Struktrirani dijalog koji je Evropska unija pokrenula u 2011. godini trebao je da omogući da različiti politički akteri u BiH napokon donesu odluke koje će rezultirati podizanjem efikasnosti inezavisnosti pravosuđa.

Međunarodna zajednica je na prvom i drugom sastanku jasno definirala područja rada, prioritete u radu te za svako od njih dala jasnu preporuku. Naredni sastanci bili su planirani kao tematske sjednice na kojima bi se raspravljalo o već utvrđenim prioritetima.

Na 6. plenarnom sastanku u Banja Luci održanom 11. i 12. novembra 2013.
Evropske komisija je sačinila preporuke koje se odnose na ujednačavanja sudske prakse u predmetima ratnih zločina. Također, preporučuje se ministarstvu pravde Bosne i Hercegovine da zaključi proces izrade nacrta Zakona o sudovima BiH i dostavi ga Vijeću ministara BiH.

- Princip proširene krivične nadležnosti sudova na državnom nivou treba zadržati kroz utvrđivanje objektivnih parametara kako bi se eliminisala svaka moguća narušenost prava na prirodnog sudiju. Čvrsto podržavamo VSTV u naporima da se postupci imenovanja sudija i tužilaca učine što je moguće objektivnijim i transparentnijim, naročito kad je u pitanju uvođenje dodatnih mjera za spriječavanje sukoba interesa i za jačanje odgovornosti – neke su od sačinjenih preporuka.

Struktuirani dijalog je, prema riječima portparola Delegacije EU u BiH Andya McGuffija, kontinuirani proces. EU, kaže, stalno prati zbivanja u pravosuđu BiH .

- EU je bila vrlo jasna u svojim očekivanjima , a to su preporuke koje je donijela u zaključku svake sjednice strukturiranog dijaloga o pravosuđu .
Naravno, mi očekujemo od naših partnera u zemlji da ulože napore u provođenje ovih preporuka. Pravosuđe BiH zahtijeva ključni institucionalni, te razvoj legislative, relevantne radi ukorijenjenosti vladavine prava u zemlji. Izabrani politički dužnosnici duguju takve reforme građanima – kaže McGuffie.

Andy McGuffie

Ističe kako je mišljenje Delegacije EU u BiH da je bilo napretka, prvenstveno kod depolitizacije rasprave o mnogim važnim zakonima potrebnim za provedbu vladavine prava. U okviru Strukturiranog dijaloga o pravosuđu  praktičari i relevantni predstavnici vlasti su razgovarali i dogovorili niz konkretnih tehničkih i proceduralnih poboljšanja postojećih zakonodavstava unutar pravosuđa .

- Na sva pitanja još nije odgovoreno i različiti stavovi su još uvijek izražene kada su u pitanju strukturne reforme, ali proces dokazuje da se uz dobru volju mogu riješiti tehnička pitanja. Ono što ostaje da se još postigne jeste da osigura politička većina za konačno odobrenje tehničkih reformi. Mi aktivno raspravljamo o ovim aspektima s našim kolegama u Bosni i Hercegovini. Mi pozorno pratimo razvoj događaja u pravosuđu BiH, te postupak izrade i donošenja raznih zakona važnih za ovo područje – kaže on.

Strukturirani dijalog, navodi, nije nešto što se brzo može završiti. To je, kaže,  dugoročan proces “kojim smo krenuli s razumijevanjem i uz angažiranje svih političkih i pravosudnih aktera u Bosni i Hercegovini.

On nabraja da su među važnim stvarim koji su postignuti:

 -Potpis protokola za procesuiranje ratnih zločina  između tužilaštava BiH, Srbije i Hrvatske;

- Potpisivanje sporazuma o izručenju između BiH i susjednih zemalja (Hrvatska , Srbija, Crna Gora i Makedonije ) za osobe osuđene za kaznena djela organiziranog kriminala, korupcije i pranja novca;

- Olakšavanje ustupanja slučajeva ratnih zločina i definiciju nadležnosti, u skladu s Nacionalnom strategijom za ratne zločine;

- Smanjenje broja neriješenih predmeta i uspostavljanje VSTV sistema;

- Pokreteanje rasprave o reformi pristupa pravosudnoj karijeri;

- Uvođenje progresivnih mjera radi dostizanje kvalitetnijih parametara za ocjenjivanje sudaca i tužilaca u pravosuđu BiH;

-Olakšavanje tehničkog i političkog dogovora o uspostavi apelacionog suda na državnoj razini

Bakir Dautbašić, sekretar Ministarstva sigurnosti BiH, te predsjedavajući Radne grupe  za pravosuđe i unutrašnje poslove Struktuiranog dijaloga, smatra kako se u ovom procesu došlo do pola puta.

- Određeni broj preporuka se već implementira, dok drugi dio, koji je vezan za uspostavu apelacionog suda na nivou države pomalo kaska. I na tome se radi budući da su određeni prijedlozi već bili na Vijeću ministara BiH. Sigurno je da će se ovaj koncept dijaloga u oblasti pravosuđa nastaviti. Iskreno se nadamo da će BiH uskoro preći u jednu drugu fazu, koja će biti vezana za otvaranje poglavlja 23. i 24. Pravne stečevine EU – kaže Dautbašić.

Bakir Dautbašić

Dijalog je, ističe on, jako dobra polazna osnova i kada se budu otvorila poglavlja 23. i 24. “jer ćemo imati dijagnozu problema i faktično stanje na terenu”.

Informacije u medijima da će se Struktuirani dijalog proširiti s pitanjima koji se odnose na suzbijanje korupcije, smatra jako dobrim, ali naglašava da treba sačekati da Evropska komsija potvrdi ovu informaciju. S tim u vezi Dautbašić je podsjetio da se o tome već razgovaralo na konferenciji ministara unutrašnjih poslova i sigurnosti zemalja zapadnog Balkana koja je održana u Budvi. Tada je, kaže, vrlo jasno naznačeno da će borba protiv korupcije biti jedna od osnovnih zadaća za sve zemlje ovog regiona.

- Jasno je da je ovo izborna godina i da će samim time određene stvari ići puno teže, međutim i dobra priprema je važna. Kada imate vrlo jasnu viziju i ciljeve koje treba ostvariti to je također dobro. Jako je važno da imamo preporuke i pripremljenu dokumentaciju u nadležnim ministarstvima. Zakon o programu zaštite svjedoka je, primjera radi, usvojen, te je objavljen u Službenom glasniku BiH. On je bio jedan od tri najvažnija zakona u Struktuiranom dijalogu – kazao je Daubašić.

Snježana Ivandić – Ninković, direktorica Asocijacije za demokratske inicijative kaže da je prvi sastanak u julu 2011. godine trebao da da jasne smjernice šta BiH mora da učini kako bi osigurala vladavinu prava, bilo da se to ticalo stukture pravosuđa ili politika koje je potrebno donijeti i usvojiti.

Jasne i nedvosmislene poruke koje su upućene nakon drugog sastanka svim predstavnicima pravosuđa u BiH, mišljenja je, polako su slabile, a prioriteti poput Zakona o besplatnoj pomoći, Zakona o Tuzilaštvima u FBiH zamijenile su nove teme.

- Očekivanja građana i organizacija civilnog društva od Struktuiranog dijaloga su bila velika. Prije svega ova inicijativa trebala je da kroz reformu postojećeg pravosudnog sistema na brzi efikasan način omogući vladavinu prava ijednakost građana pred zakonom.

Danas, poslije skoro tri godine, Stuktuirani dijalog nema onaj iskonski značaj niti su pitanja o kojima se raspravlja na sastancima u istoj razini sa onima sa prvog i drugog sastanka – tvrdi ona.

Tehničko –stručne teme su, navodi, ustupile mjesto političkim nagodbama Ii pregovorima.

- Sastanci su prerasli u rutinu, prisutan je zamor i kod predstavnika međunarodne zajednice, ali i građana jer se osim malih pomaka koji su se desili u okviru implementacije već postojećih aktivnosti u okviru prve strategije za reformu pravosuđa nije desilo ništa značajno.

Ukoliko se ne desi neki značajniji zaokret u pripremi, organiziranju  načinu vođenja sastanaka, te uspostavi mehanizam za monitoring implementacije preporuka, naredni sastanci gube svoju svrhu – mišljenja je Ivandić-Ninković.