi, hiljade je raseljeno, a mnoge porodice i zajednice su devastirane.

Sedam tačaka

Na kraju nacrta rezolucije navedeno je sedam tačaka:

1. Generalna skupština donosi odluku da 11. juli proglasi Međunarodnim danom sjećanja i obilježavanja genocida 1995. godine u Srebrenici i da se obilježava svake godine;

2. Osuđuje bez rezerve svako poricanje genocida u Srebrenici koji je historijski događaj, te poziva države članice da sačuvaju utvrđene činjenice, uključujući i kroz vlastite obrazovne sisteme razvijanjem odgovarajućih programa, takođe s ciljem sjećanja kako bi se spriječili poricanje, iskrivljavanje te pojavljivanje genocida u budućnosti;

3. Također bez rezerve osuđuje radnje koje veličaju osuđene za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid od strane međunarodnih sudova, uključujući odgovorne za genocid u Srebrenici;

4. Naglašava važnost završetka procesa pronalaska i identifikacije preostalih žrtava genocida u Srebrenici kako bi im se omogućio dostojanstvena sahrana te se poziva na nastavak krivičnog gonjenja protiv počinilaca genocida u Srebrenici koji se tek trebaju suočiti sa licem pravde;

5. Poziva sve države da se u potpunosti pridržavaju obaveza prema Konvenciji o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida, i međunarodnog običajnog prava o sprečavanju i kažnjavanju genocida uz uvažavanje relevantnih odluka Međunarodnog suda pravde;

6. Traži od generalnog sekretara da uspostavi program informisanja pod nazivom “Genocid u Srebrenici i Ujedinjene nacije”, počevši djelovanje sa pripremama za obilježavanje 30. godišnjice, a također se traži od generalnog sekretara da skrene pažnju na rezoluciju svim državama članicama, organizacijama sistema Ujedinjenih nacija i organizacijama civilnog društva;

7. Poziva sve države članice, organizacije sistema Ujedinjenih nacija, druge međunarodne i regionalne organizacije i civilno društvo, uključujući nevladine organizacije, akademske institucije i druge relevantne zainteresovane strane da obilježavaju Međunarodni dan, uključujući posebna obilježavanja i aktivnosti u znak sjećanja i odavanje počasti žrtvama genocida u Srebrenici 1995. kao i odgovarajuće edukacije i aktivnosti podizanja javne svijesti.

O rezoluciji o proglašenju 11. jula Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici Generalna skupština Ujedinjenih nacija (GSUN) glasat će 23. maja. Rezolucija je trebala biti razmatrana 2. maja, ali je to pomjereno zbog proceduralnih razloga. 

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.