Bosna i Hercegovina godišnje izdvaja oko 15 miliona KM na finansiranje političkih stranaka na različitim nivoima vlasti.Ova javna sredstva izdvojena za političke stranke bilježe porast od oko 20 posto na godišnjem nivou.

S druge strane, Centralna izborna komisija (CIK) BiH, koja je nadležno tijelo za ocjenu finansijskih izjava političkih stranaka, suočava se sa problemima u vršenju kontrole usljed nedostatka istražnih ovlašćenja i nedovoljne transparentnosti postizbornih finansijskih izvještaja.

CIK, također, ima probleme sa dostavljanjem izjava od političkih stranaka, pošto se te izjave daju na dobrovoljnom nivou.Nedostatak kapaciteta, resursa i nadležnosti CIK-a i entitetskih izbornih komisija čini kontrolu finansiranja stranaka neefikasnom.Iako BiH ima Zakon o finansiranju političkih stranaka, jasna i transparentna pravila o finansiranju stranaka, sankcijama i eksternoj finansijskoj kontroli političkih stranaka u velikom dijelu nedostaju.

Naša država 2002. i 2003. godine je prednjačila u regionu kada je u riječ o transparentnom finansiranju političkih stranaka, a od tada sve zemlje su napredovale u toj oblasti dok je BiH nakon izmjena zakona usvojenih u Parlamentarnoj skupštini 2012. godine nazadovala.

Za posljedicu imamo činjenice koje su date u uvodnom izlaganju ovog teksta.

Naime, izmjenama i dopunama Zakona o finansiranju političkih partija BiH koje je usvojila Parlamentarna skupština, između ostalog, povećan je limit donacija strankama, dok je, s druge strane, nivo odgovornosti smanjen. Također, oslabljena je kontrola nad sredstvima stranka.

Kako bi ovo bilo promijenjeno potrebno je izmijeniti zakonodavstvo. Na ovako nešto kontinuirano apeliraju predstavnici civilnog društva.

Izvršni direktor Transparency International BiH Srđan Blagovčanin dio ovog problema vidi u tome što su vladajuće političke partije u posljednjih nekoliko godina kroz izmjene zakona znatno liberalizovale finasiranje političkih partija.

Srđan Blagovcanin

 - Sankcije za kršenje zakona su simbolične a efektivan nadzor i kontrola nad finansiranjem političkih partija nije uspostavljen. Stoga, i imamo situaciju da je u praksi gotovo nemoguće ući u trag ukupnim iznosima i namjenama finansijskih sredstava političkih partija. Stranke se svjesno odlučuju za kršenja zakona s obzirom na to da su sankcije simbolične i kada se dese to bude sa zakašnjenjem od nekoliko godina, kada su, dakle, stranke već ostvarile svoje ciljeve u kampanji. Najčešći vidovi zloupotreba u finansiranju političkih partija se manifestuju kroz ilegalno koristenje javnih resursa u kampanjama i neprijavljivanje donacija od pravnih i fizičkih lica – kazao je Blagovčanin.

I u posljednjem izvještaju Grupa država protiv korupcije pri Vijeću Evrope (GRECO) bh. vlasti su pretrpjele dosta kritika nisu ispunili nijedan od uvjeta kada je riječ o transparentnosti finansiranja stranaka.

 - Određene mjere poduzete su kako bi se političke stranke potaknule na korištenje bankovnih računa, ali GRECO je zabrinut što se još ostavlja mjesta za upotrebu gotovine i povezanih manipulacija. Transparentnost računa političkih stranaka još nije dovoljna, posebno u vezi s donacijama i identitetom donatora. Mjere nisu poduzete kako bi se ojačali mehanizmi unutrašnje kontrole političkih stranaka, niti kapaciteti za praćenje Centralne izborne komisije (CIK) BiH i njene službe za reviziju - neke su od ključnih zamjerki GRECO-a.

Prema informacijama koje je nedavno objavio portal „Buka“, Centralna izborna komisija BiH je Kolegiju Parlamenta i Vijeću ministara BiH dostavila materijal sa sugestijama na preporuke GRECO-a u oblasti „Transparentnost finansiranja političkih stranaka“.

Odgovor CIK-a, između ostalog je glasio da kako važeći zakoni ne pružaju adekvatan okvir za uspostavu bolje transparentnosti finansiranja političkih stranaka, na način kako to zahtijeva GRECO.

Kada je riječ o zakonodavstvu iz CIK-a skreću pažnju da je nužno pogledati odredbe koje se primjenjuju na političke stranke, a posebno vezane za finansiranje stranaka i izbornih kampanja, koje su trenutno "raštrkane" u različitim zakonodavnim tekstovima.

Entitetski zakoni s druge strane, konstatiraju iz CIK-a, na različite načine propisuju izdvajanje sredstava političkih stranaka iz budžeta pa tako Federacija BiH nije donijela poseban propis kojim se regulira finansiranje političkih stranaka. Umjesto toga izdvajanje sredstava političkim strankama iz budžeta Federacije BiH vrši se u skladu sa Zakonom o izvršenju budžeta FBiH. Sredstva se svake godine utvrđuju kao budžetska pozicija – transfer za političke stranke i koalicije.

Sugestija CIK-a BiH je da se u Zakonu o finansiranju političkih stranaka ugradi odredba kojom se tim aktom uređuju načini i uvjeti stjecanja sredstava za djelovanje političkih stranaka, te nadzor i transparentnost stjecanja i trošenja sredstava. Sugeriraju i da se propiše da se sredstva koja politička stranka u skladu sa Zakonom o finansiranju političkih stranaka obezbijedi za svoje finansiranje zabranjeno trošiti za lične potrebe članova i funkcionera stranke, te druge aktivnosti koje nisu u vezi sa ostvarivanjem političkih ciljeva stranke.

Činjenica da većina novca za finansiranje političkih stranaka u našoj zemlji dolazi iz budžet, znači da upravo poreski obveznici naše zemlje, većim dijelom, finansiraju političke stranke na svim razinama u BiH.

Stoga bi bilo neophodno da političke stranke iskažu puno više transparentnosti, odnosno spremnosti da građanima kontinuirano ''polažu račune'' o svojim aktivnostima, što do sada i nije bio slučaj, računajući da političke stranke nisu odgovorne samo prema svojim članovima i glasačima, već i prema svim građanima naše zemlje.

Ivica Ćavar

Tvrdi ovo projekt menadžer Centra civilnih inicijativa (CCI) Ivica Ćavar. On ističe da, nažalost, veći broj političkih stranaka ne dostavljaju neophodne
informacije, o svom finansiranju, nevladinim udrugama i građanima, iako su to, u skladu sa Zakonom o slobodi pristupa informacijama obavezne učiniti.
 
- Građani BiH, sukladno svim relevantnim istraživanjima, i dalje političke stranke percipiraju kao jedan od najkorumpiranijih segmenata našeg društva.
Osiguranje veće transparentnosti u procesu financiranja političkih partija smanjuje rizik od korupcije u svezi financiranja političkih stranaka, a
nepostojanje reguliranog i transparentnog okvira za njihovo financiranje znači otvaranje ogromnog prostora za političku korupciju.