Bez slobode medija, BiH ne može u EU

Da li naša država ispunjava jedan od Kopenhaških kriterija

Autor: A. DUČIĆ
09.05.2014 11:26
A
A
A

Svjetski dan slobode medija obilježen je 3. maja i u Bosni i Hercegovini. Tom prigodom šef Delegacije EU i specijalni predstavnik EU u BiH Peter Sorensen izjavio je da su „osiguravanje slobode izražavanja i slobode medija ključni prioriteti za Evropsku uniju i, kao dio političkih kriterija iz Kopenhagena, ključni su aspekt procesa integracije u EU zemalja zapadnog Balkana, uključujući BiH”. Stoga, za EU, zaključio je ambasador Sorensen, slobodni i profesionalni mediji ne mogu biti predmetom pregovora.


Kako bi promovisala slobodne medija koji rade u skladu sa najvišim etičkim i profesionalnim standardima, Evropska komisija je nedavno predstavila, a trenutno promovira Smjernice za podršku medijskih sloboda i integritet medija u zemljama u procesu proširenja EU.

 

U smjernicama za podršku EU u oblasti slobode i integriteta medija u zemljama proširenja, 2014-2020. koje propisuje Generalni direktorat za proširenje navodi se da je “sloboda izražavanja osnovno ljudsko pravo garantovano međunarodnim pravom, uključujući Evropsku konvenciju o ljudskim pravima, i čini sastavni dio funkcionisanja pluralističke demokratije”.

 

- Ona spada u vrijednosti na kojima počiva EU (prema članu 2. Ugovora o Evropskoj uniji). Usvajanje ovih vrijednosti i posvećenost njihovom promovisanju su glavni kriteriji prilikom ocjenjivanja aspiracija neke zemlje da postane članicom Evropske unije (član 49, ibid.). Shodno tome, sloboda izražavanja je neodvojivi dio Kopenhaških političkih kriterija za pristupanje Evropskoj uniji – ističe se u smjernicama.


Shodno tome Evropska komisija je obavezana da u skladu sa Kopenhaškim političkim kriterijima izvrši potpunu procjenu i donese zaključak o tome da li u datoj pristupajućoj zemlji postoji stvarno poštovanje i istinska posvećenost promovisanju slobode izražavanja.

Dalje se navodi da je preokretanje ove tendencije ozbiljan izazov za urednike i vlasnike medija.

- Prije svega, to bi značilo pridržavanje jasno (i javno) definisanih uređivačkih i etičkih kodeksa. Trebalo bi da postoje efektivni mehanizmi za rješavanje žalbi čitalaca/gledalaca na pošten i transparentan način. Svi zaposleni (uključujući povremene i spoljne saradnike) trebalo bi da budu zaštićeni odgovarajućim ugovorima o radu koji bi jasno dali do znanja da nema mjesta samocenzuri koju uzrokuju neadekvatni radno-pravni odnosi – kaže se u smjernicama Generalni direktorat za proširenje.

 

Inače, Evropska komisija je najavila da će BiH ponuditi kombinaciju političke i finansijske pomoći za postizanje ovih prioriteta primjenom pristupa koji će biti u većoj mjeri strateški orijentisan, djelotvoran i usmjeren na rezultate kako bi se sa ograničenim ljudskim i finansijskim resursima na raspolaganju postigao maksimalan učinak.

U sklopu svoje političke podrške, Evropska komisija će podsticati zemlje proširenja da u svojoj pravnoj regulativi više podržavaju medije. Takođe će promovisati učešće medija i civilnog društva u procesu pridruživanja, kao i u formulisanju, provođenju i nadgledanju sektorskih strategija u svrhu finansijske pomoći EU koja će biti pojačana u IPA II.

 

U nedavno objavljenom izvještaju američke nevladine organizacije "Freedom house" za 2013. godinu Bosna i Hercegovina se nalazi na 105. mjestu po slobodi medija, što znači da je djelomično medijski slobodna.


Srbija se, nalazi na 74. mjestu, a među bivšim jugoslovenskim republikama, ispred Srbije je na toj listi samo Slovenija, dok su iza nje Crna Gora, Hrvatska, Kosovo, Bosna i Hercegovina i Makedonija.


Vijeće za štampu u BiH je, od početka 2014. godine, zaprimilo 105 žalbi građana na izvještavanje štampe i online medija. Od ukupnog broja zaprimljenih žalbi 53 su riješene samoregulacijom odnosno objavom demantija, reagovanja, ispravke ili izvinjenja, odnosno uklanjanjem komentara koji sadrže govor mržnje, huškanje ili diskriminaciju.

Nives Jukić, izjavila je za “Avaz” da je uloga medija i novinara nezaobilazna u izgradnji i očuvanju demokratskog društva

- Samo slobodni i nepristrani mediji mogu jamčiti ostvarivanje Ustavom utvrđenog prava građana na blagovremeno, potpuno i objektivno informiranje. Istovremeno, mediji su odgovorni prema građanima, a novinarska etika nalaže uvažavanje prava onih o kojima se izvješćuje, a naročito kada su u pitanju djeca.

 

 

Kao jedan od Ombudsmana BiH, podsjećam kako je država dužna poduzeti sve mjere kojima se jamče medijske slobode, ali i sigurnost novinara. U suprotnom, novinari su onemogućeni u obavljanju svoje profesije čime se ugrožavaju medijske slobode i pravo građana da budu informirani – kazala je Jukić.

Pocrtala je da je Zakon o slobodi pristupa informacijama je mehanizam koji građanima treba omogućiti lakši pristup informacijama. S tim u vezi navel je da je u protekloj godini Institucija ombudsmana Bosne i Hercegovine zaprimila 228 žalbi u vezi sa ovim zakonom, od čega je u 45 slučajeva utvrđeno kršenje prava na pristup informacijama i izdate odgovarajuće preporuke.

- Analiza zaprimljenih žalbi ukazuje kako su i dalje prisutne iste slabosti u primjeni Zakona na koje je Institucija ombudsmana ukazala u svojim prijašnjim godišnjim izvješćima. Prije svega to se odnosi na neopravdano odugovlačenje pri donošenju odluka u prvostupanjskom i drugostupanjskom postupku, a nakon podnošenja zahtjeva za pristup informacijama ili ulaganja žalbe; odluke nadležnih tijela koje nisu u skladu sa Zakonom, kako formalno tako i suštinski, te često ne sadrže obrazloženje i pouku o pravnom lijeku – kazala je Jukić.

U izvještaju o ljudskim pravima američkog State departmenta za 2013. godinu naglašeno je da vlasti u BiH nisu uvijek poštivali slobodu medija. Štaviše konstatirano je sve učestalije narušavanje ovih sloboda.

Kako se navodi u ovom izvještaju, tokom godine Vlada RS je slala izvještaje Narodnoj skupštini u kojem je kritizirala medije koji su prenosili proteste optužujući pri tome pojedince bošnjačke nacionalnosti da su putem internet foruma i Facebook-a poticali na ove proteste. Također, zabilježeno je i da je predsjednik RS Milorad Dodik izvršio pritisak na državni javni servis BHT da je svojim izvještavanjem poticao na proteste u Banjoj Luci.