PRED NAJVIŠIM SUDOM UN-A

Azerbejdžan optužuje Armeniju za "etničko čišćenje" i minska polja

Azerbejdžan traži od Svjetskog suda da naredi Armeniji da prestane postavljati minska polja, da Azerbejdžanu dostavi mape minskih polja kako bi pomogla u naporima njihovog čišćenja

U prošlogodišnjem ratom poginulo je više od 6.600 ljudi. Agencije

N. Aj. / Fena

18.10.2021

Zamjenik azerbejdžanskog ministra vanjskih poslova optužio je u ponedjeljak Armeniju za “etničko čišćenje” i nastavak miniranja terena u Nagorno-Karabahu, čak i pored toga što je primirjem okončan šestosedmični rat u spornoj regiji u prošloj godini, u drugoj tužbi vezanoj za sukob pred najvišim sudom Ujedinjenih nacija.

Sud je u prošloj sedmici održao ročište po tužbi koju je podnijela Armenija protiv Azerbejdžana, također povezanu s prošlogodišnjim ratom u kome je poginulo više od 6.600 ljudi.

- Kampanja etničkog čišćenja i podsticanje na nasilje protiv Azerbejdžanaca je u toku – poručio je Elnur Mamadov (Mammadov) Međunarodnom sudu pravde.

Sukob okončan mirovnim sporazumom

Azerbejdžan traži od Svjetskog suda da naredi Armeniji da prestane postavljati minska polja, da Azerbejdžanu dostavi mape minskih polja kako bi pomogla u naporima njihovog čišćenja te da poduzme mjere na prekidu podsticanja armenskih grupa na rasnu mržnju i nasilje prema Azerbejdžancima.

Mamadov je kazao da su mine koje su postavile armenske snage tokom i nakon rata ubile ili ranile najmanje 106 Azerbejdžanaca, među kojima 65 civila, otkako je sukob okončan mirovnim sporazumom uz rusko posredovanje.

- Nema validnog vojnog ili bilo kojeg drugog razloga za Armeniju da nastavi napadati Azerbejdžance na taj način – poručio je on sudu.

Azerbejdžan je pokrenuo tužbu navodima da armenske akcije krše međunarodnu konvenciju o suzbijanju rasne diskriminacije. U posebnoj armenskoj tužbi također se navodi da azerbejdžanski tretman manjinskih Armena predstavlja kršenje iste konvencije.

Separatistički rat

Potrajat će godine da se obje tužbe zaključe pred sudom sa sjedištem u Den Hagu. Ročišta u posljednjim danima bave se zahtjevima obje zemlje za takozvanim provizornim mjerama koje sud može nametnuti u cilju sprečavanja činova koji bi mogli uticati na ročišta. Suci će najvjerovatnije donijeti odluke po tim zahtjevima u narednim sedmicama.

Oba postupka proističu iz dugotrajnog teritorijalnog spora koji je "proključao" tokom prošlogodišnjeg rata oko regije Nagorno-Karabah koja je unutar Azerbejdžana, ali je bila pod kontrolom etničkih armenskih snaga podržanih od Armenije od kraja separatističkog rata 1994. godine, podsjeća AP.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.