Evropske članice NATO-a planiraju u narednoj deceniji uložiti više od 50 milijardi dolara u razvoj i nabavku novih raketa dugog dometa, koje bi trebale ojačati odbrambene kapacitete Saveza i sigurnost evropskog kontinenta.
Projekt pod nazivom Deep Precision Strike predstavila je u srijedu vlada Ujedinjenog Kraljevstva, a o njemu će se raspravljati na predstojećem samitu NATO-a u Ankari. Inicijativu podržava 12 država, među kojima je i Velika Britanija.
Riječ je o raketnom sistemu nove generacije koji bi mogao pogađati ciljeve udaljene gotovo 300 kilometara s velikom preciznošću, dok bi buduće verzije mogle imati domet i do 2.000 kilometara. Britanski premijer Keir Starmer poručio je da će ovaj projekt doprinijeti jačanju evropskih saveznika i dugoročnoj sigurnosti NATO-a.
Ipak, očekuje se da sistem neće biti operativan prije početka 2030-ih godina.
Plan dolazi u trenutku kada američki predsjednik Donald Tramp (Trump) od članica NATO-a traži veća izdvajanja za odbranu. Saveznici su ranije dogovorili da do 2035. godine povećaju izdvajanja na pet posto bruto domaćeg proizvoda.
Na samitu u Ankari očekuje se da će britanski zvaničnici posebno upozoriti na, kako navode, rastuću prijetnju iz Rusije. Prema podacima britanske vlade, NATO je više od 700 puta podizao borbene avione radi presretanja ruskih letjelica koje su se približavale savezničkom zračnom prostoru, dok je ruska vojna aktivnost u blizini britanskih voda povećana za 30 posto.
S druge strane, iz Moskve poručuju da će pažljivo pratiti tok samita. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da dodatno naoružavanje Ukrajine neće promijeniti ciljeve ruske vojne operacije te ocijenio da su poruke koje dolaze iz NATO-a konfrontacijske, iako je, kako tvrdi, političko i diplomatsko rješenje sukoba i dalje poželjno za Rusiju.
