Iako se nalazi još u ranoj fazi pregovačkog procesa o priključenju Evropskoj uniji, Srbija ubrzano radi na ispunjavanja uvjeta iz Evropske agende. Ni nedavno održani vanredni parlamentarni izbori u ovoj državi nisu utjecali na dinamiku rada pregovaračkog tima Srbije sa EU na čijem čelu se nalazi Tanja Miščević.

U izjavi za “Avaz” Miščević je kazala da je Srbija, od kada je 21. januara počela pregovore o pristupanju EU ove godine, završila takozvane skrininge za ukupno šest poglavlja. Dodaje da su prema ocjenama sagovornika iz Evropske komisije, oni prošli su uspješno zahvaljujući ozbiljnim pripremama članova pregovaračkih grupa.

Tanja Miščević

- Očekujemo da uskoro dobijemo i prve izveštaje sa skrininga koji će biti preduslov za otvaranje poglavlja, ali će nam prvenstveno dati uvid u kom smjeru treba planirati reformske procese. Skrininzi, odnosno analitički pregledi usklađenosti zakonodavstva, su počeli još u septembru prošle godine i trajat će do marta 2015. godine. Govoreći jezikom brojki samo ove godine ćemo učestvovati na ukupno 50 sastanaka skrininga u Briselu – kazala je Miščević.

U razgovoru za “Avaz” navodi da su poglavlja 23 i 24, koja se odnose na Pravosuđe i osnovna prava i Pravdu, slobodu i bezbjednost, nesumnjivo ključna u procesu reformi i tu Srbiju očekuje mnogo posla.

- Konkretno vijeme otvaranja pregovora o ovim poglavljima će zavisiti prvenstveno od našeg truda, efikasnosti i uspješnosti u pripremi i sprovođenju akcionih planova i ispunjavanju mjerila. Želja nam je da ova poglavlja otvorimo što prije, do kraja ove godine, jer je uređenje ovih oblasti važno za sve nas kao građane. Podjednako su važna i poglavlja koja se odnose na finansijski nadzor, obrazovanje i kulturu i trudićemo se da se i ova poglavlja otvore do kraja ove ili početkom slijedeće godine. No tempo otvaranja poglavlja ne zavisi samo od nas već i od našeg partnera Evropske unije. Znamo da njima u ovoj godini predstoje izbori za Evropski parlament i formiranje nove Komisije. Ipak, treba naglasiti da izbori u Srbiji nisu suštinski usporili proces, pa se nadamo da to neće biti slučaj ni sa izborima u EU – kaže Miščević.

Na upit da li posljednji rezultati na polju suzbijanja kriminala i korupcije u Srbiji mogu imati utjecaja na ubrzanje procesa kada je riječ o navedenim poglavljima, Miščević kaže da će Evropska komisija ozbiljno uzeti u obzir rezultate u ovoj oblasti, no dodaje da je to samo jedan važan segment ovih poglavlja.

- Potrebno je da postoji napredak i na drugim poljima naročito kada je reč o osnovim pravima marginalizovanih grupa i oblasti azila. Ne treba rad na pomenutim poglavljima svesti na napredak u borbi protiv kriminala i korupcije, već treba na njih gledati pre svega  kao priliku da se uspostavi dobra praksa i vrijednosti i kada je riječ o osnovnim univerzalnim i evropskih vrijednostima poštovanja i tolerancije. I to će biti predmet procjene napretka – istakla je Miščević.

Vučić, Ashton i Dačić

Inače, Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju za Srbiju je stupio na snagu 1. septembra 2013, čime je Srbija dobila status države pridružene Evropskoj uniji . Prvi sastanak Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje je održan 21. oktobra 2013. u Luksemburgu , čime je učinjen novi korak u odnosima Srbije sa EU . Od 1. januara 2014. godine trgovina između EU i Srbije je u potpunosti oslobođena carina osim za određene, za dvije strane  posebno osjetljive poljoprivredne proizvode

Srbija je u februaru 2013. godine usvojila Nacionalni program za usvajanje pravne stečevine EU ( NPAA ) za razdoblje 2013-2016 . U toku je izrada revidiranog NPAA koji će predstavljati plan dostizanja potpune unutrašnje usklađenosti domaćeg zakonodavstva Srbije s pravnim tekovinama EU do kraja 2018. godine.

Inače,prevođenje primarnog zakonodavstva Evropske unije je u konačnoj fazi izrade , a do sada je na srpskom jeziku prevedeno preko 50.000 stranica evropskih propisa.

Kada je riječ o odnosima Srbije prema Kosovu, od 19. oktobra 2012. godine kada su održani prvi razgovori u okviru dijaloga na najvišoj političkoj razini do danas održano je nešto više 20 sastanaka . Najznačajniji rezultat je bio " Prvi sporazum o principima koji reguliraju normalizaciju odnosa " između Beograda i Prištine koji je u Bruxellesu parafiran 19. aprila 2013. godine

Plan za provedbu sporazuma , također dogovoren između Beograda i Prištine uz posredovanje Visoke predstavnice za vanjsku politiku i sigurnost EU Catherine Ashton dogovoren je 22. maja 2013. godine

Od vitalnog značaja za primjenu Prvog sporazuma o principima koji reguliraju normalizaciju odnosa kao i za ukupnu normalizaciju odnosa između Beograda i Prištine je provođenje rezultata lokalnih izbora na KiM i formiranje Zajednice srpskih općina u skladu s izbornom voljom građana.

Inače, pitanje normalizacije odnosa između Srbije i Kosova razmatra se u okviru poglavlja 35 “Ostala pitanja“ kao posebna stavka kojom se, kako poručuju iz Evropske komisije, treba baviti u ranoj fazi pregovora, kao i tokom cijelog procesa pregovaranja.

- Obveza Srbije da bilo kakve sporove u vezi s granicom rješava uz poštovanje principa mirnog rješavanja sporova, u skladu s Poveljom Ujedinjenih naroda, uključujući, po potrebi, poštovanje obavezne nadležnosti Međunarodnog suda pravde ili mehanizama arbitraže – poručuju iz Evropske komisije.