Dok god tržište Bosna i Hercegovina odnosno njen ekonomski prostor ostane fragmentiran, sa različitim pravilima koja su na snazi i primjenjuju se u različitim dijelovima zemlje, ne može se postići stvarna sloboda kretanja u okviru njenih granica.

S pravom se postavlja pitanje kako zemlja bez vlastitog unutrašnjeg tržište može očekivati da će se integrirati u unutrašnje tržište Evropske unije.

Evropska unija i Bosna i Hercegovina potpisale su Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) 16. juna 2008. godine. On regulira prava i obaveze zemlje koja je otpočela proces pridruživanja EU.

BiH je preuzela obavezu da ostvari napredak, između ostalog, i u ispunjavanju ekonomskih kriterija za članstvo i u implementaciji evropskih standarda, odnosno da postepeno usklađuje svoje zakonodavstvo i politike sa pravnom stečevinom EU (acquis communautaire). Pravna stečevina uključuje i unutrašnje tržište. Sloboda kretanja radnika, usluga i kapitala EU, zajedno sa slobodnim kretanjem roba, čine četiri osnovne slobode zajedničkog tržišta. No, BiH još nema jedinstvenog ekonomskog prostora. Na ovu činjenicu se gotovo svake godine ukazuje u izvještaju Evropske komisije o napretku za našu državu.

Ekonomski ekspert Zlatko Hurtić cijeni da se narušavanje jedinstvenog tržišta u BiH intezivira u posljednjih nekoliko godina. Svaki napor da se ono ojača, tvrdi Hurtić, gotovo redovno doživljava poraz.

- Problemi uglavnom dolaze iz RS, a ovakvo ponašanje predstavlja dio strategije vodećih stranaka u ovom entitetu da se onemogući integracija, a pospješi dezintegracija zemlje. Ovome u svakom slučaju pogoduje nefunkcionalna i krajnje komplikovana dejtonska struktura BiH. Praktički, jedinstveno tržiše u BiH je još uvijek u izgradnji. Ono ne funkcionira ni u okviru Federacije zbog podijeljenosti na kantone, a u velikom broju slučajeva niti u Distriktu Brčko – ističe Hurtić.

Mobilnost radne snage, navodi on, predstavlja područje u kojem jedinstveno tržište funkcionira možda i najslabije. Kako je naglasio, tržište rada je fragmentirano i postoje brojne prepreke za zapošljavanje ne samo u drugom entitetu nego u i u drugom kantonu. Po njemu, diskriminacija kod zapošljavanja uglavnom predstavlja najveću prepreku za uspostavu jedinstvenog tržišta u ovoj oblasti. Pored toga, različite beneficije kao i oblici socijalne zaštite onemogućavaju mobilnost radne snage na području cijele BiH.

- Sistem javnih nabavki također nije harmoniziran, ne samo između dva entiteta nego i između kantona što onemogućava ravnopravan tretman preduzeća na tržištu BiH. Ovome svakako treba dodati fragmentirano tržište osiguranja i bankarski sektor. Kao što je poznato, ne postoji jedinstvena supervizija banaka kao ni osiguravajućih društava što značajno povećava troškove i onemogućava efikasnije funkcioniranje ovih institucija na teritoriji cijele BiH – kaže on.

- Apsurdno je očekivati da će BiH biti dozvoljeno da bude dio jedinstvenog tržištu u EU ako ne bude u stanju osigurati mobilnost radne snage, roba i usluga na sopstvenom tržištu. Problemi su uglavnom političke prirode bez obzira što građani u cijeloj BiH, uključujući i RS plaćaju visoku cijenu za to. Bez unapređenja dejtonskog sporazuma i jasnih poruka od strane EU praćenih sankcijama prema onima koji opstruiraju napredak BiH prema EU teško je očekivati značajnije promjene u kratkom roku. U suprotnom prijeti zaostajanje naše zemlje na putu ka evropskim integracijama koje će, sudeći po  posljednjim građanskim buntovima, narušiti ne samo njenu nego i regionalnu stabilnost. To će, ako se desi, također poslati poruku u svijet da EU još uvijek nije dorasla da se nosi sa globalnim svjetskim izazovima te samim tim može ugroziti proces jačanja EU – kazao je Hurtić.

Višegodišnji direktor “ASA Grupacije” i jedan od najuspješnijih bh. privrednika Nihad Imamović kazao nam je da privreda najviše ispašta zbog razjedinjenog ekonomskog prostora i ogromnih nameta

- Problemi ne postoje samo između entiteta, već i između kantona. Nameti su na svakom nivou, na državnom, entitetskom i kantonalnom. To je ogromno opterećenje za privredu. Kada je riječ o izvoznim projektima, privrednici iz RS i FBiH se suočavaju sa različitom dokumentacijom. Ako je već politika razjedinjena, zašto to mora biti i privreda – upitao je Imamović.

Imamović: Namet na privredu

Primjer koji najbolje oslikava u kakvoj se situaciji nalazi bh. privreda, kako navodi Imamović, jesu ukupni porezi i doprinosi na plate koji iznose 69 posto, čak 30 posto više od onoga što moraju izdvajati njemački privredenici u njihovoj državi. Potcrtao da tu još ima i takozvana parafiskalna izdvajanja u vidu taksi za turističke zajednice, šume, vode… Kako kaže Imamović uzme li se sve to u obzir dolazimo do podatka da privrednik na jednu zarađeno marku mora državi dati 1,20 KM!

Podijeljenost tržišta hartija od vrijednosti također slabi ukupnu ekonomiju zemlje jer postojanje više berzi na ovako malom tržištu ih čini nelikvidnim,  a samim tim i manje atraktivnim za poslovanja na njima ili kroz njih.

Slobodni protok kapitala, ljudi, robe i usluga je već odavno trend kojem se teži u uspostavljanju jedinstvenog globalnog svjetskog tržišta, ocijenio je u izjavi za naš portal Tarik Kurbegović, direktor Sarajevske berze.

Kurbegović: Tržište kapitala se mora uvezati

- Za očekivati je, u skorijoj budućnosti, da će cijela regija Balkana postati jedno takvo, uvezano tržište. Fragmentirana tržišta nemaju svoju opravdanost, a i činjenica je da mala, izolovana tržišta ne mogu opstati u današnjem svijetu konkurencije što ide u prilog uspostavi uvezanih tržišta u pogledu gore navedenih aspekata. Ono što ovu stvar olakšava jeste i činjenica da uspostava ekonomski uvezanih regionalnih cjelina ne znači uspostavu centralizovanih, velikih država, nego uspostavu sistema funkcionisanja slobodne trgovine već postojećih država.

Sve ovo se može prenijeti i na tržište kapitala gdje u svijetu već imamo trend regionalnog uvezivanja berzi. Brojni primjeri idu u prilog ovoj konstataciji, počevši od berzi jugoistočne Azije, južne Amerike, baltičkih zemalja i drugih primjera uvezivanja tržišta. Po ovom pitanju, berze balkanske regije već rade na uspostavljanju uvezanih tržišta kapitala, koja će jedinstveno nastupati i biti otvorena prema svijetu i prema stranim investitorima, a koji, upravo zbog trenutne fragmentiranosti, dobrim dijelom zaobilaze ova tržišta – tvrdi Kurbegović.

On dodaje da je ovakav model uvezanih tržišta i lakši za ostvariti kroz činjenicu da svaka berza zadržava svoj identitet, a uvezivanjem postiže isti efekat kao da se radi o jedinstvenom tržištu, tj. jednoj berzi.