KRIMINAL Šta stoji u izvještaju američkog Stejt departmenta

Jadranska obala je sigurna luka za južnoamerički kokain

Kod nas postoji 16 policija, u takvoj situaciji, skoro je nemoguće boriti se protiv međunarodne trgovine drogom, kaže dobro upućeni policijski izvor

Dž. PORAČANIN
15.04.2019 12:31

Šikalo i Peruanci pritvoreni zbog trgovine kokainom

Američki Stejt department u godišnjem izvještaju o međunarodnoj trgovini drogama, objavljenom krajem marta 2019. godine, navodi da je Bosna i Hercegovina tranzitna zemlja za međunarodnu trgovinu drogom. Kriminalne grupe iz BiH često djeluju izvan Balkana, iako vođe takvih organizacija borave u zemlji, navedeno je u izvještaju. 

Dominacija na tržištu

- To nije ništa novo, jer je geografski položaj Bosne i Hercegovine takav da je ona, otkako postoji, na tom tranzitu za trgovinu drogom. Njena pozicija je takva, od juga prema sjeveru, od istoka prema zapadu – pojašnjava dobro upućeni policijski izvor.

Isti izvor navodi da neuređen sistem, kako politički, tako i sigurnosni, potom nepovezanost i heterogenost policije, dodatno usložnjavaju situaciju.

- Protiv organiziranog tranzita droge vrlo je teško boriti se. Kod nas postoji 16 policija, u takvoj situaciji, to je skoro nemoguće, u tome je suština problematike. I to nije slučaj samo s BiH. Kad govorimo o zemljama bivše Jugoslavije, tu su i Makedonija, Srbija i dio Hrvatske. To je najkraći put prema zapadnoj, odnosno sjevernoj Evropi – kaže naš izvor.

  • Kokain bio spreman za bh. tržište
    Kokain bio spreman za bh. tržište

U izvještaju se navodi da je jadranska obala glavni ulaz za južnoamerički kokain namijenjen za Evropu i da međunarodne kriminalne grupe, uglavnom orijentirane na marihuanu, heroin i kokain, dominiraju trgovinom drogom na Balkanu.

- Bosna i Hercegovina nije glavni proizvođač droga niti ciljno odredište za njihovu prodaju. Smještena je između centara za preradu droga u jugozapadnoj Aziji i tržišta u zapadnoj Evropi - navodi Stejt department.

O spregi bh. kriminala i južnoameričkih narkokartela najbolje govori primjer sarajevskog boksera Smaila Šikala. Sud u Peruu pritvorio ga je, zajedno sa Peruancima, na 18 mjeseci zbog krijumčarenja tone i po kokaina. 

Neuređen sistem

Droga je iz regiona Vraem, legla narkomafije, stigla u Truhuljo, prošavši kroz gradove Huanuko, Limu i Gvadalupe. Sve je ukazivalo na to da su kokain planirali prebaciti u Evropu preko sjevera Perua, a njegovo konačno odredište trebala je biti Bosna i Hercegovina. Šikalo je bio veza s Evropom.

Zapljene narkotika

Bosna i Hercegovina sarađuje sa Sjedinjenim Američkim Državama u poboljšavanju istražnih kapaciteta kako bi se suzbila trgovina drogama, kao i da se saradnja odvija i sa drugim partnerima, navodi se u izvještaju. Policija je u 10 mjeseci 2018. godine zaplijenila 3,35 kilograma heroina, 2,7 kilograma kokaina, 1,84 tone marihuane, ali i drugih narkotika.

Presude za pranje novca

Izvještaj govori i o napretku BiH u borbi protiv pranja novca i oduzimanja imovine. Izvještaj podsjeća da na državnom nivou vlasti i dalje ne postoji agencija za oduzetu imovinu. Od januara do oktobra 2018. godine, prema informacijama Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH, sudovi su izrekli šest osuđujućih presuda. 

Komentari

NA VRH