Kremlj je značajno pooštrio mjere lične sigurnosti ruskog predsjednika Vladimira Putina, uključujući postavljanje nadzornih sistema čak i u domovima njegovih najbližih saradnika. Ove mjere dolaze kao odgovor na niz atentata na visoke ruske vojne zvaničnike, ali i rastuće strahove od mogućeg pokušaja državnog udara, piše CNN, pozivajući se na izvještaj evropskih obavještajnih službi.
Prema tom dokumentu, osoblje koje je u neposrednom kontaktu s Putinom – poput kuhara, tjelohranitelja i fotografa – više ne smije koristiti javni prijevoz. Svi posjetioci predsjednika prolaze dvostruke sigurnosne provjere, dok je zaposlenima u njegovoj blizini dozvoljeno korištenje isključivo telefona bez pristupa internetu.
Nakon ubistva ruskog generala
Dio ovih mjera uveden je u posljednjih nekoliko mjeseci, naročito nakon ubistva visokog ruskog generala u decembru, što je izazvalo tenzije unutar sigurnosnog aparata. Ove promjene ukazuju na sve veću zabrinutost u Kremlju, koji se suočava s brojnim izazovima – od ekonomskih problema i rasta nezadovoljstva u zemlji, do vojnih neuspjeha u Ukrajini.
Sigurnosne službe su dodatno ograničile broj lokacija koje predsjednik redovno posjećuje. On i njegova porodica više ne borave u uobičajenim rezidencijama u okolini Moskve i na Valdaju, predsjednikovom izoliranom ljetnikovcu između Sankt Peterburga i glavnog grada.
Tokom ove godine Putin nije posjetio nijednu vojnu bazu, iako je prethodne godine često obilazio takve lokacije. Kako bi održao privid aktivnosti, Kremlj u javnost plasira unaprijed snimljene materijale njegovih obraćanja.
Od početka invazije na Ukrajinu 2022. godine, predsjednik često boravi u unaprijeđenim bunkerima, posebno u regiji Krasnodar na obali Crnog mora.
Dokument, koji je dostavljen CNN i drugim medijima putem izvora bliskog evropskim obavještajnim strukturama, dolazi u trenutku kada se sve više govori o krizi unutar ruskog sistema vlasti, četiri godine nakon početka rata.
Procjene zapadnih zemalja govore o oko 30.000 poginulih i ranjenih ruskih vojnika mjesečno, uz minimalne teritorijalne pomake. Uz to, učestali napadi ukrajinskih dronova duboko unutar Rusije dodatno povećavaju pritisak i cijenu sukoba, koju mnogi smatraju neodrživom.
Posljedice rata
Ekonomske posljedice rata postaju sve vidljivije, dok česti prekidi mobilnih mreža u velikim gradovima izazivaju nezadovoljstvo čak i među prorežimskim slojevima društva, uključujući urbanu elitu koja je do sada uglavnom bila pošteđena posljedica sukoba.
Izvještaj također otkriva zabrinutost Moskve zbog slabljenja unutrašnje sigurnosti, kao i sukobe unutar vojnog i sigurnosnog vrha oko odgovornosti za zaštitu visokih zvaničnika. Kao rezultat toga, sigurnosne mjere su dodatno proširene na još deset visokih komandanata.
Od marta 2026. godine, Kremlj i sam Putin posebno su zabrinuti zbog mogućeg curenja povjerljivih informacija, kao i prijetnji zavjerom ili pokušajem državnog udara.
U izvještaju se navodi da predsjednik naročito strahuje od potencijalnih napada dronovima, čak i od strane pojedinaca iz same ruske političke elite.
Posebna pažnja usmjerena je i na Sergeja Šojgua (Sergeia Shoigua), nekada bliskog Putinovog saradnika i bivšeg ministra odbrane, koji sada obavlja funkciju sekretara Vijeća sigurnosti. On se povezuje s mogućim rizicima od destabilizacije, s obzirom na i dalje značajan utjecaj u vojnom vrhu.
Uhapšen je i njegov bivši zamjenik Ruslan Tsalikov početkom marta, pod optužbama za korupciju, uključujući pronevjeru i pranje novca, što se smatra narušavanjem nepisanih pravila među elitama i dodatno slabi Šojguovu poziciju.
Korupcijski skandali u ruskom vojnom vrhu nisu novost, ali su postali učestaliji od početka rata u Ukrajini.
Podsjetimo, Putin je već bio suočen s ozbiljnim izazovom u junu 2023. godine, kada je Jevgenij Prigožin (Yevgeny Prigozhin) predvodio neuspjeli pokušaj pobune i marš prema Moskvi.
Predsjednik se počeo značajno izolirati još tokom pandemije COVID-19, kada je često komunicirao s gostima na velikoj udaljenosti. Taj obrazac izolacije nastavio se i kasnije, uz korištenje identičnih kancelarijskih prostora na više lokacija iz kojih se putem videolinka obraća saradnicima.
Rijetkost je da zapadne obavještajne službe javno objavljuju ovako detaljne procjene, koje su vjerovatno prikupljene putem osjetljivih izvora. Ipak, njihovo objavljivanje može ukazivati na pokušaj evropskih zvaničnika da pojačaju pritisak, oslanjajući se na strategiju koja se temelji na očekivanju unutrašnjeg sloma Rusije kao ključnog faktora u ishodu rata u Ukrajini.
