Maloljetni delinkventi odavno su postali naša svakodnevica i skoro da nema dana a da se u policijskim biltenima ne nađu inicijali iza kojih se krije maloljetni kriminalac. 

Maloljetnici najčešće kradu, zatim se bave razbojništvima, a evidentirani su i u krivičnim djelima nanošenje teške i lakše tjelesne povrede te posjedovanje i uživanje droge.

Većinom povratnici

U Bosni i Hercegovini je u prošloj godini registrirano ukupno 718 maloljetnika koji su počinili krivično djelo. Od toga je na području Federacije BiH evidentirano 429 maloljetnika, a u Republici Srpskoj 293.

Dragan Mioković, penzionisani visoki policijski dužnosnik Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo, ističe da policija već godinama upozorava na problem maloljetničke delinkvencije te da korijen problema leži u slabljenju porodice.

- Zbog teških ekonomskih uvjeta i preživljavanja, roditelji nemaju vremena da se posvete djeci. S druge strane, država nema dovoljno razvijen dio aparata koji treba da se stara o maloljetnicima, tu mislim i na škole i na centre za socijalni rad, odnosno na sve te segmente društva koji bi se trebali brinuti o maloljetnicima. S njima se, praktično, ne radi. Ovo što se čita u crnim hronikama, to je samo posljedica. Policija, tužilaštva i sudovi su posljednji na ljestvici. Oni se suočavaju sa posljedicama takvog odrastanja maloljetnika - napominje Mioković.

Među maloljetnim kriminalcima uglavnom se radi o povratnicima.

- Sudeći na osnovu ovoga što pratim po medijima, u padu je broj maloljetnika koji su počinili krivična djela. Policija vodi evidenciju o tome koliko je prijavljeno maloljetnika koji nikad nisu bili prijavljeni, taj broj je u opadanju i to je dobar znak. Ali, s druge strane, činjenica je da su povratnici vrlo zastupljeni. Sreća je da u posljednje vrijeme nisu učestvovali u težim krivičnim djelima, kao što je ubistvo, ali su i razbojništva i drske krađe kojima se bave maloljetnici, teška djela i imaju visok stepen društvene opasnosti - ističe Mioković.

On kaže da je problem maloljetničke delinkvencije u zemljama u tranziciji, kakva je naša, te u nesređenim sistemima, kakav je naš, izuzetno veliki.

Upozorenje policije 

- Dodatni problem je što većina tih maloljetnika koji imaju problem sa zakonom, nažalost, izrasta u odrasle kriminalce. Iz tog miljea regrutiraju se kriminalci, oni koji se kriminalom bave i nakon što navrše 18 godina. Policija je u posljednjih 10-15 godina ukazivala na to da je ovo put u stavaranje pravih bandi, onih koje okupiraju i drže pod kontrolom kvartove. Na to je policija zvanično upozoravala. Ne branim policiju, tužilaštvo i sud, ali ako se iko bavi maloljetničkom delinkvencijom, onda su to oni. Ipak, oni se ne mogu baviti prevencijom, time se moraju baviti obrazovanje i socijalne ustanove, jer je riječ o širem društvenom problemu - zaključuje Dragan Mioković.

Vršnjacima otimaju mobitele  

U našoj zemlji bilo je primjera maloljetničkih bandi koje su presretale djecu ispred škola i otimale im novac.

- To je taj ulični kriminal, to su te drske krađe, kada otimaju mobitele vršnjacima, pa do razbojništava, kada upotrebom sile otimaju. To nije ništa novo, već nekoliko godina postoje i slučajevi da četvorica ili petorica maloljetnika rade zajedno - kaže Mioković.

Stariji iskorištavaju mlađe

Nije rijedak slučaj da stariji kriminalci iskorištavaju maloljetnike, jer im je dobro poznato da im neće biti izrečena teža kazna.

- Znam slučajeve gdje se dilanje i prenošenje droge povjeravaju maloljetnicima, jer im je, kako žargonski kažu, “manji pad”. Ključni problem je da se društvo mora početima baviti uzrocima. Dok je porodica ovakva kakva je, dok je besperspektivnost mladih ljudi u našoj zemlji i regionu takva i dok se obrazovanje srozava, i dalje ćemo imati maloljetnike u kriminalu - smatra Mioković.