Francuski predsjednik Emanuel Makron (Emmanuel Macron) donio je krajnje neočekivanu odluku - odlučio je da progura sporni zakon o penzijama, zbog kog mjesecima protestuju građani Francuske, bez glasanja, jer očigledno nema podršku parlamenta za njegovo usvajanje, saznaju francuski mediji iz dobro obaviještenih izvora.

Moguć još veći haos

Analitičari očekuju da ovaj potez napravi još veći haos u Francuskoj, nakon sedmica protesta i štrajkova koji su poremetili javni prevoz.

Inače, danas je gornji dom francuskog parlamenta (Senat) odobrio zakon kojim se povećava starosna granica za penziju sa 62 na 64 godine.

Međutim, u Narodnoj skupštini, donjem i moćnijem domu, stranka Makrona i njeni saveznici imaju tek neznatnu većinu i nije bilo jasno da li imaju dovoljno glasova.

O kakvoj se reformi radi?

Ključna promjena koju predviđa tekst reforme je pomjeranje granice za odlazak u penziju sa 62 na 64 godine od 2030. godine. U većini evropskih zemalja ova granica je već pomjerena, ali Francuzi smatraju da reforma pogađa najugroženije.

Premijerka Elizabet Born ponavlja da je reforma "pravična", da je njen smisao da se očuva francuski model penzijskog osiguranja koji se zasniva na redistribuciji sredstava. Slično kao u Srbiji, zaposleni u Francuskoj uplaćuju doprinose koji se ulivaju u penzioni fond iz koga se plaćaju penzije. Trend starenja stanovništva koji je snažan u Evropi, kao i potresi na tržištu rada, poremetili su ravnotežu koja je neophodna da bi sistem funkcionisao.

Sve je više penzionera, a sve manje zaposlenih koji plaćaju doprinose. Francuska premijerka govori o neophodnosti da se sistem "uravnoteži", kako bi se izbjeglo da se penzije finansiraju iz kredita. Većina zaposlenih će, dakle, morati da radi dvije godine duže, ukoliko reforma bude usvojena.

Ko će i dalje moći sa 62 godine u penziju

Odlazak u penziju sa 62 godine bit će i dalje moguć za invalide i onima sa narušenim zdravljem, među kojima je najviše radnika. Vojska, policija i vatrogasci, kao i medicinske sestre u državnim bolnicama i dalje će imati pravo da se ranije penzionišu. Iz ove reforme izuzeti su i radnici koji rade od svoje 14. ili 16. godine, koji će moći da odu u penziju sa 58 odnosno 60 godina.

Starosna granica za odlazak u penziju ostaje 67 godina. Puna penzija se ostvaruje pod uslovom da se doprinos plaća dovoljno dugo. Druga važna mjera u reformi penzionog sistema odnosi se upravo na dužinu plaćanja doprinosa – sa 42 na 43 godine – koja treba da stupi na snagu 2027., a ne 2035. kako je ranije predviđeno.