Kako bi se entitetski zakoni o unutrašnjoj trgovini uskladili sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), kako je to propisala Evropska komisija, resorna ministarstva u u FBiH i u RS pokrenule su njihove izmjene.

I dok su se u Republici Srpskoj ove izmjene desile, u Federaciji BiH to još nije slučaj.

Ministrica trgovine i turizma RS Maida Ibrišagić-Hrstić rekla nam je da je u članu 3. Zakona o trgovini RS izbrisana odredba koja je propisivala da je trgovac koji obavlja djelatnost u prodajnom objektu dužan u pogledu asortimana obezbijediti ravnomjerno učešće robe domaćeg i stranog porijekla.

Ova izmjena je, kako je naglasila, potaknuta i preporukom Evropske komisije sadržane u Izvještaju o napretku BiH za 2011. godine.

Inače, na nivou Podobora za trgovinu, industriju, carine, poreze i saradnju sa drugim državama sa statusom kandidata, koji je održan 26. februara prošle godine u Banja Luci, EU je još jednom pojasnila da bi takvo pravilo po prirodi bilo protekcionističko i suprotno odredbama SSP-a kojima se zabranjuje bilo kakva diskriminacija.

Nacrt zakona  o izmjenama i dopunama Zakona  o unutrašnjoj trgovini bio je na dnevnom redu 26. redovne sjednice Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH održanoj 29. januara. Međutim, ova sjednica je prekinuta prije nego što je zakon došao na red, te će biti uskoro nastavljena.

Federalni minister trgovine Milorad Bahilj izjavio je da je ovo ministarstvo intenzivno i kontinuirano, u saradnji sa predstavnicima Evropske komisije, radilo na usaglašavanju, posebno članova 13. i 51. Zakona o unutrašnjoj trgovini i u tom smislu je usaglasilo tekst ovih članova u skladu sa pismenim stavom Evropske komisije.

Milorad Bahilj

-Tako je sada član 13. izmijenjen i glasi: Trgovci koji obavljaju djelatnost u trgovačkim objektima namijenjenim za trgovinu različitih robnih grupa prehrambenih i neprehrambenih proizvoda dužni su u tržišnoj utakmici postupati u skladu sa kodeksom dobrih poslovnih običaja i na odgovarajući način osigurati iste uslove za sve učesnike na unutrašnjem tržištu kojima se ne nanosi šteta drugim trgovcima, proizvođačima-dobavljačima, krajnjim potrošačima, kao ni javnom interesu – kazao je Bahilj.

On je istakao da se pod osiguranjem istih uslova iz ovog člana podrazumijeva pravo na jednaku zastupljenost roba svim dobavljačima i njihovo pozicioniranje u trgovačkim objektima, te ravnopravan i nediskriminatorski tretman dobavljača prilikom plasmana i pozicioniranja njihovih proizvoda na policama, utvrđivanja marži i načina plaćanja, posebne ponude, promotivne aktivnosti i slično prilikom zaključivanja kupoprodajnih ugovora.

Inače, u član 13. ovog zakona prije promjene stajalo je da su “trgovci koji obavljaju djelatnost u trgovačkim objektima (lancima) namijenjenim za trgovinu različitih robnih grupa prehrambenih i neprehrambenih proizvoda, površine od 1.000 i više kvadratnih metara, prije otpočinjanja rada dužni su pribaviti saglasnost Ministarstva kojom se utvrđuje ispunjavanje uvjeta vezano uz zastupljenost domaćih prehrambenih proizvoda u objektu”.

Izmijenjena je i odredba koja je glaslila da je “uz zahtjev za dobijanje saglasnosti stranka dužna kao dokaz o obaveznoj zastupljenosti domaćih prehrambenih proizvoda u visini od najmanje 50% u asortimanu robe podnijeti odgovarajuću pisanu izjavu”.

Predsjednik Udruženja “Kupujmo I koristimo domaće” Admir Kapo, pak, tvrdi da se ne slaže da je diskriminirajuća odredba ta koja glasi da u trgovinama mora biti najmanje 50 posto domaćih proizvoda.

Kapo Admir

-Ne slažemo se da je to diskriminirajuća odredba iz prostog razloga što su evropske zemlje sebe zaštitile od najezde stranih proizvoda. Pretežno su u Njemačkoj zastupljeni njemački proizvodi, a u Francuskoj francuski. Nažalost nama se ovdje prodaju hrvatski, srbijanski, slovenački u duploj i većoj mjeri u odnosu na bosanskohercegovačke. Očigledno je da od naših političara niko dovoljno jak da lobira u Briselu. Treba poboljašvati našu ekonomiju a ne ekonomiju susjednih zemalja – mišljenja je Kapo.

Predsjednik Privredne komore FBiH Jago Lasić kaže da je Privredna komora u više navrata nudila rješenja Vladi FBiH, koja bi, s jedne strane zaštitila domaće proizvode u trgovinama, a s druge strane ne bi došla u pitanje primjena principa slobodne trgovine iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.

-Mislim da svjesno rade u korist uvoza. Postoje mehanizmi kako bi se ovo riješilo. Može se, naprimjer, u okviru carinske politike tačno precizirati koje robe se mogu uvoziti. Niko nam ne spriječava da mi to možemo napraviti mjerama fiskalne politike. Postoje mehanizmi kao što su kontigenti, carine, akcize, porezi. Postoje razne kombinacije da to uradimo ali da ne narušavamo propise EU – smatra Lasić.

Jago Lasić

On naglašava da u Sporazumu o stabilizaicji i u CEFTA-i te u svim trgovinskim sporazumima piše da u slučaju ugroženosti platne bilanse svaka strana u sporazumu može poduzeti na vlastitoj osnovi mjere u cilju smanjenja uvoza. To znači restriktivne mjere ili privremene mjere.