Smanjenje energetske potrošnje jedno je od glavnih razvojnih ciljeva Evropske unije, čije članice su se obavezale da će do 2020. godine povećati učešće energije iz obnovljivih izvora do 20 odsto, da će za isto toliko procenata poboljšati efikasnost korištenja energije. Na te principe obavezala se i BiH.
Najznačajniji dokumenti Evropske unije u oblasti energetske efikasnosti zgrada su Direktive 2002/91/EC i 2010/31/EC o energetskim karakteristikama zgrada. Ona nameću obavezu štednje energije u zgradama EU kao i u državama kandidatkinjama, čiji pretendent je i BiH.
Prema važećem EU zakonodavstvu, propisuje se maksimalna godišnja potrošnja energije u zgradama od 95 KWh (kilovatsati) po metru kvadratnom. U zgradama u BiH se troši više od 200 KWh energije godišnje, dok se kod privatnih kuća ti pokazatelji kreću oko 350 KWh.
Direktor Centra za edukaciju i podizanje svijesti o potrebi povećanja energetske efikasnosti “ENERGIS” Hamid Mehinović tvrdi za “Avaz” da, iako u zadnje vrijeme ima pomaka, svijest o potrebi povećanja energetske efikasnosti je dalje jako niska.
- Građanima BiH potrebna je jedna velika kampanja o podizanju svijesti o potrebi povećanja energetske efikasnosti. S druge strane, teško je “natjerati” građane koje su na sistemu daljinskog grijanja da štede toplotnu energiju jer ne plaćaju po kilovat satu, tj. ne plaćaju račune za stvarnu potrošenu energiju, već po metru kvadratnom.
Naš centar konstantno radi na povećanju svijesti o energetskoj efikasnosti u zgradarstvu i industriji kako kroz projekte finansirane od međuarodnih i domaćih organizacija tako i iz vlastitih sredstava i inicijativa – kaže Mehinović.
Ističe da je u Republici Srpskoj donesen Zakon o energetskoj efikasnosti dok je isti u Federaciji BiH u parlamentarnoj procedure i očekuje se da bude donesen u narednih mjesec-dva. Ono što je potrebno, kaže Mehinović, jesu podzakonski akti koji moraju biti harmonizovani sa direktivama EU.
Podsjeća da se Bosna i Hercegovina, kao potpisnica Ugovora o Energetskoj zajednici, obavezala se da će transponovati tri glavne EU direktive o energetskoj efikasnosti u domaće zakonodavsto o energetskim karakteristikama zgrada, o označavanju potrošnje energije, te o efikasnosti korištenja krajnje energije i energetskih usluga.
Dodaje da je FBiH napravila korak naprijed donoseći niz pravilnika, između ostalog i Pravilnik o energetskom certificiranju objekata, prema kojem svaka nova zgrada mora provesti energetski pregled i posjedovati energetski certifikat.
-Postojeći stanovi koji se prodaju, izdaju ili daju na leasing će morati prikazati energetski certifikat na uvid. Javne zgrade sa korisnim prostorom većim od 500 kvadrata će morati iskazati energetski certifikat na vidnom mjestu – kaže Mehinović.
Navodi da su zgrade najveći pojedinačni potrošač energije, sa oko 57 posto od ukupne energije u BiH, a time i veliki zagađivač okoliša. S tim u vezi, dodaje on, zgrade imaju najveći potencijal energetskih i ekoloških ušteda te se sve više potencira na savremenu i energetski efikasnu gradnju.
-Neke od osnovnih, a i naisplativijih mjera energetske efikasnosti, su svakako termoizolacija, zamjena prozora i vrata sa energetski efikasnim prozorima i vratima, kao i zamjena energetski efikasne rasvjete, kućanskih aparati te življenje energijski savjesnim životnim stilom. S obzirom na konstantno rastuće cijene energenata, građani se sve više okreću ka mjerama energetske efikasnosti – naglašava Mehinović.
Sanjin Avdić, voditelj sektora UNDP-a BiH za energiju i okoliš u Sarajevu, istakao je za “Avaz” da ova se, uzimajući u obzir stanje objekata na terenu širom BiH, može apsolutno opravdano govoriti o ekonomskoj isplativosti energetske efikasnosti u zgradarstvu.
Sanjin Avdić: Voditelj sektora UNDP-a BiH za energiju i okoliš u Sarajevu
- Ako uzmemo i neizbježnu činjenicu rasta cijene energije, isplativost je još i veća. Ilustracije radi, UNDP BiH je u zadnje tri godine investirao ukupno 4,2 miliona dolara u mjere povećanja energetske efikasnosti javnih objekata širom BiH i time realizirao 38 projekata. Prosječni period povrata investicije ovih infrastrukturnih mjera je manje od šest godina, sa ukupno ostvarenim uštedama od 700.000 dolara godišnje, smanjenjem emisije od 2.200 tona CO2 godišnje i direktnim zapošljavanjem domaće radne snage – kaže Avdić.
Ističe da UNDP usko sarađuje sa entitetskim fondovima za zaštitu okoliša i cilj je, pored povećanja energetske efikasnosti i smanjenja emisije u zraku, zapošljavanje domaće radne snage.
- Zgrade građene prije 30 ili 50 godina imaju najveći potencijal za povećanje energetske efikasnosti, upravo zbog nepovoljnih energetskih karakteristika vanjske ovojnice zgrade. Kada posmatrate tehno-ekonomske analize takvih objekata, jasno se vidi da su one zapravo najidealnije za ulaganje jer im je period povrata investicije, po pravilu, najkraći i može da iznosi i do svega šest godina – navodi on.
Dodaje da BiH već nekoliko godina korača ka uređenju pitanja energetske efikasnosti u zgradrastvu, odnosno sveobuhvatnog rješavanju pitanja ove oblasti koje obuhvata i sektore industrije, saobraćaja i usluga.
No, napominje da, bez strateških opredjeljenja, jasnih ciljeva za postizanje povećanja energetske efikanosti te još jasnije alokacije odgovornosti po pitanju provođenja tih ciljeva, “kretat ćemo se nalažost i dalje u krug, bez suštinskih promjena”. Dodaje da je prvi korak učinjen donošenjem Zakona u RS a, a nada se i skorijem usvajanju Zakona u FBiH, što je, kaže, ključna polazna tačka!
