Institucije sistema u Bosni i Hercegovini trenutno se suočavaju s velikim problemom zbog činjenice da još nije formirano tijelo koje utvrđuje eventualni sukob interesa kod izabranih zvaničnika.

Iz Delegacije Evropske unije u BiH su konstatirali da ovaj problem utiče na povjerenje građana u političke stranke i izabrane zvaničnike. Naveli su da izuzetno spor napredak u ovoj oblasti pokazuje oklijevanje političke elite da dozvoli bolju kontrolu.

Naime, izmjenama i dopunama Zakona o sukobu interesa u institucijama vlasti BiH koje su stupale na snagu 19. novembra 2013. godine predviđeno je formiranje Komisije za odlučivanje o sukobu interesa koja će se sastojati od devet članova.

Komisiju će činiti po tri člana Predstavničkog i Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH te direktor i zamjenici direktora Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije BiH. Predsjedavajući i najmanje jedna trećina članova Komisije iz svakog od domova bit će iz opozicionih stranaka. Prema izmjenama Zakona utvrđivanje sukoba interesa sa Centralne izborne komisije BiH prenosi se u nadležnost novoosnovane komisije.

Zakon prošao Parlament BiH

Iz Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije BiH su nam kazali kako je izmjenama ovog zakona propisano da će ova Agencija preuzeti zaposlene iz CIK-a koji su do stupanja na snagu Zakona obavljali poslove koji su stavljeni u nadležnost  Komisije.

Međutim, već je probijen rok za izvršenje ove obaveza budući da je iznosio 60 dana od dana stupanja na snagu Zakona.

-Održali smo nekoliko radnih sastanaka na kojima smo pokušali usuglasiti sadržaj teksta Sporazuma o preuzimanju zaposlenih. Zbog različitog tumačenja odredbi Zakona pogotovo odredbi koje tretiraju „zaposlene koji su do stupanja na snagu ovog Zakona obavljali poslove koji su stavljeni u nadležnost Komisije“, nismo u zakonom predviđenom roku od 60 dana sa CIK-om zaključili Sporazum o preuzimanju zaposlenih – naveli su u Agenciji za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije BiH.

Navode da je CIK na sjednici od 18. novembra 2013. godine održao sjednicu na kojoj je donesen zaključak da će „u saradnji sa Agencijom za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije pripremiti sporazum o preuzimanju zaposlenih iz Centralne izborne komisije BiH”.

Stav stručnog kolegija Agencije je, pak, da se odredbe člana 9. stav 6. i 7. Zakona isključivo odnose na zaposlene  koji su do stupanja na snagu Zakona obavljali poslove u okviru Odsjeka za primjenu zakona o sukobu interesa pri Sektoru za pravne poslove i primjenu Zakona o sukobu interesa Sekretarijata Centralne izborne komisije BiH. Dodaju da se navedena odredba Zakona ne odnosi na šefa Sektora za pravne poslove i primjenu Zakona o sukobu interesa i koji je rukovodio Sektorom sa dvije unutrašnje organizacione jedinice - Odsjek za provođenje Zakona o sukobu interesa i Odsjek za pravne poslove.

Agencija se obratila Parlamentarnoj Skupštini BiH sa zahtjevom za autentično tumačenje nedovoljno definirane odredbe koja propisuje preuzimanje zaposlenih iz CIK-a koji bi radili u Komisije za odlučivanje o sukobu interesa“, se odnose odredbe člana 9. stav 6. Zakona.

Dodaju da su poduzeli sve neophodne radnje oko izrade Pravilnika o izmjenama i dopunama pravilnika o unutrašnjoj organizaciji koji će osigurati formalno pravne pretpostavke za preuzimanje  uposlenih iz CIK-a BiH.

S druge strane portparol CIK-a Maksida Pirić nam je tek kazala da su u toku aktivnosti na potpisivanju sporazuma između CIK-a o preuzimanju službenika. Dodala je da će u narednom periodu biti organizovana i primo-predaja dokumentacije novoformiranoj komisiji.

No, bez obzira na sve ovo iz nevladinog sektora su upozorili da ovakve promjene zakona zapravo samo formiraju političku instituciju koja neće suzbijati sukob interesa.

Tomo Vidović (SDP), zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamenta FBiH rekao je da je CIK doveden u nezgodnu situaciju odlukom bh. parlamenta da izmijeni Zakon o sukobu interesa u institucijma vlasti BiH i provjere preda svojoj komisiji, čije osnivanje tek predstoji.

Nasir Beganović (SBB), predsjedavajući Zakonodavno-pravne komisije Predstavničkog doma Parlamenta FBi,  smatra da i FBiH, po ugledu na RS, a sada i po ugledu na parlament BiH, treba da osnuje svoju komisiju koja će umjesto CIK-a voditi postupke utvrđivanja sukoba interesa izabranih zvaničnika, savjetnika i nosilaca izvršnih funkcija.

- Lično sam protiv izmjena koje je usvojio Državni parlament pa ovu nadlaženost CIK-a prebacio na svoju komisiju, ali bi i Parlament FBiH na isti način trebalo da riješi problem kako bi rješenja bila ista u cijeloj državi- naglasio je Beganović.

Ranije su iz Delegacije EU upozorili da zakonski propisi koji uređuju odgovornost nositelja javnih funkcija i transparentnost njihovog rada od najvećeg interesa za javnost, pa je prije usvajanja trebalo organizirati širu javnu debatu. Ne samo da zakon nije bio otvoren za javnu debatu, kako su konstatirali, nego je usvojen po hitnom postupku, koji ne dozvoljava predlaganje amandmana.
 
Isto tako, naveli su da formirana Komisija ne zadovoljava uvjet nezavisnosti što bi moglo ugroziti nepristrasnost procesa provjere.

Sa žaljenjem su konstatirali da se vlasti BiH, usvojivši ove amandmane, nisu dovoljno fokusirale na adekvatno rješavanje sukoba interesa.

Čeka se Dom naroda

Dom naroda PS BiH još nije zasjedao i na prvoj narednoj sjednici na dnevnom redu trebalo bi se naći i potvrđivanje imenovanja članova Komisije za odlučivanje o sukobu interesa. Time bi Komisija bila i formalno pravno formirana i mogla bi da započne sa radom.

Realan rizik koji se pojavljujue a koji bi mogao direktno uticati na operativni rad Komisije jeste usvajanje Pravilnika o izmjenama i dopunama parvilnika o unutrašnjoj organizaciji Agencije čije usvajanje je preduslov preuzimanja zaposlenih iz CIK-a a koji će raditi poslove iz nadležnosti Komisije.

Saglasnost na pravilnik daje Vijeće ministara BiH nakon prethodno pribavljenih mišljenja dobijenih od Ministarstva pravde BiH, Ureda za zakonodavstvo i Ministarstva finansija i trezora BiH.

Mišljenje Agencije

Iz Agencije za prevenciju korupcije kažu da je zakonodavac trebao predvidjeti prelazni period u kojem do trenutka formiranja Komisije za odlučivanje o sukobu interesa i preuzimanja zaposlenih iz CIK BiH u Agenciju, odnosno do stvaranja realnih pretpostavki za kontinuiran rad po pitanju problematike sukoba interesa te poslove obavlja CiK BiH.

 - Zakonodavac je postavio nerealne rokove za implementaciju pojedinih odredbi zakona. Poseban problem je što je usvajanjem ovog zakona ostalo “nepokriveno” pitanje sukoba interesa u FBiH i Brčko distriktu BiH, za koje je do stupanja na snagu Zakona o izmjenama Zakona o sukobu interesa Centralna izborna komisija BiH bila nadležna za postupanje – kažu u Agenciji.