BIH

Bh. industrija nestaje, država mora ulagati u realni sektor

Zašto naša država nema pokretačku snagu ekonomije

Mi. K. – Dž. Č. – A. Du.

26.9.2014

Metalska, drvna, tekstilna, hemijska, mljekarska, transportna industrija. Sve ove industrijske grane, prema izvještajima medija, ali i zvaničnih saopćenja udruženja poslodavaca, sindikata, te institucija koje prate ekonomska kretanja, bile su na koljenima.

Nerijetki su oni analitičari koji tvrde da bh. industrija, polako ali sigurno nestaje. Prijeti joj potpuno gašenje. Podloga za ovakve tvrdnju su brojke u statistici izgubljenih radnih mjesta, koje, kada je industrija u pitanju stalno rastu, jednako kao i broj propalih industrijskih kapaciteta .

Od nekoliko hiljada industrijskih preduzeća, koliko ih je prije rata bilo u BiH, danas ih je lividno tek nešto više od stotinu. Prema zvaničnim podacima više od 65 posto radne snage prije devedestih godina dolazilo je iz proizvodnih i industrijskih grana. Danas ih je manje od 10 posto!

Veliki giganti poput "Agrokomerca", koji je prije rata zapošljavao više od 13.000 radnika, mostarskog “Sokola, ponosa vojne industrije, “Energopetrola” najjače naftne kompanije u BiH, zatim “Famosa”, ili “TAS”-a danas se smatraju posrnulim kompanijama. Ova preduzeća su uglavnom u procesu privatizacija sistematski uništavana. Dio velikih sredstva proizašao iz privatizacija preduzeća, završio u džepovima različitih mešetara, no za to još nikada niko nije odgovarao.

BiH danas u regionu, ali i šire, ima najlošije rezultate u procesu restruktuiranja velikih preduzeća. Mnoga od njih se još naslanjaju na skrivenu pomoć ili subvencije, umjesto pokretanja na profesionalnoj ili finansijskog osnovi. Primjena stečajnog zakonodavstva je slaba, a unatoč značajnim planovima za privatizaciju, tek nekoliko velikih preduzeća je dovedeno na tržište.

Jelica Grujić, direktorica Agencije za unapređivanje stranih investicija u BiH, kazala nam je da promjena uslova za lakše i jednostavnije korištenje finansijskih sredstava najznačajniji preduslov za reindustrijalizaciju i otvaranje novih kapaciteta.

Prema njenim riječima, prelazak na tržišni način poslovanja zahtijevao je i promjene u načinu organizovanja i upravljanja velikim industrijskim kapacitetima.

- Privatizacijom, veliki broj preduzeća je došao u privatno vlasništvo i to većinom ne u cjelini. Ovakva situacija može da dovede u pitanje upravljanje i pozicioniranje na tržištu, a ako tome dodamo i period rata koji je ostavio dubok trag, jasno je da takve kompanije teško mogu da povrate i tržište i konkurentnost. Činjenica je da je i predratna BiH bila oskudna u kapacitetima za industriju finalnih proizvoda, za ono vrijeme dominantna namjenska industrija i sistemi vezani za međudržavne aranžmane bivše države u potunosti su ili devastirana ili su neuspješno transformisana – objasnila je naša sagovornica.

Ona smatra da postoji mnogo kompanija u BiH koje dobro rade, a uglavnom su izvozno orijentisane i svoj rad su prilagodile najzahtjevnijim potrošačima. To su najvećim dijelom resursno orijentisane investicije.

- Tržište je utakmica, pobjeđuju oni koji su bolji, brži i efikasniji. Obilaskom terena u prethodnih godinu i po, posjetili smo gotovo stotinu kompanija s elementom stranog uloga, od kojih je više od 90 posto izjavilo da planira nova ulaganja i zapošljavanja. To su kompanije koje su kreirane po mjeri tržišta – dodala je Grujić.

Almir Jazvin, predsjednik Uprave „Prevent BH“ rekao je za “Avaz” da naša zemlja kao izvozno orijentisana ekonomija ima niz prednosti koje može potencirati u cilju ostvarenja što većeg izvoza u Evropsku Uniju i druge zemlje šireg regiona.

almir-jazvin

Jazvin: Prevent - dobar primjer dugoročne orijentacije

- Blizina Evropskoj uniji i najvećim tržištima, stabilna valuta, elminisan valutni rizik, povoljna i dostupna cijena energije, industrijska kultura te iskustvo u određenim industrijama su samo neke od prednosti koje se mogu još snažnije naglasiti u odnosu na druge zemlje izvoznike u EU. Pouzdana i relativno mlada radna snaga, te povoljan sistem dijela direktnih i indirektnih poreza su dodatni pozitivni elementi poslovanja u BiH za izvozno orijentisane kompanije. Ipak, takve prednosti su često u sukobu sa unutarnjim zakonskim i poreskim rješenjima – kazao je Jazvin.

On je istakao da „Prevent grupacija“ potencira ove prednosti i svojim partnerima koji unatoč slabostima bh. ekonomije, prepoznaju primjenu EU standarda i normi poslovanja.

- Naša usredotočenost na konkurentnost je uzrok dobrih izvoznih rezultata i kontinuirane saradnje sa renomiranim brendovima i proizvođačima autoindustrije, namještaja i lidera u konfekciji i tekstilu – kazao je Jazvin.

On smatra da je ispravno fokusirati se na industrije i sektore, a manje na preduzeća. Konkurentnost i proizvodi preduzeća su ključni za dugoročan razvoj.

- Naša grupacija je dobar primjer dugoročne orijentacije i konkurentnosti. U vrijeme najveće krize u evropskoj autoindustriji, „Prevent“ je doživio najveću stopu rasta prodaje u Evropi, prepoznavanjem prilika, efikasnim donošenjem efektivnih odluka i konkurentnost su samo neki od elemenata. Duži period potenciramo i sektore koje imaju značajan potencijal za rast, a to su energetski sektor, drvo-prerađivačka i industrija namještaja, metal sektor, te tekstil i obuća – objasnio je Jazvin.

U BiH u posljednje vrijeme prehrambena industrija doživljava renesansu, a ICT industrija bilježi značajan rast. Poduzetnički duh je itekako prisutan i zasigurno se radi o perspektivnim industrijama.

- Fokus na stvaranje malih preduzeća u obnovi ekonomije od 1996. godine nije bio potpuno ispravan jer nije omogućio stvaranje efikasne mreže lanca isporuka i stvaranje dodane vrijednosti u BiH. Na taj način je izostala efikasnost i konkurentnost dijela preduzeća dok su ona koja su implementirala vertikalnu integraciju i stvaranje dodane vrijednosti ostvarila zapaženije rezultate. Izostanak strateških investicija u infrastrukturu nije pomogao u tom procesu – kazao je naš sagovornik.

Prirodni resursi također nisu dovoljno korišteni za jačanje energetike, poljoprivrede i prehrambene industrije.

- Izostala su blagovremena ulaganja u realni sektor, osim izuzetaka koje danas svi možemo prepoznati. Predrasude o BiH su tome doprinijela, ali tu percepciju je trebalo na vrijeme mijenjati – zaključio je Jazvin.

Branimir Muidža, generalni direktor Tvornice cementa Kakanj, kazao nam je da je evidentno da su preduzeća u vlasništvu države neefikasnija u odnosu na ona koja to nisu.

branimir-muidza-1

Muidža:  Prilagodba potrebi tržišta

 -Da bi ta poduzeća opstala nužno je da se se prilagode potrebama tržišta i postanu znatno konkurentnija. Da bi to bile u stanju trebalo bi da se moderniziraju, dakle potrebno je uložiti znatna financijska sredstva u revizalizaciju svojih pogona i opreme, potrebno je uraditi reorganizaciju rada i poslovanja, provesti mjere racionalizacije i štednje, pospješiti plasman proizvoda, raditi na inovaciji, usvajanju novih svjetskih know-howa a to može biti ostvarivo samo sa svježim kapitalom, jasnom poslovnom vizijom  - kazao je Mujdža.

Prema njegovim riječima za veliki broj tih kompanija bi spas bio da se na transparentan način prodaju međunarodnim uspješnim kompanijama koje bi podigle poslovanje, razinu zaposlenosti i standard.

 - Uvjeren sam da opstojnost industrije garantuje i opstojnost nacionalne ekonomije a i demografije jer će mladi ambiciozni ljudi imati bolju priliku da svoju budućnost vide I grade u svojoj državi – dodao je Muidža.

 

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.