Turski predsjednik Redžep Tajip Erdoan (Recep Tayyip Erdogan) nagovijestio je u nedjelju da bi Turska mogla da odobri prijem Finske u NATO, ali ne i Švedske.
- Ako je potrebno, možemo dati drugačiju poruku o Finskoj. Švedska će biti šokirana kada damo drugačiju poruku o Finskoj - rekao je šef turske države o kandidaturi te dvije nordijske zemlje za prijem u NATO, odgovarajući na pitanje tokom sastanka s mladima koji je prenosila televizija.
Otkazan trojni sastanak
Ankara tako prvi put nagovještava je spremna da kandidaturu Finske tretira odvojeno od kandidature Švedske.
Turska je u utorak zaustavila pristupanje Švedske i Finske NATO, odlažući na neodređeno vrijeme trojni sastanak koji je prvobitno zakazan za početak februara i koji je trebalo da otkloni primjedbe Ankare na njihovu kandidaturu.
Turski predsjednik je u ponedjeljak upozorio da Švedska koju je Turska već optužila da pruža utočište kurdskim "teroristima", više ne može da računa na "podršku" Ankare jer je ekstremno desničarski aktivista spalio primjerak Kur'ana u Štokholmu.
Ne pominjući ovaj događaj, turski predsjednik je međutim ponovio svoje zamjerke Švedskoj u vezi sa zahtjevima Turske za ekstradiciju Kurda.
- Rekli smo im: "Ako želite da uđete u NATO, morate nam vratiti te teroriste". Dali smo im spisak od 120 ljudi (…) Ali oni nam se smijeju i poivaju na svoj Ustav - rekao je Erdoan.
Spaljivanje Kur'ana
To što je antiislamski desničarski ekstremista prošle sedmice spalio Kur'an u blizini Ambasade Turske u Švedskoj, izazvalo je snažne proteste Ankare i muslimanskog svijeta, a Ankara već otkazala najavljenu posjetu švedskog ministra odbrane.
Štokholm je osudio spaljivanje Kuriana kao čin "dubokog nepoštovanja" i izrazio "simpatije" prema muslimanima, ističući da je švedski ustav spriječio zabranu takvih postupaka, ali to nije ugasilo turski gnjev.
Zajedničko stupanje u NATO dvije nordijske zemlje ostaje "prva opcija", ali "očigledno moramo da procijenimo situaciju, ako se desilo nešto što znači da dugoročno Švedska više ne može da ide naprijed - ocijenio je u utorak šef finske diplomatije, Peka Havisto, na televiziji, ocijenivši međutim da je "prerano zauzeti stav".
Helsinki je donedavno odbijao da spekuliše o ulasku bez Švedske, ukazujući na prednosti zajedničkog članstva sa svojim veoma bliskim susjedom.
Blokada od maja
Finski ministar je također u srijedu rekao da se nada da će proces ratifikacije odluke o prijemu dvije nordijske zemlje u NATO biti završen prije samita Atlantskog saveza u Viljnusu u julu, uprkos neslaganju sa Turskom.
Turska blokira ulazak Švedske i Finske u NATO od maja, optužujući ih za skrivanje kurdskih ekstremista i simpatizera koje opisuje kao "teroriste", posebno one iz Radničke partije Kurdistana (PKK).
Za razliku od slučaja Švedske, Turska je posljednjih mjeseci rekla da nema većih primjedbi na ulazak Finske u NATO.
Kao i 30 članica Alijanse, Ankara mora da ratifikuje ulazak svake nove članice i stoga ima pravo veta.
Samo Turska i Mađarska koje kažu da ne žele da blokiraju zahtjeve Finske i Švedske, tek treba da ratifikuju odluke o njihovom prijemu u NATO.
