Diplomatska napetost između Sjedinjenih Američkih Država i Evrope dostigla je vrhunac, a u centru pažnje našao se Grenland.
Evropske diplomate izražavaju sve veću zabrinutost da kompromis s Vašingtonom možda neće biti moguć, naročito nakon što je američki potpredsjednik Džej Di Vens preuzeo ključnu ulogu u pregovorima o sudbini samoupravnog danskog ostrva.
Suočeni s nizom američkih prijetnji o preuzimanju Grenlanda, danski ministar vanjskih poslova Lars Loke Rasmusen i njegov grenlandski kolega otputovali su u Vašington.
Nadali su se smirujućim razgovorima s državnim sekretarom Markom Rubiom, ali umjesto toga, njihov posjet pretvorio se u napet susret u Bijeloj kući s potpredsjednikom Džej Di Vensom, kojeg mnogi u Briselu smatraju najvećim protivnikom EU.
"On je opasan momak"
Tokom protekle godine, Vens je stekao reputaciju otvorenog kritičara Evrope. Mnoge evropske vlade strahuju od njegovog utjecaja na predsjednika Donalda Trampa, posebno kada je riječ o ideji preuzimanja teritorije od dugogodišnjeg saveznika.
Od deset ministara i zvaničnika koji su anonimno govorili za Politico, niko ne vidi Vensa kao saveznika, ni u pregovorima o Grenlandu, ni u transatlantskim odnosima općenito.
- Vens nas mrzi. On glumi opasnog momka. Činjenica da je on tamo govori mnogo i mislim da je to negativno za ishod pregovora - izjavio je jedan evropski diplomata, koji je želio ostati anoniman. Najava da će upravo potpredsjednik voditi pregovore o Grenlandu dodatno je zabrinula evropsku stranu.
Tramp je jasno stavio do znanja da želi "vlasništvo" nad Grenlandom zbog američke nacionalne sigurnosti i da će to pokušati postići pregovorima ili, ako bude potrebno, vojnim sredstvima. Ulog je ogroman, ne radi se samo o ostrvu s 57.000 stanovnika ili budućnosti Arktika, već i o opstanku poslijeratnog zapadnog saveza.
Fundamentalno neslaganje
Iako su zvaničnici nakon sastanka izjavili da su razgovori prošli "očekivano" i da nije bilo "objave rata", atmosfera je bila daleko od prijateljske.
- Diskusija nije bila toliko uspješna da bismo došli do zaključka gdje su naše američke kolege rekle: "Izvinite, bio je to nesporazum, odustajemo od svojih ambicija" - ironično je komentarisao danski ministar Rasmusen novinarima.
Rasmussen je dodao da "predsjednik ima želju da osvoji Grenland".
- Za nas su ideje koje ne poštuju teritorijalni integritet Kraljevine Danske ili pravo na samoopredjeljenje naroda Grenlanda potpuno neprihvatljive. I stoga i dalje imamo fundamentalno neslaganje. Složili smo se da se ne slažemo - rekao je.
Mala pobjeda za Dance je što se pitanje Grenlanda, barem privremeno, preselilo s društvenih mreža, gdje su Trampovi saveznici objavljivali slike ostrva prekrivenog američkom zastavom. Formirana je radna grupa koja će u narednim sedmicama pokušati "spustiti temperaturu".
Strah od Vensove ideologije
Međutim, skepticizam u evropskim prijestolnicama ostaje dubok. Dok se Marko Rubio često opisuje kao "solidan" partner usklađen s evropskim prioritetima, Vens izaziva zabrinutost. Evropljani nisu zaboravili njegove kritike ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, niti oštre primjedbe na Evropu zbog oslanjanja na američku sigurnost.
Neki EU zvaničnici smatraju da je Vens čak opasniji od Trampa jer je ideološki vođen neprijateljstvom prema Evropi. To predstavlja rizik ne samo za Grenland, već i za NATO i Ukrajinu.
Čak ni Rasmusen nije pokazivao optimizam da je dogovor na vidiku.
- Nije jasno o čemu uopće treba pregovarati jer Amerikanci već mogu imati šta god žele kroz postojeće vojne sporazume - rekao je jedan diplomata, dodajući: "Jedina stvar koju Danska ne može dati je da kaže da Grenland može postati američki."
Pitanje je, međutim, da li će na kraju uopće biti važno šta Grenland može dati, ako predsjednik i njegov ambiciozni zamjenik odluče da ga jednostavno uzmu.
