BIZNIS

Privrednici smatraju da je za BiH najvažnije da poboljša infrastrukturu

Razgovarao: Mladen DAKIĆ

27.2.2018

Nakon ankete koju je Odjel za vanjsku trgovinu Privredne komore Austrije proveo među privrednicima iz austrijskih kompanija koje posluju u BiH, razgovarali smo s Filipom Kupferom (Philippe Kupfer), trgovinskim savjetnikom u Austrijskoj ambasadi. 

Kako ocjenjujete anketu među privrednicima iz Austrije koji posluju u BiH, jeste li zadovoljni rezultatima?

- Odjel za vanjsku trgovinu Privredne komore Austrije svake godine vrši anketiranje austrijskih kćerki firmi u inozemstvu i, između ostalog, i na taj način stvara sliku o određenim investicionim područjima širom svijeta. Krajem prošle godine anketa je provedena u 25 zemalja, među njima i u Bosni i Hercegovini, i veoma smo zadovoljni odzivom ispitanika. Što se tiče rezultata, BiH predstavlja poslovno okruženje koje je zbog niza prednosti, kao što su geostrateški položaj, kvalitet radne snage, cijena rada, povoljne porezne stope, dostupnosti resursa itd., vrlo interesantno austrijskim investitorima. Ali, prema rezultatima ankete također, neophodno je ukazati i na izazove s kojima se susreću na bh. tržištu.

Poslovne lokacije

Zanimljivo da najviše žele poboljšanje infrastrukture, šta konkretno?

- Na pitanje da navedu top 3 teme u vezi sa tržištem za koje smatraju da bi njihovu poslovnu lokaciju učinile atraktivnijom, tj. šta se najprije treba poboljšati u području njihovog poslovanja, 60 posto ispitanika koji predstavljaju austrijske firme u BiH odgovorilo je da je to infrastruktura. Iz prethodnih razgovora i kontakata s firmama imam saznanja da se pod ovim odgovorom ne podrazumijeva samo putna infrastruktura nego i potreba za poboljšanjem željezničke, energetske, komunalne infrastrukture, ali i sektora okoliša, kao vrlo važnog infrastrukturnog segmenta. Da bi se održala konkurentnost s ekonomijama u regionu, BiH se, dakle, mora pozabaviti ovim pitanjima, koja direktno utječu na privredu.

Koje su druge dvije teme?

- Druge dvije teme koje su ispitanici odabrali u top 3 su podizanje kupovne moći, ali i svijesti o kvalitetu proizvoda. Ova dva odgovora mi se čine povezanim na način da vjerujem da u BiH postoji razvijena svijest o kvalitetu, ali zbog niske kupovne moći ipak je u odabiru proizvoda cijena ta koja presuđuje.

Jeste li zadovoljni ukupnim prometom i udjelom izvoza?

- Od svih stranih investitora u BiH Austrija već godinama neprikosnoveno drži prvo mjesto s investicijama akumulirane vrijednosti više od 1,27 milijardi eura. Na ovom tržištu trenutno posluje više od 200 austrijskih kompanija, koje zapošljavaju oko 7.000 radnika. Proizvodne firme naročito cijene BiH kao poslovnu lokaciju.

Kakva je vanjskotrgovinska razmjena?

- Uz sve to treba istaći kako je vanjskotrgovinska razmjena dvije zemlje na rekordnom nivou i da BiH u posljednjih sedam godina kao jedina zemlja regiona bilježi trgovinski suficit s Austrijom. Taj trend je, dakle, započeo još 2011. i traje i danas, te prema dostupnim austrijskim statističkim podacima za period januar -novembar 2017. saldo iznosi oko 168 miliona eura u korist BiH. Ovo je definitivno situacija u kojoj su obje zemlje na dobitku.

Ogromna većina želi dualno obrazovanje. Kako je u Vašoj zemlji to riješeno i ko ga finansira?

- U anketi se 53,1 posto ispitanika izjasnilo da su za uvođenje dualnog obrazovanja, odnosno da su zainteresirani da u svojim kompanijama uposle učenike koji će se paralelno uz taj vid plaćene prakse i školovati. Ovaj model obrazovanja je već desetljećima prisutan u Austriji. Posebnost austrijskog obrazovnog sistema predstavlja uska povezanost između privrede i obrazovanja. Poznato mi je da u BiH već postoji sličan obrazovni model, ali ovakva šira vrsta obrazovanja usko povezana s praksom korisna je ne samo za učenike u privredi već i za apsolvente viših zanatskih škola i fakulteta.

Uspješan model

Znači, taj model daje odlične rezultate.

- O uspjehu ovog modela austrijske privrede najbolje govori činjenica da je kvota nezaposlenosti mladih u Austriji niža od 10 posto. Učenik je na ovaj način odmah po završetku srednje škole obučen i spreman za tržište rada. Troškove ovog obrazovnog modela najvećim dijelom snose firme u kojima se obavlja praksa, a manjim dijelom se finansira iz javnih izvora. Mislim da bi ovakav način obrazovanja bitno utjecao na smanjenje migracija kvalificiranih radnika iz BiH, ali i zadovoljio potrebu poslodavaca, koji se u posljednje vrijeme iz tog razloga sve više suočavaju s nedostatkom radne snage.

Spremni dalje investirati i zapošljavati

Svakako je pozitivno da 62 posto planira nove investicije, a

64 posto nova zapošljavanja. Je li to, prema Vama, zadovoljavajuće.

- Uprkos određenoj političkoj i ekonomskoj nestabilnosti, koja ne doprinosi boljoj investicionoj klimi, kompanije očigledno ne gube nadu po pitanju BiH, te su optimistične i spremne za daljnje investiranje i zapošljavanje. Na ovom mjestu ne bih zanemario ni ulogu našeg ureda koji savjetovanjem i podrškom u svako vrijeme stoji na raspolaganju austrijskim firmama koje žele investirati ili poslovati u BiH, a, naravno, i onima koje su već ovdje.


Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.