Evropsko tržište prirodnog plina suočava se sa sve većim pritiskom zbog pojačane konkurencije iz Azije, dok se zalihe u skladištima smanjuju, a ljetna potrošnja raste.

Analitičari upozoravaju da bi centralizirane ekonomije poput Kine, Vijetnama i Južne Koreje mogle imati prednost na globalnom tržištu ukapljenog prirodnog plina (LNG), jer lakše koordiniraju velike kupovine. S druge strane, Evropska unija i dalje funkcioniše kroz fragmentirano tržište u kojem kompanije iz 27 država djeluju samostalno.

Iako je EU nakon energetske krize pokušala uspostaviti zajednički mehanizam nabavke, njegova primjena u praksi ostaje ograničena. To povećava rizik od rasta cijena plina i električne energije u narednom periodu.

Dodatni pritisak dolazi iz Azije, gdje se zbog visokih temperatura povećava potrošnja energije za hlađenje, što može dovesti do većeg uvoza LNG-a na spot tržištu i dodatno zaoštriti konkurenciju s Evropom.

Evropske rezerve trenutno su ispod višegodišnjeg prosjeka, dok propisi zahtijevaju njihovo značajno punjenje prije početka zime. To bi moglo značiti potrebu za većim uvozom u kratkom roku, u nepovoljnim tržišnim uslovima.

Stručnjaci upozoravaju da bi istovremeni rast potražnje u Evropi i Aziji mogao izazvati globalnu borbu za isporuke plina, što bi dodatno podiglo cijene na svjetskom tržištu.

Posebnu neizvjesnost stvara potencijalni povratak Kine na tržište u većem obimu, s obzirom na njenu ulogu najvećeg svjetskog uvoznika energije, što bi moglo značajno uticati na globalne tokove ponude i potražnje.

U takvim okolnostima, Evropa bi se mogla suočiti s otežanim osiguravanjem stabilnih energetskih zaliha uoči predstojeće zime.