Na Međunarodnom aerodromu Sarajevo danas je održan sastanak predstavnika hrvatskog nacionalnog avioprevoznika Croatia Airlines i uprave Aerodroma Sarajevo, s ciljem daljnjeg jačanja partnerskih odnosa, unapređenja operativne i komercijalne saradnje te razmjene iskustava u kontekstu savremenih izazova i razvojnih prilika u zračnom saobraćaju.Predstavnici kompanije Croatia Airlines upoznali su domaćine sa svojim razvojnim planovima, a tokom konstruktivnog i otvorenog razgovora istaknuta je važnost dugogodišnje, stabilne i uspješne saradnje između Aerodroma Sarajevo i Croatia Airlinesa, koja predstavlja jedan od temelja regionalne avio-povezanosti.Posebno je naglašena historijska uloga Croatia Airlinesa, kao prve aviokompanije koja je 1996., neposredno nakon okončanja opsade Sarajeva i ponovnog otvaranja Aerodroma Sarajevo, uspostavila redovnu liniju Zagreb - Sarajevo. Ta linija je u to vrijeme imala ne samo saobraćajni, već i snažan simbolički značaj, jer je Sarajevo ponovo povezala s Evropom i svijetom.Od tada pa do danas Croatia Airlines kontinuirano održava dva dnevna leta na ovoj relaciji, potvrđujući dugoročnu posvećenost bh. tržištu, a uz Sarajevo, kompanija leti i na Zračnu Luku Mostar.Na sastanku je razgovarano o aktuelnim tržišnim prilikama, uzimajući u obzir intenzivnu ljetnu sezonu koju očekuje glavni grad Bosne i Hercegovine. Sarajevo će tokom ljeta biti domaćin niza velikih međunarodnih događaja koji privlače turiste iz cijelog svijeta, uključujući seriju koncerata Dine Merlina na Olimpijskom stadionu „Asim Ferhatović Hase“ – Koševo, 32. Sarajevo Film Festival, kao i brojne sportske i kulturno-zabavne manifestacije, što dodatno naglašava značaj pouzdane i frekventne zračne povezanosti.Na sastanku je potvrđeno da će u septembru 2026. biti zajednički obilježena 30. godišnjica saradnje Aerodroma Sarajevo i Croatia Airlinesa, kroz posebne događaje, promotivne aktivnosti i zajedničke medijske kampanje.Taj vrijedan jubilej bit će prilika da se još jednom istakne snaga i kontinuitet partnerstva između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, članice Evropske unije, ali i da se zajednički definišu budući pravci razvoja avio-saobraćaja, unapređenja regionalne povezanosti te mobilnosti ljudi, roba i usluga, saopćeno je iz Međunarodnog aerodroma Sarajevo.Delegaciju Croatia Airlinesa predvodio je Jasmin Bajić, predsjednik Uprave, uz prisustvo Slavena Žabe, direktora komercijalnih poslova, Snježane Krpan, direktorice Croatia Airlines Sarajevo, te Tomislava Mihotića, državnog sekretara za cestovni promet, cestovnu infrastrukturu i inspekciju te zračni promet Republike Hrvatske, a sastanku je prisustvovao i Želimir Babogredac, predsjednik Uprave Croatia Records.Aerodrom Sarajevo predstavljali su članovi Uprave, predvođeni v.d. direktorom Dinom Selimovićem i v.d. izvršnim direktorom za razvoj Slobodanom Kadijevićem, uz direktoricu Sektora aerodromskih usluga Vedranu Vikić Musić.

Od tada pa do danas Croatia Airlines kontinuirano održava dva dnevna leta na ovoj relaciji, potvrđujući dugoročnu posvećenost bh. tržištu

Predstavnici Croatia Airlines i Aerodroma Sarajevo o jačanju partnerskih odnosa i saradnje

Sindikat Nove Željezare Zenica i Sindikat metalaca Zeničko-dobojskog kantona pozvali su menadžment te zeničke kompanije da napusti kompaniju i tako omoguće da Vlada Federacije Bosne i Hercegovine sprovede svoj plan. To je na današnjoj pres-konferenciji rekao predsjednik Sindikata metalaca ZDK-a Kenan Mujkanović, koji je, zajedno s predsjednikom Sindikata NŽZ-a Rašidom Fetićem, napustio zajednički sastanak s menadžmentom ove zeničke kompanije.-U svjetlu novih informacija i aktivnosti Vlade FBiH na sanaciji stanja u NŽZ, preuzimanja i nastavka integralne proizvodnje, donijeli smo odluku da umjesto 30. aprila u Sarajevu, 1. maj obilježimo u Zenici velikim skupom podrške radnicima NŽZ-a i njihovom zahtjevu da se očuva integralna proizvodnja čelika i radna mjesta.Odluka je donesena jednoglasno, od strane članova Upravnog odbora Sindikata metalaca FBiH, svih 37 sindikalnih organizacija. Zajedno s njima su i naši bratski sindikati, koji su pružali i pružaju podršku u našoj borbi.Očekujem i veliki broj porodica naših radnika, ali i građana Zenice - kazao je Mujkanović. Naglasio je da svi znaju značaj ove kompanije za grad, ali i privredu BiH.O povjerenje ili nepovjerenju između sindikata i Uprave NŽZ-a, dodaje, nema se šta razgovarati, jer su se iz kompanije „jasno izjasnili da ne žele pokretati integralnu proizvodnju“. - Za nas je to neprihvatljivo. Mi smo njima jasno rekli da je to za nas neprihvatljivo i mi ćemo svim silama nastojati i boriti se da se integralna proizvodnja nastavi i da se očuva. Oni su na to odgovorili, a to su i jučer ponovili na pres-konferenciji, da ako Vlada FBiH ponudi rješenje, da će izaći. Evo, Vlada FBiH nudi rješenje i znači da oni trebaju da izađu i ispune to svoje, obećanje.Više smo puta čuli od direktora Hamzića kako je on veliki patriota i evo najbolji način da pokaže svoj patriotizam je da izađu i da Vlada FBiH preuzme i da se nastavi integralna proizvodnja - poručio je Mujkanović.Što se tiče povjerenja u plan Vlade FBiH, podvukao je, vjerovat će samo djelima, ali u ovom trenutku više nemaju „pet opcija“ te je ovo „svjetlo ka kraju tunela“. -Mislim da su u Vladi FBiH shvatili da je pad ove kompanije 100 puta skuplji, nego nastavak njenog rada, čak i sa gubitkom. Industrija čelika mora opstati, sve evropske, svjetske države subvencioniraju, pomažu svoju industriju čelika.Evropska unija je, u zadnjih četiri godine, 15 milijardi i 100 miliona eura dala subvencija privatnim željezarama, čeličanama - kazao je Mujkanović i istakao kako su ove države svjesne važnosti ove proizvodnje.Vlada FBiH, dodaje, u narednim će danima objaviti svoj kompletan plan, ali i ono što im je do sada predstavljeno, smatra, mogao bi biti mega projekat.

Mi smo njima jasno rekli da je to za nas neprihvatljivo i mi ćemo svim silama nastojati i boriti se da se integralna proizvodnja nastavi i da se očuva

Mujkanović: Neka direktor Ahmed Hamzić pokaže svoj patriotizam i napusti Novu Željezaru Zenica

Na Sarajevskoj berzi (SASE) danas je realizovana višemilionska transakcija kojom je grupacija predvođena Rusmirom Hrvićem preuzela dominantnu poziciju u vlasničkoj strukturi Sarajevo-osiguranja.U okviru ove velike trgovine prometovan je paket od približno 405 hiljada dionica, što predstavlja oko 8,7 posto vlasničkog udjela u ovom osiguravajućem društvu.Dionice su prodane po cijeni od 15,5 KM po komadu, čime je ukupna vrijednost transakcije dostigla oko 6,27 miliona konvertibilnih maraka. Dosadašnji vlasnici ovog paketa bili su investicijski fondovi ZIF Prof-plus i ZIF Naprijed.Ova kupovina donosi značajne promjene na vrhu vlasničke strukture Sarajevo-osiguranja. Do sada je najveći dioničar bila Vlada Federacije BiH s udjelom od 45,5 posto. Nakon najnovije akvizicije, grupacija Rusmira Hrvića povećava svoj udio na više od 47 posto.Time bi Hrvić, poznat kao suvlasnik i glavni izvršni direktor AS Holdinga, jedne od najvećih poslovnih grupacija u Bosni i Hercegovini, trebao preuzeti poziciju najvećeg dioničara, dok bi Vlada FBiH pala na drugo mjesto.U narednim danima očekuje se da nadležne institucije, nakon provođenja potrebnih procedura, i zvanično potvrde sve detalje ove značajne vlasničke promjene.

Ova kupovina donosi značajne promjene na vrhu vlasničke strukture Sarajevo-osiguranja

Rusmir Hrvić postaje većinski vlasnik Sarajevo-osiguranja

Nakon 130 godina kičma industrijske proizvodnje u Bosni i Hercegovini uništena je. Ovo je najteži dan za radnike i sve koji su živjeli sa Zeničkom željezarom i od nje. Obustavljena je integralna proizvodnja čelika u Novoj Željezari Zenica. Trojka je uspjela sahraniti kompaniju koja je preživjela dva rata i agresiju. Uništenje privrednih giganata, Željezare i Koksare, kompanija koje su godinama na listama najvećih bh. izvoznika, uzdrmat će kompletnu ekonomiju države. Nije u pitanju samo nestanak gotovo 2.500 radnih mjesta, već i desetine miliona KM poreznih i drugih prihoda budžetima, a posebno lančani udar na stotine kompanija s ukupno više od 10.000 radnih mjesta, koje su direktno ili indirektno zavisile od Željezare i Koksare.&nbsp;&nbsp;<h2>Najgore za Lukavac</h2>Od gotovo 600 radnika Koksare 130 je uspjelo pronaći novi posao, dok ostali čekaju da počnu raditi u firmama koje su iskazale interes da ih prime. - Slobodno možemo kazati da je šteta neprocjenjiva. U ovom trenutku je ne možemo izračunati zbog nedostatka podataka, jer kompletne informacije nismo dobijali od uprave. Imamo i desetak firmi koje su bile direktno vezane i više od 90 posto svog poslovanja ostvarivale s Koksarom. S obzirom na to da su izvozno orijentisani, te jedan od najvećih industrijskih giganata, automatski će se umanjiti punjenje budžeta. Najviše će biti pogođen grad Lukavac – kazao je za “Avaz” Edin Duraković, ministar privrede Tuzlanskog kantona.

Nova Željezara Zenica upošljava približno 1.900 radnika, a većina njih će od ponedjeljka na prinudni odmor. Nakon gašenja integralne proizvodnje čelika, plan uprave je da zadrži oko 400 uposlenih, dok je sudbina njih 1.500 neizvjesna. Posljedice zaustavljanja Visoke peći i proizvodnje čelika su zastrašujuće, a prema riječima premijera ZDK Nezira Pivića štete po cjelokupni sistem države tek će se sabirati.<h2>Ogroman novac</h2>- NŽZ državi je uplaćivala značajne iznose sredstava. PDV 32 miliona godišnje, za plate i doprinose oko 68 miliona godišnje, dok je za troškove željezničkog transporta izdvajala 25-30 miliona KM samo u prošloj godini. NŽZ sarađuje s 550 lokalnih firmi. Ukupna cirkulacija novca između dobavljača i kupaca iznosi gotovo 1,5 milijardi KM. To je ogroman novac koji je cirkulisao zahvaljujući NŽZ. Posebno je bitno da ova kompanija doprinosi ukupnom BDP-u države čak 2,5 posto. Zamislite šta će značiti za nedovoljno razvijenu državu da njen BDP padne za 2,5 posto – ističe Pivić.On navodi da su i prihodi u kantonalni budžet iz NŽZ iznosili približno 16,68 miliona KM u posljednje četiri godine.Nakon višemjesečnih apela s različitih adresa, protesta radnika i upozorenja da će posljedice biti katastrofalne, Vlada FBiH je tek u momentu gašenja pogona željezare najavila konsolidaciju i restrukturiranje. Činjenica da privredni giganti padaju domino efektom otvara prostor sumnjama da se radi o smišljenom ekonomskom udaru na državu. Pivić kaže da nema informacije kojima bi takvu tvrdnju potkrijepio, ali posljedice jesu ozbiljne.

- Posebno zabrinjava indolentnost FBiH, koja se apsolutno u ovaj problem nije unijela ni na najmanji mogući način. To zaista onda stvara sumnju u čitav ovaj proces. Ako imate egzaktne parametre i brojke, a da to njih apsolutno ne zanima, onda to zaista izaziva sumnju u sve moguće varijante. Najavljeni plan Vlade nije predočen javnosti, novi vlasnici kažu da uopšte nisu ni kontaktirani. Po meni, najveća greška je napravljena kada je Vlada FBiH dopustila da Mittal proda željezaru, jer vlasnik je osam posto kapitala, a u tom momentu je imala pravo preče kupnje. Ona ga nije iskoristila, a trebala je ako je mislila zaštititi ovako važnog giganta – ističe Pivić.

Za plaće i doprinose u fondove je išlo gotovo 68 miliona godišnje

Preživjela dva rata i agresiju: Trojka ugasila Željezaru

Bosna i Hercegovina sigurnim korakom korača ka zloglasnoj sivoj listi MONEYVAL-a. Propao je još jedan pokušaj da Vijeće ministara BiH usvoji dopune Zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima, te Nacrt zakona o oduzimanju i upravljanju nezakonito stečenom imovinom.Ministri iz Dodikovog SNSD-a, Staša Košarac i Srđan Amidžić, zaprijetili su blokadom sjednice ako ministar pravde BiH Davor Bunoza (HDZ) ne povuče ove teme s dnevnog reda, što je Bunoza i učinio. Ovi zakoni su ključni uslov da BiH izbjegne sivu listu, koja bi značajno otežala život privredi i građanima.

- Ja ne mogu reći jesmo li blizu sivoj listi, jer smo dosta preporuka ispunili, ali određene preporuke nismo. Vjerujem da bi usvajanje ova dva zakona, koje je Ministarstvo pravde BiH pripremilo, znatno poboljšalo položaj BiH u pogledu ispunjavanja obaveza prema MONEYVAL-u. Zakon o oduzimanju i upravljanju nezakonito stečenom imovinom bi uz to bio i snažan alat u borbi protiv kriminala – kazao je za “Dnevni avaz” ministar Bunoza.<h2>Riječ eksperata</h2>Ekonomistica Svetlana Cenić smatra da za posljedice treba pitati prvenstveno Milorada Dodika i SNSD, koji je tražio da se povuku dva ključna zakona.

- Ako završimo na toj listi, neka objasni privrednicima, koji su već u teškoj situaciji, zašto im je život dodatno zakomplikovan i kod uvoza i izvoza. Jer, biti na toj listi znači da strane banke uvode strožije kontrole, transferi novca traju duže, skuplji su i ponekad se odbijaju. Za građane i firme to znači više papirologije i nerviranja. Strane investicije padaju, jer investitori izbjegavaju zemlje s reputacionim rizikom. Imat ćemo manje novih projekata, sporiji ekonomski rast, kreditiranje će biti skuplje, jer međunarodne finansijske institucije i banke dižu kamate i traže dodatne garancije – ističe Cenić.Dodaje da će BiH biti percipirana kao država slaba i institucionalno nepouzdana u borbi protiv kriminala, da će sve utjecati i na pregovore o evropskim integracijama, te da strane banke mogu i zatvoriti račune domaćim bankama i smanjiti poslovanje s našom zemljom.<h2>Znat ćemo u junu</h2>BiH je trebala do februara ispuniti gotovo 70 preporuka Komiteta eksperata za procjenu mjera protiv pranja novca i finansiranja terorizma (MONEYVAL). Tada je istekao rok za njihovu implementaciju, koju nadzire MONEYVAL. Za juni je zakazana plenarna sjednica, na kojoj se očekuje zvanična odluka o tome hoće li BiH na sivu listu ili ne. Na teške posljedice koje bi nam to donijelo je „Avaz“ već upozoravao.

- Ulazak BiH na sivu listu FATF-a i MONEYVAL-a imao bi vrlo konkretne posljedice po građane i kompanije. Međunarodne platne transakcije bi bile usporene, skuplje i pod pojačanim nadzorom. To je posebno važno za veliki broj građana BiH, koji žive i rade u inostranstvu. Značaj njihovih transfera za domaću ekonomiju je velik – rekao je ranije za “Avaz” predsjednik Udruženja banaka BiH Edis Ražanica.Dodatne provjere svih transakcija, povećana administracija, kašnjenja u plaćanjima i veći troškovi poslovanja ugrozili bi konkurentnost domaćih kompanija, investicije i ukupnu ekonomsku aktivnost.

Teške posljedice će snositi privreda i građani

BiH sve bliže sivoj listi MONEYVAL-a

Kompanija Xiaomi organizovala je konferenciju u Sarajevu u saradnji s ovlaštenim distributerom Comtrade Distribution d.o.o. Sarajevo, s ciljem dodatnog jačanja prisustva na tržištu Bosne i Hercegovine i unapređenja saradnje s lokalnim partnerima.Događaj je okupio ključne predstavnike industrije, medija i distributivne mreže, a fokus je bio na daljem razvoju Xiaomi ekosistema proizvoda i njegovom pozicioniranju kao sveobuhvatnog rješenja za moderan, povezan način života.U skladu sa strategijom Human x Car x Home, Xiaomi nastavlja razvijati integrisani ekosistem u kojem su svi uređaji međusobno povezani i prilagođeni svakodnevnim potrebama korisnika — bilo da su kod kuće, u pokretu ili u različitim životnim situacijama.

Poseban akcenat stavljen je na koncept Smart Home-a, gdje Xiaomi nudi rješenja za svaku prostoriju i svaki trenutak tokom dana. Uređaji poput Xiaomi Air Purifiera doprinose kvalitetnijem zraku i zdravijem okruženju, dok u kuhinji Air Fryer omogućava brzu i zdravu pripremu obroka. U dnevnoj sobi, Robot Vacuum Cleaner automatizuje svakodnevne obaveze i olakšava održavanje doma, dok u spavaćoj sobi Xiaomi uređaji doprinose komforu i boljoj organizaciji svakodnevnog života. Za korisnike koji su stalno u pokretu, Xiaomi nudi pouzdane pratioce kroz pametne uređaje kao što je Xiaomi Watch 5, koji omogućava praćenje zdravlja i aktivnosti tokom cijelog dana, kao i Xiaomi UltraThin Magnetic Power Bank, praktično i elegantno rješenje za dodatnu energiju u svakom trenutku. Kada je riječ o spoljnim aktivnostima i urbanoj mobilnosti, Xiaomi Scooter 6 serija predstavlja idealno rješenje za efikasno kretanje kroz grad.Na taj način, Xiaomi ekosistem omogućava neprekidno povezano iskustvo — od jutarnje rutine, preko radnog dana, do večernjeg odmora — čineći tehnologiju neprimjetnim, ali ključnim dijelom svakodnevice.

U centru pažnje našli su se i najaktuelniji pametni telefoni, gdje serija Redmi Note 15 i Xiaomi 17 nastavljaju postavljati standarde u odnosu na cijenu i performanse, uz sve izraženiji fokus na premijum segment i napredne funkcionalnosti.Konferencija je također bila prilika da se osvrne na izuzetne poslovne rezultate ostvarene u prethodnoj godini, koji dodatno potvrđuju snagu brenda i strategije kompanije. Ukupni prihodi kompanije dostigli su približno 59,4 milijarde eura, uz rast od 25% u odnosu na prethodnu godinu, dok je prilagođena neto dobit porasla za 43,8% i iznosila oko 5,1 milijardu eura. Segment pametnih telefona ostaje ključni stub poslovanja s prihodom od približno 24,2 milijarde eura, uz isporučenih 165,2 miliona uređaja i zadržavanje pozicije među tri vodeća proizvođača na globalnom nivou.

Istovremeno, IoT i lifestyle segment dostigli su historijski maksimum sa više od milijardu povezanih uređaja na Xiaomi AIoT platformi, što dodatno potvrđuje pravac razvoja ka integrisanom ekosistemu pametnih rješenja.„Pametan život stvoren za tebe” ostaje centralna ideja koja povezuje sve segmente poslovanja kompanije — od mobilnih uređaja, preko pametnih kućnih aparata, do sve šireg spektra inovativnih proizvoda. Upravo kroz ovakve inicijative i partnerstva, Xiaomi nastavlja graditi svoju viziju tehnologije koja je dostupna svima i prilagođena stvarnim potrebama korisnika.

Konferencija u Sarajevu predstavlja još jedan važan korak u jačanju prisustva na tržištu Bosne i Hercegovine, uz jasnu ambiciju da Xiaomi uređaji postanu prvi izbor korisnika kada je riječ o pouzdanoj, inovativnoj i pristupačnoj tehnologiji.

Poseban akcenat stavljen je na koncept Smart Home-a, gdje Xiaomi nudi rješenja za svaku prostoriju i svaki trenutak tokom dana

Connected by Xiaomi konferencija u Sarajevu: Jačanje partnerstva i daljnje pozicioniranje na tržištu BiH

Ministar za rad, socijalnu politiku i izbjeglice ZDK Antonio Šimunović potpisao je ugovore o dodjeli novčanih sredstava namijenjenih finansiranju i sufinansiranju rada javnih kuhinja iz Budžeta Zeničko-dobojskog kantona za 2026. godinu.Nakon provedenog postupka po Javnom pozivu i ispunjavanja uslova propisanih Pravilnikom o utvrđivanju kriterija za ocjenu i bodovanje prijava za rad javnih kuhinja koje se finansiraju i sufinansiraju iz Budžeta Zeničko-dobojskog kantona, Vlada Zeničko-dobojskog kantona je, na prijedlog resornog ministarstva, donijela Odluku o odobravanju sredstava javnim kuhinjama u ukupnom iznosu od 500.000 KM.Sredstva su dodijeljena javnim kuhinjama koje djeluju u sklopu: HO "Merhamet" RO Zenica, HO "Merhamet" RO Maglaj, "Gradska kuhinja" Grad Zenica, Udruge "Mladi volonteri" Visoko i Humanitarno-karitativne organizacije franjevačke provincije Bosne Srebrene "Kruh sv. Ante" Sarajevo – saopćeno je iz Ministarstvo za rad, socijalnu politiku i izbjeglice ZDK.Potpisanim ugovorima definirana su međusobna prava i obaveze ugovornih strana u vezi s namjenskim utroškom odobrenih novčanih sredstava.Na ovaj način pružena je podrška radu javnih kuhinja koje osiguravaju pripremu obroka za 1.797 korisnika.Tokom sastanka, potpisnici su izrazili zahvalnost na kontinuiranoj podršci Zeničko-dobojskog kantona i ukazali na izazove s kojima se suočavaju, kao i na posvećenost resornog ministarstva da kontinuirano prati rad i potrebe javnih kuhinja , saopćeno je.

Pružena je podrška radu javnih kuhinja koje osiguravaju pripremu obroka za 1.797 korisnika

Siguran obrok za najugroženije, 500.000 KM za javne kuhinje u ZDK

​Siguran obrok za najugroženije, 500.000 KM za javne kuhinje 

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine usvojilo je informaciju o raspodjeli sredstava tekuće rezerve za 2025. godinu, kojom je predviđena jednokratna novčana pomoć zaposlenima u institucijama BiH.Prema odluci, planirana sredstva tekuće rezerve za ovu godinu iznose 46.740.000 KM, od čega je do sada odobreno 42.089.950 KM, a realizirano 41.258.027,92 KM.Najveći dio odobrenih sredstava, 36.500.000 KM, namijenjen je za isplatu pomoći zaposlenim u institucijama BiH, u iznosu od po 1.000 KM neto po zaposlenom, s porezima i doprinosima, kao mjera za zaštitu njihovog materijalnog položaja.Dio sredstava usmjeren je i na druge potrebe, uključujući nabavku registarskih tablica, ličnih dokumenata i putnih isprava za IDDEEA BiH, kao i pomoć za sanaciju šteta od požara u Tuzli i Vlasenici.Također su odobrena sredstva za članove Kolegija oba doma Parlamentarne skupštine BiH, Predsjedništva BiH, te predsjedavajuću i ministre u Vijeću ministara BiH, u skladu s planiranim budžetskim okvirima.

Najveći dio odobrenih sredstava, 36.500.000 KM, namijenjen je za isplatu pomoći zaposlenim u institucijama BiH

Vijeće ministara BiH odobrilo jednokratnu pomoć zaposlenima u institucijama

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je danas na telefonskoj sjednici, na prijedlog Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva donijela Odluku kojom se usvaja Program utroška sredstava s kriterijima raspodjele "Subvencije privatnim preduzećima i preduzetnicima - Poticaj za poljoprivredu“ utvrđenih Budžetom Federacije BiH 2026. godinu ovom ministarstvu u iznosu od 190.000.000 KM.Sredstva odobrena ovogodišnjim budžetom za poticaj poljoprivredi veća su za osam miliona KM nego u prošlogodišnjem budžetu, saopćeno je iz Ureda Vlade FBiH za odnose s javnošću.Kako je između ostalog obrazložio predlagač, svrha Programa podrški je provođenje mjera iz Strategije poljoprivrede i ruralnog razvoja Federacije BiH 2021-2027. godina zbog ostvarivanja postavljenih prioriteta i strateških ciljeva. Provedbom direktnih podrški i strukturnim mjerama, Vlada Federacije BiH stvara ambijent za povećanje konkurentnosti i provođenje strukturne transformacije poljoprivrednih gazdinstava, odnosno poslovnih subjekata iz sektora prehrambene industrije.Na osnovu predloženih iznosa novčanih izdvajanja u Programu novčanih podrški za 2026. godinu, za biljnu proizvodnju je planirano 25.000.000 KM, a iznos od 116.550.000 KM za animalnu proizvodnju. Raspoloživi iznos od 47.300.000 KM namijenjen je strukturnim mjerama i raspoređen je na način da je za mjere ruralnog razvoja planirano 41.680.000 KM a za model ostalih vrsta podrški 5.620.000 KM. Za zahtjeve iz ranijeg perioda, rješenja po žalbama i sudske presude planiran je iznos od 1.150.000 KM.Predlagač navodi da se očekuje da će osigurani nivo sredstava omogućiti očuvanje i povećanje dostignutog nivoa poljoprivredne proizvodnje u Federaciji BiH. Novčane podrške po modelu poticaja proizvodnji, te mjere kroz model ruralnog razvoja i model ostalih vrsta podrški predstavljaju sveukupnu podršku poljoprivrednim proizvođačima kako bi unaprijedili kvalitet i konkurentnost poljoprivredno-prehrambene proizvodnje i otpornost poljoprivrednih proizvođača na domaćem i inostranom tržištu.Također, navodi da će novčane podrške za strateške proizvodnje doprinijeti povećanju zasijanih zemljišnih površina i proizvodnje poljoprivredno-prehrambenih proizvoda sa većom dodanom vrijednosti u Federaciji BiH, kao i povećanju tehnološkog nivoa farmi i osavremenjavanju poljoprivrednih gazdinstava te uslova života u ruralnim područjima Federacije BiH.

Sredstva odobrena ovogodišnjim budžetom za poticaj poljoprivredi veća su za osam miliona KM nego u prošlogodišnjem budžetu

Vlada FBiH: Rekordnih 190 miliona KM poticaja poljoprivredi u Federaciji BiH

Elektroprivreda HZHB oglasila se nakon informacija o postupanju Odjela za urbanizam i građenje, odnosno Službe za katastar Grada Mostara, gdje je izvršena promjena nosioca prava u katastarskom operatu – s Hidroelektrana na Neretvi na JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar.Saopćenje je, kako navode, objavljeno 21. aprila nakon pisanja pojedinih hercegovačkih medija.Iz ovog javnog preduzeća podsjećaju da su 15. juna 2021. godine podnijeli zahtjev Službi za katastar Grada Mostara za promjenu podataka o korisniku na nekretninama u katastarskim općinama, gdje je kao nosilac bila upisana Hidroelektrana na Neretvi, kao dio prijeratne Elektroprivrede SR BiH.Ističu da su dostavili kompletnu relevantnu dokumentaciju iz koje, kako tvrde, proizlazi da posjed hidroelektrane Mostar – koja je bila u sastavu Hidroelektrana na Neretvi prijeratne Elektroprivrede SR BiH – kao i pripadajućih nekretnina u zoni HE Mostar, nesporno pripada njima kao javnom preduzeću.<h2>Pravni slijed</h2>Naglašavaju da je time potvrđen pravni slijed za upis ovog preduzeća u katastar nekretnina.- Javno poduzeće je u upravnom postupku dokazalo da je u faktičkom posjedu navedenih nekretnina, da upravlja HE Mostar od 1992. godine te da ista čini jednu od sedam hidroelektrana iz portfelja ovoga javnog poduzeća. Grad Mostar – Služba za katastar donošenjem rješenja o promjeni posjednika postupala je zakonito i u skladu s uputama Federalne uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove datim u rješenju broj: 07-27-2-1706/2022 od 28. novembra 2022. godine, u kojem je ova uprava postupala po žalbi ovog javnog poduzeća na prvostupanjsko rješenje Službe za katastar, kojim je zahtjev JP 'ELEKTROPRIVREDA HRVATSKE ZAJEDNICE HERCEG BOSNE' dioničko društvo Mostar odbačen kao preuranjen - navodi se.Dalje pojašnjavaju da je rješenje donijela Federalna uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove, nakon čega je 10. septembra 2024. godine održana ponovna usmena rasprava.<h2>Rješenje nije doneseno u zakonskom roku</h2>Iz EP HZ HB navode i da, uprkos urgencijama koje su slali, rješenje u ovom upravnom postupku nije doneseno u zakonskom roku, koji iznosi najduže 60 dana od podnošenja zahtjeva.- Uzevši u obzir sve navedene činjenice i okolnosti, smatramo da je upravni postupak promjene podataka o korisniku nekretnina, pokrenut 2021. godine, neopravdano dugo trajao te da je prvostupanjsko rješenje Grada Mostara – Službe za katastar s pravom poništeno i vraćeno na ponovni postupak, uz jasne upute Federalne uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove - zaključuju u saopćenju.

Saopćenje je, kako navode, objavljeno 21. aprila nakon pisanja pojedinih hercegovačkih medija

EP HZHB: Dokazali smo da nekretninom upravlja HE Mostar od 1992. godine

Platforma Truth Social trebala je predstavljati slobodu govora, alternativa za Twitter i Facebook, a u planu je bilo i da jednog dana izazove Netflix streamingom filmova.<h2>Promjena rukovodstva</h2>U utorak je matična kompanija nekada ambiciozno zamišljenog društvenog giganta objavila da mijenja rukovodstvo. Odlazi dugogodišnji direktor, bivši farmer i republikanski kongresmen Devin Nunes, a zamjenjuje ga iskusni digitalni menadžer Kevin McGurn.Trump Media &amp; Technology, koja je vlasnik platforme Truth Social, odmakla se daleko od svoje početne misije društvene mreže i ušla u kriptovalute, finansije, pa čak i nuklearnu energiju. Investitori ipak bježe. Dionica je pala za više od 60 posto otkako je Donald Tramp (Trump) ponovo izabran za predsjednika u novembru 2024. godine, čime je izbrisano šest milijardi dolara vrijednosti za dioničare.Tramp je lansirao društvenu mrežu početkom 2022. nakon što su mu Twitter i Facebook zabranili objave poslije nereda 6. januara 2021. godine, kada se pokušalo poništiti rezultate izbora.Bio je to bijesan, ali i haotičan start biznisa.Javno listana "shell" kompanija s kojom se Truth Social spojio kako bi kroz trgovanje dionicama došao do novca bila je pod istragom saveznih regulatora zbog obmanjivanja investitora, što je kulminiralo višemilionskom kaznom. Jedan član upravnog odbora čak je osuđen na zatvorsku kaznu zbog insajderske trgovine.Potom je Trampu ponovo dopušten povratak na Facebook i Twitter, što je za tada bivšeg predsjednika izgledalo kao pobjeda. Ali taj potez je ujedno potkopao i njegov novi biznis, jer su platforme, posebno X, novo ime za Twitter, olabavile moderiranje sadržaja, oslabljujući argument da je Truth Social utočište za one koji bježe od cenzure.Godinama kasnije, Truth Social se i dalje muči da privuče korisnike izvan najužeg kruga predsjednikovih pristalica, uprkos tome što je koristi za ključne političke objave, praksu koju stručnjaci za etiku u javnoj upravi kritikuju kao sukob interesa s predsjedničkom funkcijom. Mjesečna publika Truth Sociala pala je i na webu i na mobilnoj aplikaciji u martu na godišnjem nivou, prema podacima firme za digitalnu analitiku Similarweb.Trump Media je u posljednje dvije godine izgubila više od milijardu dolara, a kretanje dionice odražava te finansijske probleme. Nakon što je ubrzo po izlasku na berzu 2024. dionica zatvarala oko 62 dolara, danas je potonula u jednocifrene iznose.Kako je platforma stagnirala, kompanija je počela ulaziti u druge poslove.U avgustu je Trump Media saopćila da pokreće novi kripto biznis u partnerstvu s nekoliko kompanija, među kojima je i Crypto.com. Ideja je bila da drži ogromne količine tokena Crypto.com-a pod nazivom Cronos kako bi izgradila "digitalni ekosistem" Trump Medije, u kojem bi korisnici umjesto dolara tim tokenima plaćali, zarađivali nagrade i kupovali usluge.Trump Media računa i na drugu alternativnu valutu, prikupivši prošle godine 2,5 milijardi dolara kako bi agresivno kupovala bitcoin. Time je slijedila primjer MicroStrategyja, softverske kompanije koja se transformisala u svojevrsni bitcoin holding, gomilajući tu kriptovalutu.Hoće li se novi poduhvati Trampove kompanije isplatiti ostaje neizvjesno, ali priča MicroStrategyja može poslužiti kao upozorenje. Vrijednost njegovog bitcoina se urušila posljednjih mjeseci, potapajući imovinu MicroStrategyja, ali i Trump Medije. Od jula je dionica nekada snažno rastućeg MicroStrategyja pala za gotovo 60 posto.<h2>Drugi smjer</h2>U decembru je Trump Media objavila da ide i u potpuno drugom smjeru, spajanjem s kompanijom koja razvija nuklearnu fuziju, obećavajuću, ali još uvijek daleku tehnologiju proizvodnje energije.Privlačnost fuzije leži u tome što bi jednog dana mogla napajati podatkovne centre potrebne za razvoj i rad AI istraživanja i usluga, koji su preko noći postali globalni trend, ali i prijetnja većim računima za struju.Potez je izazvao kritike jer je nuklearna energija strogo regulisana, a Tramp nije samo veliki dioničar Truth Sociala. Kao predsjednik SAD ima moć da kroz propise, zakone i državna finansiranja pomogne vlastitim kompanijama i nanese štetu konkurentima.A Trampova administracija ne drži se po strani. U oktobru je američko Ministarstvo energetike objavilo "mapu puta" kojom se opisuje kako može pomoći "nadolazećoj privatnoj industriji fuzije" da se brzo proširi.- Postoji ogroman sukob interesa.&nbsp;Vlada Sjedinjenih Američkih Država će se u sve to duboko uključiti - kaže Richard Painter, glavni savjetnik za etiku u Bijeloj kući u administraciji Georgea W. Busha.&nbsp;Novi direktor Kevin McGurn radio je u kompanijama NBC Universal, Hulu i DoubleClick, između ostalih, pa ima bogato poslovno iskustvo koje je Nunesu nedostajalo.McGurn je u utorak u saopćenju poručio da je kompanija "spremna za uzlet".- Noseći jedinstvenu, singularnu viziju i poruku predsjednika Trampa, Truth Social predstavlja najmoćniji brend i glas u historiji društvenih mreža i šire - rekao je.Investitori, međutim, i dalje nisu uvjereni. U srijedu poslijepodne, čak i uz vijest da McGurn preuzima kormilo, dionica je snažno pala, za dodatnih 3,5 posto, na 9,48 dolara.

Odmakla se daleko od svoje početne misije društvene mreže i ušla u kriptovalute, finansije, pa čak i nuklearnu energiju

Kompanija Donalda Trampa u velikim problemima, izgubili milijardu dolara

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić održao je sastanak sa predstavnicima Sindikata Nove Željezare Zenica, Sindikata metalaca Federacije Bosne i Hercegovine, kao i Sindikata metalaca Zeničko-dobojskog kantona, savjetnicom premijera Federacije Bosne i Hercegovine Draženkom Subašić i direktorom Energoinvesta Mirzom Ustamujićem.<h2>Zaštita radnih mjesta</h2>Na sastanku se razgovaralo o budućnosti Nove Željezare Zenica, zaštiti radnih mjesta i mogućim modelima stabilizacije poslovanja ovog značajnog industrijskog sistema.- Sastanak sa sindikatima prvi je u nizu planiranih koji će biti održani u narednim danima, uključujući i sastanke s vlasnicima kompanije. Tokom današnjeg sastanka jasno je istaknuto da Energoinvest, Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije i Vlada Federacije Bosne i Hercegovine imaju zajednički interes i punu opredijeljenost da se pronađe održivo rješenje koje će osigurati budućnost Nove Željezare Zenica i zaštititi prava radnika - saopćeno je iz Vlade Federacije Bosne i Hercegovine.Naglašeno je da za Vladu Federacije Bosne i Hercegovine i Sindikat otpuštanje radnika i stečaj nisu opcija.Predstavnici Sindikata, kao i uposlenici Nove Željezare Zenica, izrazili su spremnost za partnerski odnos i dali punu podršku nastavku procesa stabilizacije, naglašavajući važnost otvorenog dijaloga i institucionalne podrške.<h2>Jasan cilj</h2>Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić poručio je da je cilj jasan – očuvati proizvodnju, sačuvati radna mjesta i vratiti perspektivu kompaniji koja ima veliki značaj za Zenicu i Federaciju Bosne i Hercegovine.Podsjećamo, u Novoj Željezari Zenica danas su se medijima obratili direktori pogona koji su već ugašeni ili će biti ugašeni, te pojasnili tok i dinamiku obustave proizvodnje.Kako je istaknuto, proces zaustavljanja proizvodnje već je počeo. Sinoć je ugašen pogon Aglomeracije, dok će danas uslijediti i gašenje ostalih ključnih dijelova sistema, uključujući visoku peć i prateće pogone.Na kraju, uz puno razumijevanje ministra Lakića i delegacije, ostaje pitanje gdje je vlasnik Nove Željezare Gordan Pavlović i gdje su njegovi bošnjački politički mentori na ovom sastanku?

Na sastanku se razgovaralo o budućnosti Nove Željezare Zenica, zaštiti radnih mjesta i mogućim modelima stabilizacije poslovanja

Lakić sa Sindikatom Željezare: "Stečaj i otpuštanje radnika u nisu opcija"

Iz Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine (PU FBiH) su objavili nove podatke o fiskalnom prometu po općinama i gradovima.I posljednji podaci govore da je nastavljena već duga "mrtva utrka" za prvo mjesto po fiskalnom prometu između općina Ilidža i Novi Grad Sarajevo. Ove dvije lokalne zajednice se smjenjuju na prvom mjestu.Naime, prošlomjesečni fiskalni promet Ilidže je iznosio 526,90 miliona KM, što je za 59,46 miliona, odnosno 12,72 posto više u odnosu na mart prošle godine.S druge strane, prošlomjesečni promet Novog Grada je iznosio 489,37 miliona KM, što je za 15,75 miliona, odnosno 3,33 posto više u odnosu na mart prošle godine.Međutim, Novi Grad je sa 1,373 milijarde KM u prva tri mjeseca ove godine prvi po fiskalnom prometu u FBiH. Ilidža je sa 1,370 milijardi KM druga, što znači da je riječ o razlici između ove dvije općine od tri miliona KM.Među 10 općina i gradova koji su u martu imali najveći fiskalni promet bili su i Mostar (354,15 miliona), Tuzla (353,71 milion), Tešanj (342,89 miliona), Centar Sarajevo (333,28 miliona), Zenica (313,30 miliona), Novo Sarajevo (235,76 miliona), Visoko (186,59 miliona) i Široki Brijeg (179,67 miliona).Potpuna lista općina i gradova FBiH s podacima o fiskalnom prometu je dostupna <a href="chrome-extension://efaidnbmnnnibpcajpcglclefindmkaj/https://ik.imagekit.io/9qcwbg8wl/PrometOpcine_Web_2026_03_06042026_gTY7VChla.pdf">ovdje</a>.

Prošlomjesečni fiskalni promet Ilidže je iznosio 526,90 miliona KM, što je za 59,46 miliona, odnosno 12,72 posto više u odnosu na mart prošle godine

Nastavljena "mrtva utrka" Ilidže i Novog Grada: Evo ko je na prvom mjestu po fiskalnom prometu

Bosna i Hercegovina je u prva tri mjeseca 2026. godine ostvarila izvoz u vrijednosti od 4 milijarde i 154 miliona KM, što predstavlja rast od 0,5 posto u odnosu na isti period prošle godine.Istovremeno, uvoz je iznosio 7 milijardi i 255 miliona KM, što je povećanje od 0,9 posto na godišnjem nivou, piše biznisinfo.ba. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 57,3 posto, dok je vanjskotrgovinski robni deficit dostigao 3 milijarde i 101 milion KM.Kada je riječ o tržištima, izvoz u zemlje CEFTA-e iznosio je 643 miliona KM, što je za 8,7 posto manje nego u istom periodu 2025. godine. Uvoz iz ovih zemalja iznosio je 849 miliona KM, uz pad od 3,9 posto, dok je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 75,8 posto.S druge strane, izvoz u zemlje Evropske unije nastavio je rasti te je dostigao 3 milijarde i 212 miliona KM, što je povećanje od 5,7 posto u odnosu na isti period prošle godine. Uvoz iz EU iznosio je 4 milijarde i 227 miliona KM, uz rast od 0,9 posto, dok je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 76 posto.Podaci pokazuju da EU ostaje ključni vanjskotrgovinski partner Bosne i Hercegovine, dok se istovremeno bilježi pad trgovinske razmjene sa CEFTA tržištem.

Podaci pokazuju da EU ostaje ključni vanjskotrgovinski partner Bosne i Hercegovine

U prvih devet mjeseci ove godine ukupna vrijednost uvoza iznosila je 21,31 milijardu KM

Blagi rast izvoza BiH u prva tri mjeseca, deficit iznad tri milijarde KM

Sistem za povrat američkih carina trebalo bi da bude pokrenut u ponedjeljak, čime će kompanijama biti omogućeno da podnose zahtjeve za povrat sredstava nakon što su platile ukupno 166 milijardi dolara carina koje je Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država (SAD) proglasio nezakonitim.Američka carinska i granična zaštita upravljaće online platformom putem koje će se, u većini slučajeva, vršiti elektronski povrati, u skladu sa sudskim podnescima.Do 14. aprila već je 56.497 uvoznika podnijelo zahtjeve za povrat, prema podacima koje prenosi Associated Press.Procjenjuje se da bi obrada povrata mogla trajati između 60 i 90 dana.- Moja glavna briga je vrijeme obrade. Proces povrata koji traje nekoliko mjeseci ne rješava problem likvidnosti koji bi trebalo da riješi - izjavio je Bred Džekson (Brad Jackson), suosnivač kompanije After Action Cigars za AP.Pojedine kompanije koje su bile pogođene carinama ranije su povećale cijene proizvoda kako bi ublažile rast troškova uvoza i izvoza. Iako nisu zakonski obavezne, neke od njih su najavile da će eventualno vratiti novac svojim kupcima.Iz FedExa je saopćeno da je kompanija “posvećena brzom radu na izdavanju povrata za carine prema IEEPA-i (Zakon o međunarodnim vanrednim ekonomskim ovlastima) koje je platila u ime svojih klijenata, čim počne primati povrate od CBP-a”.Na taj način, kako se navodi, politika carina koju je uveo predsjednik SAD-a Donald Tramp (Donald Trump), umjesto očekivanog “velikog bogatstva” za američke firme, sada dovodi do procesa povrata sredstava kompanijama, a vjerovatno i dijela građanima koji su snosili veće cijene.

Do 14. aprila već je 56.497 uvoznika podnijelo zahtjeve za povrat, prema podacima koje prenosi Associated Press

SAD pokreću sistem povrata carina: Kompanijama se vraća 166 milijardi dolara 


Regulacioni plan za „Kvadrant C“ naći će se pred vijećnicima Grada Sarajeva, ali on ujedno predstavlja i izazov na svakom horizontu.&nbsp;U ovom trenutku aktivno je stotinjak gradilišta, a desetak je onih velikih s objektima od 50, 100, pa i blizu 200.000 kvadratnih metara. Sve ove objekte karakterizira to da su stambeni. Neki se ističu spratnošću od 12, 14 ili 20 spratova, nekoliko ih ima po 22, a jedan od njih, onaj koji gradi kompanija Tihomira Brajkovića, čak 23 sprata. Dakle, u Sarajevu je u toku izgradnja nekoliko hiljada novih stanova u velikom broju zgrada visoke spratnosti. Ipak, fokus javnosti je na „Kvadrantu C“ Marijin dvor, koji je definiran kao poslovna zona. Zašto je tako? Izgradnja stambenih objekata investitorima je izuzetna poslovna prilika – donosi veliku i brzu zaradu. S druge strane, ovakvi projekti vrlo brzo postaju opterećenje zbog utjecaja na, prije svega, komunalnu i saobraćajnu infrastrukturu. Nasuprot njima su poslovni kompleksi, koji sa sobom nose znatno manje opterećenje infrastrukture, ali imaju izuzetnu i dugoročnu razvojnu komponentu. Ipak, primjer „Kvadranta C“ pokazuje da je u Sarajevu lakše, ali i prihvatljivije graditi velike stambene komplekse nego manje poslovne, diplomatske ili one namijenjene kulturi. Kao da postoji pravilo: što je veći stambeni kompleks, o njemu se u javnosti manje govori. Ili: što se više govori o razvojnim projektima, manji je fokus na stanogradnji, piše Hayat.<h2>Sarajevo i urbani razvoj</h2> U planskoj dokumentaciji Sarajeva, koja datira još iz 1980-ih godina, „Kvadrant C“ je definiran kao poslovna zona, a širi prostor kao onaj na kojem je moguća i dozvoljena gradnja višespratnica. „Kvadrant C“, barem njegov značajan dio, danas predstavlja jedan od najneuređenijih dijelova Sarajeva. Tu se nalaze ruševne barake, oronule zgrade, neuređeni parkinzi i neugledne površine. Namjera da se ovaj dio Sarajeva „oživi“ i pretvori u modernu obrazovno kulturno diplomatsko poslovnu cjelinu iskazana je još 2015. godine. Odluku o pristupanju izradi Regulacionog plana Gradsko vijeće Sarajeva usvojilo je prije tačno deset godina.Uslijedile su višegodišnje procedure usvajanja nacrta, prijedloga, javnih rasprava, korekcija planova, crtanja i križanja nacrtanog. Konačno, nadležna institucija – Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo – uputila je Gradskom vijeću finalnu verziju Regulacionog plana za „Kvadrant C“, Marijin dvor. Iako se očekuje da Regulacioni plan bude usvojen, njegovu izradu pratilo je prebrojavanje objekata, spratova, parking mjesta, saobraćajnica i puteljaka. U konačnom prijedlogu nema objekata od 13, 15, 20 ili 23 sprata. Također, nema stambenih zgrada. Svi planirani objekti imaju najmanje 80% planirane površine za poslovne, diplomatske ili muzejske namjene.Postavlja se pitanje: Bi li "Kvadrant C" odavno bio izgrađen visokim stambenim zgradama da su vlasnici nekretnina neke druge osobe?

<h2>Šta "krije" "Kvadrant C"?</h2>U obuhvatu „Kvadranta C“ trenutno se nalaze 34 objekta: deset stambenih, jedan stambeno poslovni (Importanne centar), jedan objekat ambasade i 22 poslovna objekta različite namjene, među kojima su fakulteti i srednje škole, ali i banke. Prema planu Zavoda, 22 objekta trebaju biti srušena, a taj proces je za neke od njih već započet. Dakle, u cijelom području, nakon rušenja planiranih objekata, ostat će dvanaest objekata; neki će biti dograđeni, a samo nekoliko novih će biti izgrađeno.Regulacioni plan tretira sedam parcela. Na prvoj parceli planiran je poslovni kompleks WTC SARAJEVO. Radi se o objektu kaskadne spratnosti, s maksimalnih 11 spratova u dva segmenta objekta. Nakon javne rasprave i zahtjeva različitih subjekata, a prije svega Asocijacije arhitekata, kao i predsjednika Kantonalnog odbora SDA Sarajevo, koeficijent izgrađenosti smanjen je za oko 20 posto, a smanjena je i spratnost ovog objekta u odnosu na ranija rješenja. Ovo je ujedno i najveća parcela, površine 15.200 m², ali je na njenom manjem dijelu (5.900 m²) planirana gradnja objekta, dok je značajan dio Zavod odredio za budući trg i parkovske površine.Na drugoj parceli planirana je dogradnja preostalog dijela Importanne centra. Radi se o „kuli“ do 11 spratova i segmentu ove zgrade koji je planiran još prije više od desetljeća. Ovo je ujedno i jedini segment koji ima nešto veći koeficijent izgrađenosti, s obzirom na to da se radi o dogradnji postojećeg objekta, za koji je već bila plaćena (2 miliona KM) i izdata urbanistička saglasnost, ali gradnja nije bila moguća zbog objekata i baraka koje je koristio MUP. Prema dostupnim informacijama, sve ovo dio je šireg dogovora prema kojem je vlasnik Importannea dao dio svoje imovine za javni interes, odnosno za gradnju muzeja Ars Aevi, a zauzvrat je trebao imati mogućnost završetka planirane gradnje centra. Za sada taj dogovor vlasti nisu ispoštovale.Objekat na građevinskoj parceli broj 3 planiran je u postojećim horizontalnim gabaritima, uz mogućnost povećanja spratnosti do maksimalno prizemlja plus četiri sprata. Na četvrtoj parceli planirano je diplomatsko konzularno predstavništvo Kraljevine Saudijske Arabije, a već su osigurana i planirana sredstva za gradnju tog objekta. Peta parcela rezervirana je za muzej Ars Aevi, jedan od najznačajnijih kulturnih projekata u Bosni i Hercegovini, čija vizija traje duže od tri decenije. Objekat na građevinskoj parceli broj 6 planiran je istovjetno kao i objekat na parceli broj 3. Posljednja, sedma parcela, tretira dogradnju postojećeg objekta Mašinskog fakulteta.Dakle, na tri od sedam parcela planirani su obrazovno kulturni sadržaji, dok su četiri namijenjene dogradnji i gradnji objekata čija je namjena najmanje 80% poslovno komercijalna. Ono što ovakav plan razlikuje od brojnih drugih u Sarajevu jeste odsustvo velikih stambenih zgrada i visoke spratnosti, piše Hayat.<h2>Brojevi "Kvadranta C"</h2>Cijeli obuhvat „Kvadranta C“ ima površinu od 146.000 m². Tlocrtna površina objekata iznosi 39.488 m². Procenat izgrađenosti obuhvatit će 27,05%, a koeficijent izgrađenosti iznosi tek 1,28.Zavod je u svom pojašnjenju naveo da su u potpunosti ispoštovane sve procedure i dokumenti višeg reda, uključujući važeći Urbanistički plan Sarajeva. Ipak, čini se da su u Zavodu računali i s nacrtom Urbanističkog plana čije se usvajanje tek planira. To je posebno primjetno kod koeficijenata izgrađenosti (Ki). Naime, čak četiri planirane parcele imaju koeficijent 3,7, dvije još manji, a samo segment Importanne centra, zbog već opisane situacije, ima veći koeficijent. U slučaju WTC SARAJEVO, ranije planirani Ki iznosio je 4,5, pa je izvjesno da je Zavod izvršio prilagodbe zahtjevima iz javne rasprave, ali i granicama Urbanističkog plana koji tek treba biti usvojen.

Najviši pojedinačni segmenti objekata u „Kvadrantu C“ mogu imati 11 spratova. Ovo ograničenje odnosi se na Importanne centar i WTC SARAJEVO, koji su orijentirani prema ulici Zmaja od Bosne. Objekti prema Wilsonovom šetalištu ne mogu imati više od četiri sprata. Nijedan objekat nije planiran na zelenim površinama, što je naročito važno istaći.Zaključno, Regulacioni plan za „Kvadrant C“ naći će se pred vijećnicima Grada Sarajeva, ali on ujedno predstavlja i izazov: poslovni, obrazovni, kulturni i diplomatski razvoj ili stanogradnja. U narativu su svi za moderno i razvijeno Sarajevo i za nova radna mjesta, ali u praksi su se češće ruke dizale za nove stanove i „spavaonice“. Dakle, pitanje za gradske vijećnike glasi: je li bitno da se gradi, je li bitnije šta se gradi ili je najbitnije ko gradi, piše Hayat.

U obuhvatu „Kvadranta C“ trenutno se nalaze 34 objekta

Regulacioni plan za „Kvadrant C“ naći će se pred vijećnicima Grada Sarajeva

Predstavnici Croatia Airlines i Aerodroma Sarajevo o jačanju partnerskih odnosa i saradnje

Mujkanović: Neka direktor Ahmed Hamzić pokaže svoj patriotizam i napusti Novu Željezaru Zenica

Rusmir Hrvić postaje većinski vlasnik Sarajevo-osiguranja

Preživjela dva rata i agresiju: Trojka ugasila Željezaru

BiH sve bliže sivoj listi MONEYVAL-a

Connected by Xiaomi konferencija u Sarajevu: Jačanje partnerstva i daljnje pozicioniranje na tržištu BiH

​Siguran obrok za najugroženije, 500.000 KM za javne kuhinje

Vijeće ministara BiH odobrilo jednokratnu pomoć zaposlenima u institucijama

Vlada FBiH: Rekordnih 190 miliona KM poticaja poljoprivredi u Federaciji BiH

EP HZHB: Dokazali smo da nekretninom upravlja HE Mostar od 1992. godine

Kompanija Donalda Trampa u velikim problemima, izgubili milijardu dolara

Lakić sa Sindikatom Željezare: "Stečaj i otpuštanje radnika u nisu opcija"

Nastavljena "mrtva utrka" Ilidže i Novog Grada: Evo ko je na prvom mjestu po fiskalnom prometu

Blagi rast izvoza BiH u prva tri mjeseca, deficit iznad tri milijarde KM

SAD pokreću sistem povrata carina: Kompanijama se vraća 166 milijardi dolara

"Kvadrant C" u Sarajevu otvorio brojna pitanja: Je li bitno da se gradi, je li bitnije šta se gradi ili je najbitnije ko gradi?

Biznis

Predstavnici Croatia Airlines i Aerodroma Sarajevo o jačanju partnerskih odnosa i saradnje

Mujkanović: Neka direktor Ahmed Hamzić pokaže svoj patriotizam i napusti Novu Željezaru Zenica

Rusmir Hrvić postaje većinski vlasnik Sarajevo-osiguranja

Preživjela dva rata i agresiju: Trojka ugasila Željezaru

BiH sve bliže sivoj listi MONEYVAL-a

Connected by Xiaomi konferencija u Sarajevu: Jačanje partnerstva i daljnje pozicioniranje na tržištu BiH

​Siguran obrok za najugroženije, 500.000 KM za javne kuhinje

Vijeće ministara BiH odobrilo jednokratnu pomoć zaposlenima u institucijama

Vlada FBiH: Rekordnih 190 miliona KM poticaja poljoprivredi u Federaciji BiH

EP HZHB: Dokazali smo da nekretninom upravlja HE Mostar od 1992. godine

Kompanija Donalda Trampa u velikim problemima, izgubili milijardu dolara

Lakić sa Sindikatom Željezare: "Stečaj i otpuštanje radnika u nisu opcija"

Nastavljena "mrtva utrka" Ilidže i Novog Grada: Evo ko je na prvom mjestu po fiskalnom prometu

Blagi rast izvoza BiH u prva tri mjeseca, deficit iznad tri milijarde KM

SAD pokreću sistem povrata carina: Kompanijama se vraća 166 milijardi dolara

"Kvadrant C" u Sarajevu otvorio brojna pitanja: Je li bitno da se gradi, je li bitnije šta se gradi ili je najbitnije ko gradi?

Siguran obrok za najugroženije, 500.000 KM za javne kuhinje

Siguran obrok za najugroženije, 500.000 KM za javne kuhinje