Poznato je da je Italija država opterećena visokim nivoom javnog duga, ali je većini promaklo da su Italijani odradili reviziju statističkih podataka o javnim finansijama, nakon koje se čini da su italijanski fiskalni problemi puno dramatičniji nego što se smatralo do prije nekoliko dana. Istat – državna statistička agencija Italije – primijenila je nešto drugačiju metodologiju izračuna budžeta deficita te je ispalo kako unazad tri godine ima puno dramatičnije fiskalne manjkove nego što su to otkrivali dosadašnji službeni podaci.

Povećan deficit

Naime, Istat je povećao izračun fiskalnog deficita za 2020. godinu s 9,5 posto BDP-a na 9,7 posto, za 2021. godinu s 7,2 posto na 9 posto, dok sada za 2022. tvrde da bi fiskalni deficit trebao iznositi 8 posto BDP, a ne samo 5,5 posto. Sada već sami podatak o nivou fiskalnog deficita Italije izgleda puno alarmantnije nego se činilo te se dijelu finansijskih eksperata nameće logično pitanje prijeti li Italiji grčki scenarij; haotična zbivanja tokom kojih je jedva izbjegnut bankrot prezadužene Grčke.

Ako se pogleda kretanje prinosa na italijansku desetgodišnju obveznicu tokom zadnje tri godine očigledan je trend strmoglavog rasta, što znači da će Italijani sve teže refinansirati svoje goleme obveze. Ukupni javni dug dosegao im je 150 posto BDP, a uz podatak o dramatičnim (pogoršanim) fiskalnim deficitima, nejasno je može li desničarska vlada premijerke Meloni plaćati sve dospjele obveze u slučaju nastavka rasta cijene zaduživanja.

Pritisak građana

Iako se desna vlada nekadašnje neofašistice Meloni u prvim mjesecima upravljanja Italijom ipak čini financijski odgovornijom nego što se moglo pretpostaviti, pitanje je mogu li u slučaju recesije izdržati pritisak građana i kompanija koji i dalje očekuju poticaje, dok Ministarstvo finansija više nema izbora nego mora inzistirati na financijskoj disciplini. Sheme kao „Superbonus“ porezni krediti stvar su prošlosti. Italiji još jedino ide na ruku to što su u 2022. zabilježili nešto viši ekonomski rast od očekivanog (3,7 posto), ali treba voditi računa kako je taj rast potaknut upravo „Superbonus“ shemom u građevinskom sektoru, kao i snažnom potražnjom u sektoru usluga, posebno u turizmu.

Ispod je tablica u kojoj se mogu u razdoblju 2018.-2022. usporediti dva ključna podatak javnih financija po država; prvi se odnosi na neto razinu zaduženosti te udio javnog duga u BDP-u – vidljivo je da je među velikim ekonomija Italija u najdramatičnijim problemima