Bivši analitičar američke Centralne obavještajne agencije (CIA) Rej MekGavern (Ray McGovern) upozorio je da bi sukob između Izraela, Irana i Sjedinjenih Američkih Država mogao ući u najopasniju fazu i izazvati posljedice koje podsjećaju na najkritičnije trenutke Hladnog rata.
MekGavern i profesor Glenn Dizen (Glenn Diesen), govoreći u emisiji na Diesenovom YouTube kanalu, ocijenili su da je regionalni sukob pokrenut bez jasne dugoročne strategije te da bi eventualni vojni neuspjeh Izraela mogao povećati rizik od šire eskalacije.
Rej MekGavern, koji je gotovo tri decenije radio u CIA-i i učestvovao u izradi obavještajnih procjena za američke predsjednike, tvrdi da je Washington u sukob ušao na osnovu obavještajnih procjena koje, prema njegovom mišljenju, podsjećaju na sporne informacije korištene prije invazije na Irak 2003. godine.
Prema njegovoj interpretaciji izjava američkog državnog sekretara Marca Rubija (Marco Rubio), Izrael je prvi pokrenuo napad na Iran, a Sjedinjene Američke Države uključile su se iz straha od mogućeg odgovora Teherana na američke vojne snage u regiji.
Rubio u administraciji predsjednika SAD-a Donalda Trampa (Donald Trump) obavlja dvije važne funkcije, a MekGavern tvrdi da zbog toga ima direktan pristup ključnim obavještajnim informacijama koje dolaze do Bijele kuće.
Tvrdnje o propalim pregovorima
MekGavern tvrdi da su američki i iranski pregovori bili blizu dogovora prije početka vojnih operacija.
Prema njegovim navodima, iranska strana bila je spremna prihvatiti ograničenja nuklearnog programa i omogućiti veći pristup međunarodnim inspektorima.
On tvrdi da je napad uslijedio ubrzo nakon diplomatskih kontakata, ali za ove navode nisu predstavljeni nezavisni dokazi.
Bivši analitičar CIA-e smatra da je Iran tokom sukoba pokazao značajne raketne sposobnosti, posebno u oblasti naprednih projektila, što je prema njegovoj procjeni promijenilo odnos snaga u regiji.
Upozorenje na nuklearnu eskalaciju
Najveću zabrinutost MekGavern i Dizen izrazili su zbog mogućnosti da bi produžavanje sukoba moglo dovesti do krajnjih scenarija.
MekGavern je podsjetio na govor američkog predsjednika Džona F. Kenedija (John F. Kennedy) iz vremena Hladnog rata, u kojem je upozoreno da se nuklearne sile ne smiju dovesti u situaciju u kojoj biraju između ponižavajućeg povlačenja i upotrebe nuklearnog arsenala.
Govoreći o izraelskoj politici, spomenuo je takozvanu "Samsonovu opciju" kao krajnji scenarij u kojem bi nuklearno oružje moglo biti korišteno kao posljednje sredstvo.
Poređenje s Irakom
MekGavern je povukao paralelu s pripremama za rat u Iraku 2003. godine, tvrdeći da su i tada pojedini obavještajni podaci korišteni za opravdavanje već donesenih političkih odluka.
Pozvao se na izvještaje američkog Senata o kvalitetu obavještajnih procjena prije invazije na Irak, tvrdeći da se sličan obrazac sada ponavlja u slučaju Irana.
Spomenuo je i bivšeg direktora britanske obavještajne službe MI6 Ričarda Derlova (Richard Dearlove) te tadašnjeg britanskog premijera Tonija Blera (Tony Blair), navodeći da su i ranije postojali slučajevi prilagođavanja obavještajnih podataka političkim odlukama.
Nova geopolitička slika
Govoreći o širim posljedicama sukoba, MekGavern smatra da je rat dodatno oslabio američki utjecaj na Bliskom istoku.
Prema njegovoj procjeni, Rusija, Kina i Iran pokušavaju ojačati svoj položaj u regiji, dok države Zaljeva preispituju pouzdanost američkih sigurnosnih garancija.
MekGavern tvrdi da Vladimir Putin pokušava zadržati ulogu posrednika između različitih aktera, dok Sergej Lavrov (Sergey Lavrov) nastoji ojačati rusku diplomatsku poziciju.
Ipak, veliki dio tvrdnji iznesenih u razgovoru MekGaverna i Dizena nije nezavisno potvrđen niti potkrijepljen javno dostupnim dokazima.
Sukob između Irana, Izraela i SAD-a ostaje jedna od najopasnijih geopolitičkih kriza današnjice, uz strah da bi novi veliki udari mogli izazvati širu međunarodnu reakciju.
