Dok je predsjednik SAD Donald Tramp pokušavao uvjeriti skeptičnu javnost u opravdanost rata s Iranom, uporno se vraćao jednoj tvrdnji: da je nuklearni sporazum s Iranom iz vremena Baraka Obame bio katastrofa i da će on postići mnogo bolji dogovor. Prema analizi transkripata Factbasea kompanije Roll Call, koju je uradio CNN, Tramp je od početka rata više od tri desetine puta spomenuo Obamin nuklearni sporazum.
Međutim, nova anketa Washington Posta i Ipsosa donosi loše vijesti za Trumpa. Naime, samo 23 posto Amerikanaca vjeruje da će Tramp uspjeti postići bolji sporazum s Iranom od onog koji je Obama sklopio 2015. godine. S druge strane, 37 posto ispitanika smatra da će Trampov sporazum biti lošiji.
Još 12 posto očekuje da će sporazumi biti "otprilike isti", dok ostali nisu imali stav o tom pitanju. Čak i među republikancima tek nešto više od polovine, njih 54 posto, vjeruje da će Tramp postići bolji sporazum.
Takav stav uglavnom dijele njegovi najodaniji pristalice. Među republikancima koji podržavaju pokret MAGA, njih 70 posto vjeruje da će Tramp osigurati bolji dogovor. Kod republikanaca koji se ne identificiraju s MAGA pokretom mišljenja su podijeljena – 27 posto smatra da će Trump postići bolji sporazum, dok 23 posto prednost daje Obaminom.
Teško procijeniti
Među nezavisnim biračima samo 13 posto vjeruje da će Trump postići bolji dogovor. Ovakvi rezultati, na više načina, odražavaju Trampov neuspjeh da uvjeri javnost u opravdanost rata koji mu postaje sve veći politički teret, piše CNN.
Koliko ispitanika zaista zna šta je sadržavao Obamin nuklearni sporazum iz 2015. godine, poznat kao Zajednički sveobuhvatni akcijski plan (JCPOA), teško je procijeniti. Tramp je taj sporazum raskinuo prije devet godina, a riječ je o veoma složenom dokumentu. Međutim, to i nije suština.
Prije svega, JCPOA nije bio naročito popularan ni u vrijeme kada je potpisan. Iako su neka rana istraživanja pokazivala da su građani otvoreni prema sporazumu, anketa Pew Research Centra iz septembra 2015. pokazala je da ga Amerikanci ne podržavaju u omjeru 49 prema 21 posto. Početkom 2016. godine Gallup je zabilježio još veće protivljenje – 57 posto bilo je protiv, a 30 posto za sporazum.
To što Trampov pristup danas izaziva još manje povjerenja dovoljno govori. Osim toga, Tramp je posljednja četiri i po mjeseca gotovo svakodnevno kritikovao taj sporazum, predstavljajući ga kao potpuno popuštanje Iranu koje je toj zemlji otvorilo put ka nuklearnom oružju.
– Znate šta su Iranci uradili? – rekao je Tramp prije mjesec dana tokom susreta s predsjednikom Egipta.
– Smijali su se Obami i rekli da je glupi kučkin sin.
Gostujući u ponedjeljak na Fox Newsu, Tramp je sporazum nazvao "najgorim koji je ova zemlja ikada potpisala", a čak je bez dokaza nagovijestio da su Obamini motivi za njegovo sklapanje bili mnogo problematičniji.
Još jedna važna činjenica jeste da malo Amerikanaca vjeruje da će Tramp postići bolji sporazum, iako je u taj cilj uložio daleko više nego Obama. Pokrenuo je rat u kojem je poginulo više od deset američkih vojnika, potrošene su desetine milijardi dolara, a globalna ekonomija ozbiljno je uzdrmana. Uz to, ratu se još ne nazire kraj, posebno nakon što je Iran preuzeo kontrolu nad Hormuškim moreuzom, čime je otvoren problem koji prije rata nije postojao, piše CNN.
Politički problem
Uprkos svemu tome, čini se da Amerikanci i dalje više cijene sporazum koji je Obama postigao isključivo diplomatskim putem. Rezultat ankete i nije potpuno iznenađenje. Ranija istraživanja pokazala su da oko dvije trećine Amerikanaca ne vjeruje da će rat spriječiti Iran da razvije nuklearno oružje, iako je Tramp tvrdio da mu je cilj trajno otkloniti tu prijetnju.
Nova anketa također pokazuje da se Trampov politički problem dodatno produbljuje. Prema istraživanju Washington Posta i Ipsosa, čak 68 posto Amerikanaca smatra da rat s Iranom nije bio vrijedan vođenja, što je veći procenat nego što je ikada zabilježen za ratove u Iraku i Afganistanu. Istovremeno, Trampovo neodobravanje u vezi s Iranom poraslo je na 69 posto, uoči predstojećih međuizbora.
Na kraju, anketa jasno pokazuje suštinu njegovog problema: prema kriterijima koje je sam postavio, rat s Iranom mnogim Amerikancima izgleda kao neuspjeh.
